SVEUČILIŠTE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT
ZAVRŠNI RAD
SVJETSKA ČUDA I TURIZAM
Mentor:
Ime studenta:
prof.dr. sc. Stanko Geić Nevena Pavičin
Split, rujan, 2010.
SADRŽAJ
UVOD................................................................................................................................ 4
1. TEORETSKI PRISTUP I POVIJESNI RAZVITAK TURIZMA............................... 6
1.1. Povijesni razvoj turizma....................................................................................... 7
1.1.1. Putovanja u starom vijeku...................................................................... 7
1.1.2. Putovanja kroz srednji vijek................................................................... 7
1.1.3. Putovanja u renesansi............................................................................. 7
1.1.4. Putovanja u novom vijeku...................................................................... 8
1.1.5. Suvremeni turizam................................................................................. 8
1.1.6. Definicije i određenja turizma ………………………………………… 10
2. KULTURNI TURIZAM …………………………………………………………….. 12
2.1. Definicije kulturnog turizma …………………………………………………… 12
2.2. Što je kulturni turizam? ………………………………………………………… 13
3. RANGIRANJA SVJETSKIH ČUDA ……………….….……………………………. 17
3.1. Sedam svjetskih čuda antike …………………………………………………… 18
3.2. Sedam novih svjetskih čuda …………………………………………………… 20
4. SEDAM SVJETSKIH ČUDA ANTIKE …………………………………………… 21
4.1. Keopsova piramida u Gizi …………………………………………………….. 21
4.1.1. Izgradnja piramide ………………………………………………….. 21
4.1.2. Opis piramide ……………………………………………………….. 22
4.1.3. Zanimljivosti vezane za Keopsovu piramidu ………………………. 23
4.2. Semiramidini viseći vrtovi ……………………………………………………. 24
4.2.1. Povijest vrtova ………………………………………………………. 24
4.2.2. Opis vrtova ………………………………………………………….. 25
4.2.3. Nestanak vrtova …………………………………………………….. 26
4.3. Zeusov kip u Olimpiji ………………………………………………………... 27
4.4. Artemidin hram u Efezu ……………………………………………………… 29
4.5. Mauzolej u Halikarnasu ……………………………………………………….. 32
4.6. Kolos s otoka Roda …………………………………………………………… 34
4.7. Aleksandrijski svjetionik ……………………………………………………… 37
5. SEDAM NOVIH SVJETSKIH ČUDA …………………………………………….. 40
5.1. Kineski zid ……………………………………………………………………. 40
5.1.1. Dinamika izgradnje Kineskog zida ………………………………….. 43
2
UVOD
Sedam svjetskih čuda jedan je od najpoznatijih popisa koji su ikad sastavljeni, a ipak
malo je ljudi koji ih mogu sve navesti. Broj sedam odavno ima posebno značenje. Broj sedam
ima magičnu moć: to je broj čednosti i savršenstva, broj planeta, dana u tjednu, notnih skala,
stupnjeva studija u srednjovjekovnim školama, sedam vrlina, sedam grijeha, sedam darova
duha svetoga, egipatski simbol vječnog života; kod grka: sedmero vrata Tebe, sedam sinova i
sedam kćeri Niobinih, sedam žica lire, sedam sfera; kod muslimana: sedam značenja Kurana,
u Bibliji: sedam nebesa u kojima borave anđeoski redovi, Solomon sedam godina gradi hram
u Jeruzalemu...
1
Zašto je izabrano baš tih sedam članova skupine? Sedam svjetskih čuda otkrivaju
mnogo toga o umjetnosti, arhitekturi i graditeljstvu društava koja su ih stvorila, ali ona su
samo odabrana skupina koja ne uključuje sve znamenite građevine.
Kao što znamo, u antičkom svijetu postojala su sedam čuda koja su ušla u povijesno značajna
svjedočanstva o ljudskom stvaralačkom duhu. Pod tim čudima, naravno, ne podrazumijevamo
ništa fantastično, što je slučaj sa biblijskim čudima, niti nedokučivo, jer je svako od njih
postojalo i na svoj način predstavljalo rezultat rada ljudskih ruku i intelektualnih napora
genija. Riječ je, naime, o sedam najznačajnijih i najznamenitijih dijela drevnih naroda, koja su
svojom monumentalnošću i ljepotom oduševljavala i suvremenike i sva kasnija pokoljenja, pa
i nas danas. U drevna vremena važni su ljudi podizali veličanstvene građevine kao vidljiv
dokaz svoje moći i utjecaja. Nitko ne može ostati ravnodušan pred vještinom koju je
zahtijevala njihova izgradnja, a njima su se ponosili stanovnici krajeva u kojima su se
nalazila. Vjerska predanost je također igrala važnu ulogu u nastanku mnogih čuda, a svih
sedam građevina bile su popularne znamenitosti toga vremena.
Ali danas je svijet postao manji i broj čuda, u prvom redu na polju golemih tehničkih
građevina, raste iz godine u godinu. Stoga je izabrano sedam novih svjetskih čuda koji bi
zamijenili one iz antičkog doba. Čak i u doba masovnih i brzih komunikacija, kad se u svakoj
kući mogu naći slike najudaljenijih i najnedostupnijih dijelova svijeta, ljepote prirode te
pothvati ljudske domišljatosti i vještine još uvijek zapanjuju. U radu, spomenute građevine
podignute ljudskom rukom nastale su kroz tisućljeća povijesti čovječanstva, dok prirodne
ljepote oslikavaju milijune godina geoloških promjena na našem planetu.
2
Posvuda je u svijetu oduvijek postojala želja za spektakularnim i potreba da se Zemlja
optereti najvišim, najtežim i najvećim građevinama koje su nam mašta i tehnologija
1
Šijaković,M.:Sedam čuda antičkog sveta, Kiz“Kultura“,Beograd,1990.
2
Gööck,R.:Sva čuda svijeta, Marjan tisak, Split, 2005.
4
omogućavale. Neka čuda, poput Velikog kineskog zida, zadivljujuće su građevine izgrađene
bez pomoći suvremenih strojeva. Neka pak druga prikazuju snagu vjere za svladavanje
izazova u obliku naizgled nedostupnih mjesta – poput tajanstvenog vjerskog naselja Inka u
Machu Picchuu. Što je građevina zagonetnija, to nas više ispunjava strahopoštovanjem.
3
Ovaj rad je koncipiran na način da se prvo istražuje i analizira povijesni i kulturni
aspekt svjetskih čuda, a potom njihova turistička valorizacija. U prvom dijelu ću stoga obratiti
pozornost na povijest, opis, i nestanak antičkih čuda, a u drugom dijelu na povijest, opis te
utjecaj novih svjetskih čuda na turistička kretanja. Teorijski ću obraditi posebice fenomen
kulturnog turizma koji valorizira i konvertira ova dobra u ekonomske kategorije. Osvrnuti ću
se posebice na proces valorizacije te analizirati načine turističke valorizacije na primjeru
Machu Picchu (Peru).
3
Baxter,J.: 100 velikih svjetskih čuda, Mozaik knjiga, 2006.
5
"dobavljač" deviza i spada među gospodarske djelatnosti s najvećim neto-deviznim efektom,
što znači da djeluje uz vrlo malu uvoznu ovisnost. Drugim riječima, turizam je jedna od
rijetkih gospodarskih djelatnosti koje mogu djelovati, pa čak se i razvijati na temelju domaćih
resursa, koristeći domaća bogatstva.
1.1. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA
Ljudi su od početka vijeka putovali iz raznolikih razloga. Turizam je pojava koja se
usko veže uz putovanje, stoga se smatra da je star koliko i čovječanstvo. Prva putovanja bila
su egzistencijaloga karaktera pa se iz današnje perspektive teško mogu ubrajati među
turistička kretanja.
5
1.1.1 PUTOVANJA U STAROM VIJEKU
Nomadska putovanja (migracije u pretpovijesno vrijeme)
Putovanja u najranijoj pisanoj povijesti ( Babilon - prve ceste 3000 g. prije Krista,
“svilena”cesta od Kine do Crnog mora, “jantarska” cesta od Baltika do Mediterana,
“solna”cesta od Hadramnata do Arabije i Male Azije)
Procesije i hodočašća…
Putovanja u kulturno - rekreacijske svrhe te vjerske svetkovine u starom Egiptu,
Babilonu i Palestini
Putovanja u antičko doba
1.1.2. PUTOVANJA KROZ SREDNJI VIJEK
Nesigurnost, ratovi i tiranije, vjerska proganjanja i česti razbojnički prepadi reduciraju
putovanja, vrijeme obilježavaju višestoljetni križarski pohodi u Svetu zemlju te hodočasničke
procesije.
1.1.3. PUTOVANJA U RENESANSI
Upoznavanje kulture i umjetnosti talijanskih i francuskih kulturnih središta postaje
važan motiv putovanja predstavnika feudalne klase.
5
Petrić, L. : Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, Split, 2006
7
