Svetska Trgovinska Organizacija
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
BLACE
SEMINARSKI RAD
Tema:
Svetska trgovinska organizacija
Predmet:
Carinski sistem I politika
Mentor:
Studenti:
Dr Bojan Kocić
Marija Antanasijević 02/16 pd
Anđela Nikolić 08/16 pd
SADRŽAJ
UVOD
1. Nastanak svetke trgovinske organizacije ......................................str.1
2. Svetska trgovinska organizacija kao medjunarodna organizacija ..str. 2
3. WTO kao subjekat medjunarodnih odnosa i njegova kritika,
njeno finansiranje i budućnost ...................................................... str. 3
4. Procedura prijema članicama u WTO i njihov položaj
u organizaciji ................................................................................str. 5
5. Specijalan status pojedinih država ................................................str.7
6. Struktura svetske trgovinske organizacije ......................................str.8
6.1.Ministarska konferencija....................................................str.9
6.2.Opšti savet.............................................................................str.10
7. Vrste odluka i proces odlučivanja ..................................................str.11
8. Nadzor nad izvršenjem odluka i rešavanje sporova .......................str.12
ZAKLJUČAK

1. Nastanak svetske trgovinske organizacije
Posle Drugog svetskog rata, jedna od značajnijih tendencija u svtskoj privredi bila je
institucionalizacija medjunarodnih ekonomskih odnosa. Odmah nakon rata stvorene su dve
medjunarodne organizacije u oblasti medjunarodne finansijske saradnje država – Medjunarodni
monetrani fond (IMF) i Medjunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD).
Ali pokušaj da se stvori jedna medjunarodna organizacija u oblasti medjunarodne trgovinske
saradnje država, je propao, jer na Konferenciji Ujednjenih nacija o trgovini i zaposlenosti, koja je
održana 1948. godine u Havani na kojoj je izradjen nacrt o konvenciji o Medjunaodnoj
trgovinskoj organizaciji (ITO), nije došlo do usvajanja istog usled nespremnosti Kongresa SAD
da ratifikuju ovu konvenciju. Neke od zemalja učesnica su nezavisno od konferencije počele da
pregovaraju o sniženju carina i trgovini robom i kao rezultat tih pregovora nastao je Opšti
sporazum o carinama i trgovini (GATT). Kasniji pregovori na istu temu, u više rundi, uslovili su
nastanak medjunarodnog trgovinskog sistema. Takav sistem je funkcionisao skoro 50 godina sve
do nastanka Svetske trgovinske organizacije (WTO) 1995. godine.
Na nastanak WTO bitno su uticala odluke donete na Sastank ministara 14. aprila 1994. godine.
Najznačajnija je odluka kojom se osniva Pripremni komitet za Svetsku trgovinsku organizaciju.
Osnovni zadatak ovog tela je da obavi pripremne radnje kako bi se omogićila nesmetana
tranzicija GATT-a u WTO. Članica Pripremnog komiteta može postati svaka strana ugovornica
GATT-a, s tim da prilikom odlučivanja koje se obavlja po principu konsenzusa, mogu
učestvovati samo one strane ugovornice koje ispunjavaju uslove da postanu članovi osnivači.
Pripremni komitet je imao svoje podkomitete: podkomitet za budžet, finansije i administraciju i
podkomitet za usluge, s tim da se ne mogu osnivati dodatni podkomiteti. Sa osnivanjem
Pripremnog komiteta, predvidjene su mu sledeće funkcije:
1. za administrativna, budžetska i finansijska pitanja
2. za institucionalna, proceduralna i pravna pitanja
3. za pitanja vezana za stupanje na snagu Sporazuma o WTO i aktivnosti WTO.
Bjelić P.‚‚Svetksa trgovinska organizacija‚‚, Beograd, 2002.
2
Prema opštoj teoriji medjunarodnih organizacija, neophodna su dva uslova za
nastanak jedne medjunarodne organizacije:
1. Pravni uslov – stupanje na snagu medjunarodnog ugovora;
2. Faktički uslov – stvaranje statutom predvidjenih organa koji počinju da deluju
2. Svetska trgovinska organizacija kao medjunarodna
organizacija
Do nastanka WTO došlo je zbog toga što njene članice imaju zajedničke interese u oblasti
medjunarodne trgovine koje je racionalnije realizovati zajedničkom akcijom više država. U
okviru svoje oblasti delovanja WTO obavlja funkcije koje su od zajedničke koristi za sve države
članice:
1. nadzor nad multilateralnim trgovinskim sporazumima koji čine Sporazum o WTO,
2. služi kao forum za miltilateralne trgovinske pregovore,
3. organizuje rešavanje trgovinskih sporova,
4. vrši nadzor nad nacionalnim trgovinskim politikama,
5. pruža tehničku pomoć i obuku za zemlje u razvoju,
6. saradjuje sa drugim finansijskim institucijama u kreiranju globalne ekonomske politike.
Veoma značajna funkcija WTO je pružanje tehničke podrške i obuke za zemlje u razvoju, koja se
uglavnom obavlja preko pomoćnog organa WTO – Medjunarodnog trgovinskog centra. Što se
tiče saradnje sa drugim medjunarodnim institucijama u kreiranju globalne ekonomske politike,
pod tim se podrazumeva usmeravanje trgovinskih i finansijskih tokova od strane medjunarodnih
ekonomskih organizacija. U tom cilju WTO saradjuje sa drugim internacionalnim
organizacijama, kao što su : Medjunarodni monetarni fondo (IMF) i Svetska banka (WB).
Budući da je oblast delovanja WTO ovako precizno definisana i budući da je ona jedina
medjunarodna organizacija koja se bavi medjunarodnom trgovinom, time su ispunjeni uslovi da
ova organizacija postane specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija. Ovo je najviši mogući
oblik saradnje jedne organizacije sa UN, kada ona postane deo UN sistema. Samim osnivanjem
WTO, postavilo se pitanje kakav će biti odnos novoosnovane organizacije sa UN. Još je
Pripremni komitet za WTO u svom izveštaju od 31. Januara 1995. godine, naveo „ da ne vidi
osnove za formalne institucionalne veze izmedju WTO i UN “, što znači da WTO ne treba da
ima status specijalizovane agencije UN. Medjutim, naglašeno je da postoji potreba za snažnim
kooperativnim vezama izmedju ove dve organizacije. Osim što WTO nije specijalizovana
agencija UN, ona želi da zadrži svoj status „ autonomne organizacije“ , ostajući izvan sistema
UN. WTO ima zaseban sekretarijat, zaposlene sa posebnim statusom i zaseban penzioni sistem
za zaposlene u odnosu na UN.
WTO je potpisala sporazume sa IMF i WB koje imaju status specijalizovanih agencije UN, dok u
oblasti regulisanja intelektualne svojine WTO saradjuje sa Svetskom organizacijom za
intelektualnu svojinu ( World Intellectual Property Organization – WIPO).
3

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti