Tačke vezivanja
1
Sadržaj
2
1. Uvod
Razmatranje gotovo svakog pitanja koje se odnosi na međunarodno privatno pravo sa sobom
donosi razmatranja i diskusiju o tačkama vezivanja. Uprkos različitim pravnim sistemima i
zakonima koji u okviru njih postoje pitanje tačaka vezivanja čini se dovoljno operacionalizovaim i
primenjivim u različitim zemljama i različitim pravnim sistemima. „Tačke vezivanja jesu pojmovi
koji izražavaju povezanost između odabranog elementa pravnog odnosa i države suda ili neke
druge države i čine sastavni deo norme međunarodnog privatnog prava“.
Tačke vezivanja pružaju svoj značajan doprinos prilikom odabira merodavnog prava i
postupaka koji iz njega slede. Kako bi tačke vezivanja bile jasno definisane i operacionalizovane
izvršena je njihova podela na tačke vezivanja za pravna i tačke vezivanja za fizička lica. Upravo
izbor merodavnog prava, razlike u postupcima i pristupima koji se razlikuju od države do države i
pokušaji njihovog usaglašavanja jesu faktori koji čine mešunarodno privatno pravo posebno
zanimljivom pravnom oblašću, ali istovremeno i jednom od najkompleksnijih oblasti savremenog
prava.
Kako bi tema ovog rada, koja se odnosi na tačke vezivanja za prava lica i tačke vezivanja koje
se odnose na stvari, događaje i radnje bila obrađena na adekvatan način, najpre je dat opis pojma
međunarodno privatno pravo, njegovog predmeta i cilja, a zatim pojma kolizornih normi, pojma
koji je usko povezan sa tačkama vezianja.
2. Međunarodno privatno pravo
Posmatrajući pravni poredak, kako u našoj zemlji, tako i u državama evropskog i američkog
pravnog kruga, jasno se registruje sve značajnija uloga međunarodnog privatnog prava u
savremenom svetu i vremenu u kom živimo i delamo. Naime, uticaji koje ima međunarodno
privatno pravo su su višestruki i ne odnose se isključivo na odnose u međunarodnoj zajednici, već
obuhvataju i različite pravne uticaje na društvene odnose unutar samih država. „Od samog početka,
pravne norme koje pripadaju ovoj grani prava imaju zadatak da reše problem izbora merodavnog
prava koji proističe iz postojanja međunarodno obeleženih situacija“.
Drugim rečima, cilj i svrha
Živković, M., & Stanivuković, M. (2006).
Međunarodno privatno pravo: opšti deo
. Službeni glasnik, str 83
Živković, M., & Stanivuković, M. (2006).
Međunarodno privatno pravo: opšti deo
. Službeni glasnik, str 88

4
ukazujući na merodavno pravo, odnosno na kolizione norme. Za potrebe ovog rada važno je
objasniti pojam kolizionih normi, te je to cilj narednog njegovog dela.
3. Kolizione norme
Pojam kolizionih normi jeste pojam bez kog međunarodno privatno pravo ne bi moglo da
postoji i dela, jer one jesu norme koje se koriste sa ciljem izbora merodavnog prava, odnosno one
čine indirektan način regulisanja pravnih i drugih odnosa, koji sa sobom nose elemente
inostranosti. U smislu međunarodnog privatnog prava, koliziona norma predstavlja pravilo kojim
se određuje merodavno pravo za određeni privatnopravni odnos sa elementom inostranosti, pri
čemu se pod merodavnim pravom po pravilu podrazumeva neki nacionalni pravni sistem, što dalje
ukazuje na to da je svrha kolizione norme rešavanje teritorijalnog sukoba zakona između prava
različitih država, odnosno različitih pravnih sistema.
S obzirom na to da u pravnim odnosima u kojima je sadržan element inostranosti poseban
izazov koji se stavlja pred arbitre jeste donošenje odluke o merodavnom pravu, te u ovim
situacijama, odnosno u gotovo svim slulčajevima međunarodnog privatnog prava, kolizione norme
vrše izbor najrelevantnijeg kontakta između pravnog odnosa i pojedinih zemalja uključenih u neki
pravni postupak ili proces.
Kolzione norme imaju dva osnovna elementa
: U njima se prvo imenuje jedna pravna
kategorija pod koju se podvodi konkretno pravno pitanje, a zatim sadrže
tačku vezivanja
jedne
odlučujuće veze koja će u konkretnom slučaju dovesti do merodavnog prava.
Ako koliziona norma glasi: Za pravnu i poslovnu sposobnost fizičkog lica merodavno je pravo
države čiji je ono državljanin – pravna kategorija je pravna i poslovna sposobnost fizičkog lica, dok
je tačka vezivanja državljanstvo. Struktura kolizione norme u osnovi odgovara strukturi pravne
norme, ali se zbog indirektnog načina regulisanja odnosa njeni elementi pojavljuju u specifičnom
obliku. Opisu činjeničnog stanja odgovara pravna kategorija, a posledici tačka vezivanja.
J
ovanović, M. [2014]. Primena konvencije Ujedinjenih nacija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe kada
pravila međunarodnog privatnog prava upute na primenu prava države-ugovornice.
Anali Pravnog fakulteta u
Beogradu
, 62(1), str 179.
Varadi, T., Bordaš, B., Knežević, G., & Pavić, V. (2007). Međunarodno privatno pravo. Pravni fakultet,
Univerziteta u Beogradu.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti