FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
BANJA LUKA
SMJER: MENADŽMENT BANKARSTVA, FINANSIJA I TRGOVINE
DIPLOMSKI RAD
TEHNI
Č
KA ANALIZA NA TRŽIŠTIMA KAPITALA
STUDENT : MENTOR :
PREDRAG MLA
Đ
EN DOC.DR BOGDANA VUJNOVI
Ć
- GLIGORI
Ć
¾
SADRŽAJ
Uvod.........................................................................................................................................3
Tehni
č
ka analiza kao nauka.....................................................................................................4
Dow teorija...............................................................................................................................9
Vrste grafikona.......................................................................................................................14
Osnovni koncepti trenda........................................................................................................21
Prakti
č
an primjer....................................................................................................................46
Zaklju
č
ak................................................................................................................................50
Literatura................................................................................................................................51
Predrag Mla
đ
en Diplomski rad – Tehni
č
ka analiza
2
Predrag Mla
đ
en Diplomski rad – Tehni
č
ka analiza
4
¾
TEHNI
Č
KA ANALIZA KAO NAUKA
Slika 1. Primjer rastu
ć
eg trenda
Velik dio tehni
č
ke analize tržišnih kretanja odnosi se na prou
č
avanje ljudske psihologije.
Obrasci koji se pojavljuju na cjenovnim grafikonima odražavaju odre
đ
ene slike koje se stalno
ponavljaju. Te slike odražavaju rastu
ć
e ili padaju
ć
e raspoloženje tržišta. Ti obrasci koji su
nam služili u prošlosti dobro
ć
e nam služiti i u budu
ć
nosti. Oni se temelje na analizi ljudske
psihologije koja nema izraženu tendenciju promjene.
Tako da, slobodno možemo re
ć
i,
budu
ć
nost leži u prošlosti, ili je budu
ć
nost samo ponavljanje prošlosti.
Slika 2. Japansko tržište dionica
Dok se tehni
č
ka analiza koncetriše na analizu tržišnih kretanja, fundamentalna samo prati
promjenu ponude i potražnje koje uzrokuju pad ili rast cijena. Fundamentalni pristup
prou
č
ava sve relevantne
č
injenice koje utje
č
u na cijenu kako bi se odredila intrizi
č
na
vrijednost imovine. Intrizi
č
na vrijednost predstavlja stvarnu vrijednost poduze
ć
a temeljenu na
slici njezine vrijednosti uklju
č
uju
ć
i sve aspekte poslovanja te se mijenja tijekom vremena kao
posljedica me
đ
udjelovanja unutarnjih i vanjskih faktora na poduze
ć
a. Intrizi
č
na vrijednost
jeste stvarna vrijednost na koju ukazuju fundamentalne varijable temeljene na zakonima
ponude i potražnje. Ako je intrizi
č
na vrijednost ispod trenuta
č
ne tržišne cijene, imovina je
precjenjena i treba je prodati. Ako je pak tržišna cijena ispod intrizi
č
ne vrijednosti, imovina je
podcjenjena i treba je kupiti.
Oba pristupa tržišnom predvi
đ
anju pokušavaju rješiti isti problem – odrediti smjer u kojem
ć
e se cijene vjerovatno kretati.
Fundamentalni analiti
č
ar analizira uzroke promjena cijena,
dok tehni
č
ar gleda samo na ishod.
Tehni
č
ar , naravno, vjeruje da je ishod sve što želi ili treba
znati te da su uzroci ili razlozi nepotrebni. Fundamentalni analiti
č
ar uvijek mora znati zašto.
Iako se ve
ć
ina stru
č
njaka pa i trejdera (
tradera
) klasificira i opredjeljuje kao fundamentalni
ili tehni
č
ki analiti
č
ari u stvarnosti se njihova istraživanja dosta isprepli
ć
u. Velik broj
fundamentalnih analiti
č
ara zna dosta o odre
đ
enim pravilima grafi
č
ke analize. U isto vrijeme
velik broj tehni
č
ara zna osnove fundamentalne analize. Problem leži u tome što su grafikoni i
fundamenti
č
esto u konfliktu. Najviše su konflikti pri nastajanju trenda, a onda kako se trend
približava kraju sve više uskla
đ
uju, ali tad je ve
ć
prekasno ako nije povu
č
en pravi potez, tj
prodaja ili kupovina. Tržišna vrijednost nastupa kao vodi
č
fundamentalnih vrijednosti, ili kao
javno vjerovanje u odre
đ
enom trenutku. Iako se poznate fundamentalne vrijednosti nalaze
ve
ć
ura
č
unate u cijenu, cijene reagiraju na novootkrivene vrijednosti. Kad su promjene
poznate, trend je iniciran.
Vremenom, tehni
č
ar razvija ve
ć
u samouvjerenost u svoju sposobnost razumijevanja
grafikona. Ne smeta mu to što se nalazi u manjini i razmišlja druga
č
ije od javnog mjenja. Iz
ovoga naprijed navedenog jasno nam je da je tehni
č
ka analiza superiornija jer u sebi
sadržava fundamentalnu analizu. Ako se fundamenti odražavaju u cijeni, šta
ć
e nam
fundamentalan analiza? S druge strane fundamentalna analiza ne uklju
č
uje analizu tržišnih
kretanja. U svakom slu
č
aju mogu
ć
e je trgovati služe
ć
i se samo tehni
č
kom analizom, a vrlo
upitno može li se trgovati služe
ć
i se samo fundamentalnim pokazateljima.
Proces donošenja odluke trebamo podjeliti u dvije faze – analiza i izbor trenutka ulaska ili
izlaska sa tržišta. Zbog velike uloge finansijske poluge na tržištima (pogotovo derivata kojih
kod nas još uvijek nema) izbor pravog trenutka je veoma važan. Itekako je mogu
ć
e biti u
pravu oko op
ć
enitog trenda i usto vrijeme gubiti novac. Ako se trguje derivatom sa velikim
udjelom finansijske poluge, mali pad cijene zna
č
i
ć
e gubitak cijele margine. S druge strane
ako se u
đ
e po nepovoljnoj cjeni u neku dionicu, investitor može
č
ekati povoljnu priliku da
cjena poraste, osim naravno nije pod margin kreditom, jer onda mora vra
ć
ati i kamatu za
period koji drži dionicu, te kroz kapitalnu dobit vra
ć
ati i datu kamatu. Tehni
č
ki i
fundamentalni pristup mogu se koristiti u procesu predvi
đ
anja, ali, pitanje izbora trenutka,
odre
đ
ivanja ulaska ili izlaska s tržišta je gotovo
č
isto tehni
č
ko pitanje. Primjena tehni
č
kih
na
č
ela postaje prije ili kasnije neophodna,
č
ak i ako je pri kupnji primjenjena fundamentalna
analiza. Izbor trenutka je važan kako prilikom odabira trenutka za kupnju pojedine dionice,
tako i izbora pojedine grane industrije.
Predrag Mla
đ
en Diplomski rad – Tehni
č
ka analiza
5
Jedna od velikih snaga tehni
č
ke analize je njezina prilagodljivost na gotovo bilo koji
instrument ili pak vremensku dimenziju. Analiti
č
ar može pratiti velik broj tržišta, što opštenito
nije slu
č
aj sa fundamentalnim analiti
č
arom. Zbog velikog broja podataka fundamentalni
Nekoliko je imena koja se koja se upotrebljavaju za korisnike tehni
č
kog pristupa : tehni
č
ki
analiti
č
ar, analiti
č
ar grafikona, tržišni analiti
č
ar i vizuelni analiti
č
ar. S pove
ć
anjem
specijalizacije u podru
č
ju tehni
č
ke analize, postalo je neophodno napraviti daljne razlike i
oprezno definirati pojmove. Podru
č
je tehni
č
ke analize se djeli na dvije grupe – tradicionalne
analiti
č
are garfikona i statisti
č
ke analiti
č
are. Bez obzira koriste li tradicionalni analiti
č
ari
grafikona kvantitativne metode kako bi dopunili svoju analizu, grafikoni ostaju primarno
oru
đ
e. Grafi
č
ka analiza
ć
e uvjek ostati donekle subjektivna. Upsjeh ovisi o sposobnosti datog
analiti
č
ara.
Č
esto se spominje i pojam »umje
ć
e grafi
č
ke analize«. S druge statisti
č
ki
analiti
č
ar preuzima subjektivna na
č
ela te ih kvantificira, testira i optimizira. Na osnovu njih
izra
đ
uje modele. Takve modeli mogu biti jednostavni, ali sa druge strane, i vrlo komplikovani.
Namjera im je smanjiti ili potpuno eliminisati subjektivne ljudske elemente prilikom trgovanja.
Jedan od na
č
ina na koji možemo razlikovati analiti
č
are grafikona od statisti
č
ara jest taj da
kažemo da su svi analiti
č
ari grafikona tehni
č
ari, dok svi tehni
č
ari nisu analiti
č
ari grafikona.
Č
esto se postavlja pitanje je li druk
č
ija tehni
č
ka analiza dionica ili opcija. Osnovni principi
su isti, ali postoje odre
đ
ene razlike. Na
č
ela tehni
č
ke analize su prvo primjenivana na
tržištima dionica, pa tek onda prilago
đ
ena opcijama. Ve
ć
ina osnovnih alata, primjerce
stup
č
asti grafikoni (bar charts), križi
ć
kruži
ć
grafikoni (point and figure chart), cjenovni obrasci
(price patterns), grafikoni obima trgovine, linije trenda, pokretni prosjeci i oscilatori se koriste
na oba tržišta. Me
đ
utim, postoje op
ć
enite razlike koje više imaju veze s razli
č
itom prirodom
dionica ili opcija nego ustvari sa samim alatima.
Analiza tržišta dionica dosta se oslanja na kretanje tržišnih prosjeka – kao što su
Dow
Jones
industrijski indeks ili
S&P 500
indeks dionica. Dodatno,
č
esto se upotrebljavaju
tehni
č
ki pokazatelji koji mjere snage ili slabosti tržišta – poput
NYSE
linija porasta / pada ili
broj novih dionica sa najvišim i najnižim cjenama. Dok se tržišta roba mogu pratiti mogu
pratiti korištenjem indeksa kao što je
Commodity Research Bureau Futures Price indeks
,
manje je pažnje posve
ć
eno tržištu u cjelini. Analiza tržišta roba se više koncetrira na
individualna tržišna kretanja. Stoga, tehni
č
ki pokazatelji koji mjere op
ć
enite trendove roba na
tržištu nisu previše korisni. Sa samo dvadesetak aktivnih tržišta roba, nema ni potrebe.
Iako ve
ć
ina tehni
č
kih oru
đ
a originalno napravljena za analizu tržišta dionica ima primjenu
na tržištu derivata, ne koriste se u potpunosti jednako. Npr. obrasci kretanja cijena na
grafikonima opcija nisu toliko o
č
iti koliko su to za dionice. Trgovci derivatima više se oslanjaju
na kratkoro
č
ne pokazatelje koji naglašavaju preciznije trgovinske signale. Još je jedna velika
razlika izme
đ
u dionica i derivata. Tehni
č
ka analiza dionica mnogo se više oslanja na
korištenje pokazatelja prosudbe i analizu priljeva novca na tržište. Pokazatelji prosudbe prate
rezultate razli
č
itih tržišnih sudionika kao što su kupci nepotpunih paketa, uzajamnih fondova
te specijalista na berzi. Golema je pažnja posve
ć
ena pokazateljima prosudbe tržišta koji
mjere op
ć
enitu tendenciju tržišta za rastom ili padom prema teoriji da je mišljenje ve
ć
ine
obi
č
no pogrešno. Analiza priljeva novca na tržište odnosi se na gotovinsku poziciju razli
č
itih
sudionika, kao što su uzajmni fondovi ili veliki institucionalni investitori. Logika je da što je
ve
ć
a gotovinska pozicija, više
ć
e biti novca raspoloživo za kupnju dionica.
Nekoliko se pitanja uvijek pojavljuje prilikom rasprave o tehni
č
koj analiz
Predrag Mla
đ
en Diplomski rad – Tehni
č
ka analiza
7
i. Jedno od njih je
pitanje samoispunjavaju
ć
ih proro
č
anstava. Drugo je pitanje mogu li se prošli podaci o
cijenama uistinu koristiti za predvi
đ
anje budu
ć
ih cijena. Pitanje postoje li samoispunjavaju
ć
a
proro
č
anstva brine ve
ć
inu ljudi zato što je postavljeno mnogo puta. Ako su cjenovni obrasci u
potpunosti subjektivni, kako istu stvar vidi mnogo ljudi? Istina je da je grafi
č
ka analiza vrlo
subjektivna,
č
ak i umjetnost. Obrasci su rijetko kad toliko o
č
iti da se
č
ak i iskusni grafi
č
ari
slaži u njihovoj interpretaciji.
Č
ak i ako bi se ve
ć
ina tehni
č
ara slagala u procjeni, opet ne bi
