Tehničke intervencije na transportnim sredstvima
SEMINARSKI RAD
Predmet:
Transportna sredstva i održavanje
Tema:
Tehničke intervencije na transportnim sredstvima
Nastavnik
Student
Budva, april, 2018.
1
SADRŽAJ
1. POGON ZA ODRŽAVANJE TRANSPORTNIH SREDSTAVA.....................................2
1.1. Tehnološki uslovi za realizaciju intervencija na transportnim sredstvima.....................2
4. RADOVI NA REGENERACIJI ELEMENATA, SKLOPOVA I AGREGATA...............18

3
1. POGON ZA ODRŽAVANJE TRANSPORTNIH SREDSTAVA
Analizom osnovnih grupa intervencija održavanja uočava se da će način ispostavljanja
zahteva imati primaran uticaj na organizaciju proizvodnog procesa, a tehnologija realizacije
na pripremu radnih mesta. Sa druge strane, definisanje tehnološkog sistema koji će da obavlja
intervencije održavanja zahteva postavlja-nje organizacije proizvodnog procesa na bazi
tehnoloških uslova. U ovom smislu, neophodno je pristupiti definisanju i formiranju funkcija
pogona, kao osnovnih tehnoloških i organizacionih celina.
1.1. Tehnološki uslovi za realizaciju intervencija na transportnim sredstvima
Osnove za definisanje tehnoloških uslova koji moraju biti ispunjeni da bi se realizovale
intervencije na transportnim sredstvima čine:
1.
Struktura i obim zahtevanih intervencija
: definišu se na osnovu analize istorije i
predviđanja očekivanih promena u projektnom periodu.
2.
Tehnološke karakteristike transportnih sredstava koja se opslužuju u po-smatranom
pogonu
: dužina, širina, visina, vrsta i dimenzije nadgradnje, mogućnost podizanja
kabine i najviša tačka kabine u podignutom položa-ju, položaj motora, menjača,
rezervoara za gorivo i slično, osovinski raz-maci, radijusi okretanja i sl. [1]
Najopštije posmatrano, da bi se realizovali zahtevi za opslugom koje ispostavlja transportno
sredstvo pogonu, neophodne su:
• radne površine – na njima će se obavljati intervencije,
• odgovarajuća oprema i
• obučeni i organizovani radnici. [1]
Realizacija intervencija biće moguća tek kada se ispune i zahtevi iz do-mena podrške, čime
se dalje definiše neophodna struktura radnih površina, speci-jalizovana oprema i
odgovarajući radnici.
1.2 Radne površine
Postoje dva osnovna vida korišćenja radnih površina:
I – Za direktno obavljanje radova na transportnim sredstvima, u kom slučaju se na radnim
površinama organizuju, definišu i tehnološki opremaju
„radna mesta za vozila“
(RmV).
II – Za obavljanje radova na agregatima, uređajima, sklopovima i delo-vima transportnih
sredstava radne površine se realizuju u okviru fi-zički izdvojenih celina koje se nazivaju
„specijalizovane radioni-ce“
(SR).
4
1.3 Oprema
Specifičnosti konstrukcija transportnih sredstava zahtevale su razvoj odgovarajuće opreme za
obavljanje intervencija održavanja. Razmatrajući tehnologiju intervencija održavanja, uočava
se da je za obavljanje praktično svake intervencije neophodno:
• obezbediti povoljne radne uslove i
• omogućiti izvršenje same intervencije. [1]
U okviru
obezbeđenja povoljnih radnih uslova
potrebno je opremiti RmV(Radna mjesta za
vozila) i specijalizovanu radionicu tako da:
• radnik može da priđe mestu na kom treba da obavi intervenciju,
• obavljanje intervencije ne zahteva posebno korišćenje fizičke snage,
• položaj radnika u svakom momentu omogućava udoban rad (uspravan ili sedeći položaj),
• uslovi u kojima radi radnik budu povoljni (čist vazduh, povoljna tempe-ratura, uredan radni
prostor). [1]
Da bi se ispunili navedeni uslovi, neophodno je poći od sledećih činjenica:
• kod transportnih sredstava značajan broj agregata i sklopova pristupačan je samo sa donje
strane,
• težinu većine agregata nije pogodno savlađivati fizičkom snagom radnika,
• transportna sredstva pri kretanju i obavljanju nekih intervencija zagađuju vazduh i radni
prostor. [2]

6
Slika 1.
Mobilni uređaji za pranje vrućom vodom pod pritiskom
[1, str. 309]
U zavisnosti od konstrukcije, ovi uređaji raspolažu različitim sadržajima: hladna voda
pod pritiskom (do 90 bar), vruća voda (do 99°C) pod pritiskom (od 50 do 150 bar), mlaz
vruće pare (do 140 do 170°C) pod pritiskom (oko 40 bar), kontinualna regulacija temperature
i pritiska, kontinualna regulacija procenta sredstava za pranje u vodi, odnosno pari, prskanje
sredstva za konzervaciju/dekonzervaciju i sredstva za odmašćivanje. Jedan uređaj može da
obuhvati neke ili sve navedene sadržaje.
Kod pranja agregata i dijelova koriste se isti ili slični uređaji.
Mehanizovano pranje transportnih sredstava se vrši sa većim brojem fiksno
usmjerenih ili pokretnih mlaznica sa rotirajućim četkama, vodom uz dodatak hemijskih
sredstava. Kod uređaja za mehanizovano pranje realizuje se i sušenje.
Postoje tri osnovne vrste uređaja za mehanizovano pranje:
1.Uređaji za pranje putničkih automobila gde se pranje obavlja mlaznicama i
rotacionim četkama.
2. Uređaji za pranje autobusa i teretnih vozila – pranje se obavlja mlaznicama sa
lukova i rotacionim četkama na portalima.
3.Uređaji za pranje cisterni – pranje se obavlja mlaznicama sa lukova i to posebnim
hemijskim sredstvom i vodom.
Na slici 2. prikazano je mehanizovano pranje
Slika 2
.
Mehanizovano pranje prednje i zadnje strane vozila pokretnom četkom
[1, str.311]
Kod pranja autobusa, odnosno putničkih automobila za pranje bočnih strana koriste se
2 do 4 vertikalne četke, za pranje odozgo 1 do 2 horizontalne četke. Svaka četka ima svoj
motor, a voda se dovodi kroz ram četke i izlazi iz četke u smjeru vlakana. Vlakna su
sintetička i na vrhu rascvjetana. Prečnik četke u radnom stanju je 70 do 100 cm. Četke se
obrću 150 do 200 obr/min, snaga je oko 1.5 kW, a ukupna instalirana snaga uređaja je oko 10
kW. Pritisak vode pri kvašenju i spiranju je oko 2 do 6 bar. Potrošnja vode je zavisno od
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti