Gra
đ
evinski fakultet
Sveu
č
ilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
TEHNI
Č
KO CRTANJE i CAD
dr. sc. Nikola Klem, dipl. ing. el.
dr.sc. Željko Koški, dipl. ing. arh.
mr. sc. Irena Otkovic, dipl. ing. gra
đ
.
Osijek, 2006.
Gra
đ
evinski fakultet u Osijeku
Tehni
č
ko crtanje i CAD
2
Sažetak dijela predavanja iz predmeta Tehni
č
ko crtanje i AutoCad koji je sastavljen za
potrebe izvo
đ
enja nastave po novom nastavnom programu uskla
đ
enom sa Bolonjskom
deklaracijom koji se primjenjuje prvi puta u akademskoj godini 2005/06.
SADRŽAJ :
1.
NAPUTCI ZA STUDENTE
2.
PLAN PREDAVANJA I VJEŽBI
3.
TEHNI
Č
KO CRTANJE
3.1.
UVOD
3.2.
OLOVKE
3.3.
TEHNI
Č
KE OLOVKE
3.4.
PERO ZA TUŠ I PERO ZA PISANJE
3.5.
RAPIDOGRAFI
3.6.
CRTA
Č
A DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI
3.7.
CRTA
Č
A PLO
Č
A
3.8.
TROBRIDNO MJERILO
3.9.
VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE
3.10.
FORMATI PAPIRA
3.11.
SLAGANJE NACRTA
3.12.
MJERILO TEHNI
Č
KOG CRTEŽA
3.13.
DOKUMENTI PROSTORNOG URE
Đ
ENJA – PROSTORNI PLANOVI
3.14.
VRSTE PROJEKATA
3.15.
TLOCRTI, PRESJECI I PRO
Č
ELJA
3.16.
DEBLJINE CRTA U NACRTIMA
3.17.
KOTIRANJE NACRTA
3.18.
KVALITETA TEHNI
Č
KOG CRTEŽA
3.19.
PROSTORNI PRIKAZI
3.20.
GRAFI
Č
KE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA
3.21.
GRAFI
Č
KE OZNAKE NAMJEŠTAJA I OPREME
3.22.
GRAFI
Č
KE OZNAKE VRATA U TLOCRTU
4.
ZADATCI ZA VJEŽBE IZ AUTOCAD-a
5.
LITERATURA
Gra
đ
evinski fakultet u Osijeku
Tehni
č
ko crtanje i CAD
4
2.
PLAN PREDAVANJA I VJEŽBI
TEHNI
Č
KO CRTANJE I CAD – plan rada 2006/2007.
(2,2)
W PREDAVANJA
VJEŽBE
1
Vrste projekata i njihovih nacrta (Idejno
rješenje, idejni projekt, glavni projekt,
izvo
đ
a
č
ki projekt, projekt održavanja,
projekt rušenja.
1v
Nacrti u graditeljstvu: arhitektonski,
gra
đ
evinski, urbanisti
č
ki, geodetski,
elektroinstalacije, strojarski, vodovod i
kanalizacija, grijanje.
2
Elementi nacrta, raspored elemenata na
nacrtu, formati papira, razmjera, oznake,
crte, šrafure, opisi, pe
č
at, savijanje nacrta.
Upoznavanje sa razli
č
itim projektima i
razli
č
itim nacrtima
3
Č
itanje planova
Č
itanje planova
I KOLOKVIJ
4
Uvod u ra
č
unalnu grafiku
4v=5p
Uvod u AutoCAD (pokretanje programa,
podešavanje AutoCAD-a),
Priprema za crtanje
6
Zadavanje komandi. Zadavanje podataka,
OSNAP. Primjer zadavanja podataka.
Vježba prema predavanjima 5 (1)
01. 11. se gubi (srijeda) odrzati zajednicke
vjezbe za dvije grupe ako treba drugi dan
7
Crtanje osnovnih grafi
č
kih elemenata.
Vježba prema predavanjima 6 i po
č
etak 7
(2/3)
8
Globalni pregled slike
Ozna
č
avanje objekata.
Vježba prema predavanjima 7 (3)
9
Komande za modifikacije
Rad sa hvataljkama
Vježba prema predavanjima 8 i 9 (4)
10
Komande za umnožavanje objekata.
Složeni objekti (polilinija i blok)
1. Kontrolna vježba
Vježba prema predavanjima 10 (5)
11
Text. Kotiranje. Šrafiranje.
Vježba prema predavanjima 11 (6)
12
Alati. Iscrtavanje na papiru. Razmjena
nacrta me
đ
u programima. Zajedni
č
ki rad.
2. Kontrolna vježba
Kompleksni nacrti
(7/8)
13
Demonstratura Kompleksni
nacrti
(8/9)
14
Demonstratura Kompleksni
nacrti
(9)
15
Demonstratura
II KOLOKVIJ
Ocjena je: I kolokvij 30% + 2 kontrolne vježbe 10% + II kolokvij 60%
Gra
đ
evinski fakultet u Osijeku
Tehni
č
ko crtanje i CAD
5
3.
TEHNI
Č
KO CRTANJE
3.1. UVOD
Tehni
č
ki crtež predstavlja grafi
č
ki prikaz gra
đ
evine ili nekog drugog predmeta
temeljem kojeg se gra
đ
evina može izvoditi odnosno graditi.
Crteži su u povijesti bili sredstvo komuniciranja još prije pojave pisma.
Danas tehni
č
ki crtež predstavlja komunikaciju
č
ija pravila su uskla
đ
ena na
me
đ
unarodnoj razini.
Tehni
č
ki crtež treba biti jasan, pregledan i precizan, kako bi ga razli
č
iti stru
č
njaci
mogli tuma
č
iti odnosno koristiti.
Razumijevanje tehni
č
kog crteža u graditeljstvu podrazumijeva tehni
č
ku pismenost
koja je potrebna za sve koji u tom procesu sudjeluju od projektanata do onih koji izvode
gra
đ
evinu.
3.2. OLOVKE
Obi
č
na olovka sastoji se od grafitne mine odnosno jezgre i drvene obloge okruglog ili
šesterokutnog presjeka. Glavna zna
č
ajka mine je tvrdo
ć
a koja ovisi o omjeru grafita i gline u
smjesi od koje se proizvodi.
Slika 1. – Položaj olovke pri crtanju
Tvrdo
ć
a se ozna
č
uje me
đ
unarodnim oznakama :
B
(engl. Black: crno) i
H
(engl. Hard: tvrdo)
Ispred slova slova stavljaju se brojke koje ozna
č
uju gradaciju tvrdo
ć
e:
4B, 5B, 6B - vrlo mekane olovke
B, 2B, 3B - mekane olovke
HB, H - srednje tvrde olovke
2H, 3H, - tvrde olovke
4H, 5H, 6H - vrlo tvrde olovke
Slika 2. – Tvrdo
ć
a olovki na papiru
Gra
đ
evinski fakultet u Osijeku
Tehni
č
ko crtanje i CAD
7
3.5.
RAPIDOGRAFI
Slika 6: - Rapidografi
Rapidografi su cjevasta tuš-pera koja se danas koriste za crtanje i pisanje. Izumljeni su
po
č
etkom pedesetih godina prošlog stolje
ć
a u tvornici Rotring. Rapidografi ostavljaju
jednakomjeran trag tuša odre
đ
ene debljine na podlozi. Glava pera sastoji se od standardizirane
cjev
č
ice i pomi
č
ne iglice odre
đ
enih dimenzija, s kanali
ć
ima za protok tuša. Debljina crte
ovisi o promjeru cjev
č
ice kroz koju tuš prolazi.
3.6.
CRTA
Ć
A DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI
CRTA
Ć
A DASKA
Slika 7. – Crta
ć
a daska, t-ravnalo i trokuti
