Takve slike utiču i na našu percepciju kvaliteta, kao i na prepoznatljivost ukoliko
jedan trgovac ima više prodavnica. Veoma je zastupljena kombinacija „otvorenog”
izloga u kome se slika u uglovima kombinuje s otvorenim pogledom u prodavnicu.
Važno je imati na umu osvjetljenost prodavnice i voditi računa o pokrivanju izloga
slikom ili o izboru materijala za prekrivanje, jer danas postoje razni materijali koji
dozvoljavaju protok svjetlosti.

Slika 1. Skladnost izloga

Izvor:

https://www.telegram.hr/price/cini-nam-se-da-su-zagrebacki-izlozi-ovog-

bozica-dosta-carobni-pokusali-smo-pronaci-najljepse/

1. IZLOG

Izlog

(engl. display window)

je prvi (a često i jedini) medij putem kojeg se kupac

upoznaje s ponudom nekog prodajnog objekta. On je ujedno i njen najvrijedniji dio u
marketinškom smislu. Izlog predstavlja lice prodavnice. S tim u vezi, nužno je da se
uredi na način da bude što atraktivniji za kupca kako bi odmah privukao pažnju
prolaznika. U suprotnom, oni će samo proći pored prodavnice. Radi se dakle, u
suštini, o reklamiranju robe.
Izlog je prvi medij putem kojeg se kupac upoznaje s ponudom nekog prodajnog
prostora. Budući da djeluje kao jedan od elemenata kojim se privlači pažnja kupca,
zahtijeva i posebne zakonitosti aranžiranja. Pravom preduzetniku mora biti važno
razviti takvu filozofiju firme koja ne smije umanjivati ni zaboravljati važnost
aranžiranja izloga, jer brojnim pokazateljima je potvrđeno da se oko 30 posto ljudi
odlučuje za kupnju upravo zbog izloga i privlačne dekoracije.
Izlog je često jedini medij komuniciranja s kupcima.
Možemo ga definisati kao marketinško sredstvo koje nudi neke posebne prednosti –
ekonomičnost, fleksibilnost, apsolutnu individualnost, kao i laku i brzu
prilagodljivost ciljnoj grupi. To su pozitivna svojstva koja pri aktiviranju kod drugih
sredstava propagande zahtjevaju mnogo veća finansijska ulaganja.

Još u starom Egiptu, Grčkoj i Kini trgovci su uvidjeli važnost promocije i izlaganja
robe. Izloženu robu nastojali su predstaviti optički privlačno. Čak i danas se takav
način   izlaganja   može   vidjeti   na   tradicionalnim   tržnicama   i   sajmovima.   Historija
izloga seže još iz doba starih Rimljana, a prvi dokumentirani izlog kreiran je 1740. u
Augsburgu u Njemačkoj. Kasnije se, iz potrebe da privuku pažnju kupaca, šire na
sjever Europe na prostor gdje se intenzivno razvila trgovina. Daljnjom ekspanzijom
trgovačke   djelatnosti   u   19.   stoljeću   uređivanje   izloga   u   velikim   gradovima   se
dodatno razvija, pa se mala uokvirena stakla zamjenjuju staklima velike površine.
Tom   promjenom   površine   za   uređenje   izloga   postaje   neophodno   specijalizirano
znanje. Ujedno dolazi do sve veće svijesti o važnosti izloga i metodama izlaganja
robe, a javlja se i potreba za novom strukom – aranžerima izloga – koji izrađuju
scenografiju   izloga.   Aranžiranje   postaje   ogranak   dekorativne   umjetnosti,   a
podizanjem vizualnih normi izlozi preuzimaju ulogu značajnih medija u trgovinskoj
propagandi.

1.1. ARANŽIRANJE IZLOGA