Tehnike štampe
1
F
AKULTET
T
EHNI
Č
KIH
N
AUKA
NOVI SAD
GRAFI
Č
KO INŽENJERSTVO I DIZAJN
Dr Dragoljub Novakovi
ć
MATERIJAL ZA PRIPREMU ISPITA IZ PREDMETA
TEHNIKE ŠTAMPE
Školska 2003/04
15
Ravna štamparska forma je predstavljala faktor ograni
č
enja brzine ovih
mašina. One su ostale i danas u upotrebi jer su visoko kvalitetne (naro
č
ito
“Cilindar Heilderberg”). Danas se koriste za perforaciju i u štampi nav
č
anica.
Cilindar prema cilindru
-
Štamparska forma se ovde postavlja na cilindar, a
sila se prenosi po liniji za pritisak. Konstukciono ograni
č
enje kod cilindri
č
nih
mašina su cilindri
č
ni prstenovi. Ovde je jako bitna paralelnost cilindara s
obzirom da nema nikakve mogu
ć
nosti kontrole pritiska ve
ć
se on mogao samo
smanjivati ili poja
č
ati. U cilju dobijanja kvalitetnog otiska cilindar za pritisak se
presvla
č
io navlakom. Me
đ
utim, zbog nemogu
ć
nosti kontrole pritiska nikada se
nije mogao dobiti visoko kvalitetan otisak.
U slu
č
aju neravnina na štamparskoj formi pritisak se pove
ć
avao
č
ime su tamne
površine postajale još tamnije, slova gotovo ne
č
itljiva, boja jako razlivena, a
štamparska forma se jako utiskivala u podlogu na kojoj se štampa.
Do pojave ovih mašina štamparske forme za visoku štampu su ra
đ
ene u ravnoj
formi pa se sada javio problem izrade cilindri
č
ne štamparske forme.
Hajderberg firma pravi dvobojnu mašinu –
Flach Rund
– uz koju su napravili i
ure
đ
aj za izradu štampraske forme cilindri
č
nog oblika-stereotipne mašine.
Na
č
in izrade bio je slede
ć
i: štamparska forma se prvo radila u ravnoj formi,
zatim se utiskivala pod presom u vlažnu lepenku a onda postavljala na cilindar
da bi se osušila nakon toga se ubacivala u stereotipnu mašinu gde se ona
izlivala olovo. Tako bi se dobila stereotipna štamparska forma za rotacione
mašine. Brzina koja se štampala je 20.000 otisaka na sat. Na ovim mašinama
su štamapani beskona
č
ni obrasci i novine a one su imale dodatne ure
đ
aje za
savijanje tabaka. Nekada se vršilo ubacivanje indigo trake i tre
ć
eg papira.
Danas su razvijene mašine za akcidenti
č
nu štampu, a one rade sa dodatnim
sušarama.
Rotaciona mašina za štampu iz tabaka – štamparska forma je ravna plo
č
a, pa
se kao kod ofseta zateže na cilindru. Postoji opasnost da do
đ
e do deformacije.
Javlja se problem kod slike koju krivimo da bismo je postavili na cilindar.
Imamo razdvajanje raster ta
č
kica, koje sada nemaju isti odnos i pojavljuju se
bele površine izme
đ
u njih, pa se ovakva mašina može koristiti samo kao
jednobojna. Ovde je mogu
ć
e ostvariti pune tonove. Ve
ć
a je brzina štampanja
iz rolne (danas u preko 100.000 otisaka/h), nego iz tabaka (18.000 - 20.000
otisaka/h). Štamparska forma je tvrda, a kod flekso štampe je meka. Pritisak
igra zna
č
ajnu ulogu. Ako na cilindar za pritisak stavimo tvrdu navlaku, tako
smanjujemo pritisak. Pritisak uti
č
e na fleksibilnost štamparske forme. Cilj nam
je samo dodir izme
đ
u cilindra za pritisak i štamparske forme (to je ostvareno u
flekso štampi). Suština je da uz minimalni pritisak dobijemo kvalitetan prenos
boje. Ako imamo vibracije, onda ne možemo dobiti ujedna
č
enu sliku na otisku.
Štamparske forme za flekso štampu mogu biti: jednoslojne, višeslojne i
višeslojne za digitalnu Computer to Plate štampu. Flekso štamparske forme u
suvoj strukturi imaju stabilizacioni sloj. Jednoslojne forme su debljine 0,7 mm
- 6,4 mm i imaju stabilizacionu foliju, koja služi da ne gubimo paser (da se
plo
č
a ne rasteže), prima sve deformacije. Kod višeslojnih formi nose
ć
i sloj

43
tabak dok ga ne prihvate hvataljke. Ure
đ
aj za kontrolu dvostrukih tabaka –
mehani
č
ki, zvu
č
ni i opti
č
ki. Ovo je veoma osetljiv ure
đ
aj, ne sme da propusti
dva spojena tabaka. Kod malih mašina imamo odvod viška tabaka ispod
mašine u korito. Transportne trake se postavljaju preko daske i moraju se
zate
ć
i. Trake se nalaze u parovima i moraju se isto zate
ć
i (istom ja
č
inom
zatežemo sve trake da ne bi došlo do iskrivljenja tabaka). Mogu biti gumirane,
platnene i oja
č
ane, širine 2-3cm. Ako su suviše jako zategnute mogu da
puknu.
Slika 18
. Podešavanje tabaka na stolu za ulaganje na prednjim reperima i
bo
č
nom reperu
Glavni zadatak – sa gornje strane se nalazi metalni okvir koji se može podi
ć
i i
spustiti. U njemu su postavljeni mali sistemi
č
etkica, gumenih rolnica, limene
plo
č
ice da bi se prilikom prenosa tabak lakše kretao. Svaki od tih elemenata
ima oprugicu koja vrši pritisak na
č
etkice, gumene rolnice. Metalne rolnice od
gvož
đ
a ili
č
elika treba postaviti tako da nikad ne pritiskaju tabak na dole, jer
onda ne bi imali poziciju od 90º. One se postavljaju na transportnu dasku iza
tabaka. Treba da budu 5mm udaljene od tabaka (da drže tabak blago
potisnutim da se ne vrati sa
č
eonih marki, a ne pritisnutim). Tabak je stigao do
č
eonih marki, ali ga nismo pozicionirali. Bo
č
ne marke imaju zadatak da dovedu
tabak na poziciju 90º. Postoji dva tipa bo
č
nih maraka po sistemu potiskivanja.
Skoro sve mašine imaju dve bo
č
ne marke, sa obe stane po jedna ali je jedna
uvek isklju
č
ena a drugu koristimo.
Okretanje tabaka se vrši na tri na
č
ina:
Po dužoj strani
Po kra
ć
oj strani
Samo po svojoj osi
57
Prikaz zatvaranja rastera na kontrolnoj mernoj traci
Vrlo retko rasterska ta
č
kica može postati oštrija,
č
ak manja nego na
filmu
Oštrija rasterska ta
č
ka na kontrolnoj mernoj traci
U normalnim uslovima otiska i kod ta
č
ne kopije rasterska
ć
e ta
č
ka biti
uvek punija na otisku nego na filmu. Zbog grešaka pri kopiranju ofsetna plo
č
a
može postati slepa ili postati oštrija ( pomaže pranje gumenih navlaka i
bojanika, te eventualno promena redoseda boja).
Deformacije rasterske ta
č
kice
Izdužena rasterska ta
č
kica - neuskla
đ
enost hoda cilindra, odnosno
razli
č
itih radiusa cilindara.
Neuskla
đ
enost izme
đ
u ofsetne plo
č
e i gumene navlake ili izme
đ
u gumene
navlake i papira dolazi do prinudnog povla
č
enja rasterske ta
č
ke.
Umesto okruglog dobija izdužen ovalni oblik i to u smeru otiska ili
popreko
Ako istovremeno dolazi do povla
č
enja u oba smera, onda
ć
e rasterska
ta
č
kica biti razvu
č
ena u kosom smeru na tok otiska.
Prikaz izduženja rasterske ta
č
kice na kontrolnoj mernoj traci u smeru
štampanja

103
79. Sleeve tehnike dobijanja otiska
80. Uticaj koncepta gradnje flekso mašina na otisak
81. Boje visoke štampe i njihov uticaj na otisak
82. Propusna štampa - osnovne karakteristike
83. Sito štampa
84. Uticaj vrste štamparskih formi na otisak sito štampe
85. Podloge sito štampe i uticaj na kvalitet otiska
86. Tehnike otiskivanja u sito štampi
87. Izrada velikih formata tehnikom sito štampe
88. Specijalne tehnike izrade otiska
89. Tehnike štampe vrednosnih papira
90. Tehnike štampe nov
č
anica
91. Štampanje etiketa, dokumenata i formulara
92. Klasifikacija boja u ofset štampi, osobine, podru
č
ja primene i na
č
ini sušenja
93. Klasifikacija lakova za oplemenjivanje otiska
94. Višebojne tehnike štampe i primena
95. Tehnike štampe bez štamparske forme
96. Principi i osnovne komponente tehnika štampe bez štamparske forme
97. Computet to press (Direct Imaging i Computer to print) tehnike dobijanja
otiska
98. Boje za tehnike štampe bez štamparske forme (Boje za inkjet, Termo
transfer)
99. Elektrofotografija - tehnika dobijanja otiska
100. Jonografija - tehnika dobijanja otiska
101. INK Jet - tehnika dobijanja otiska
102. Termografija - tehnika dobijanja otiska
103. Elektrografija - tehnika dobijanja otiska
104. Fotografija- tehnika dobijanja otiska
105. "X" grafija
106. "Toner jet" štamparska tehnologija
107. Elkografija (Elcography)
108. Pregled hibridnih tehnologija i postupaka dobijanja otiska
109. Hibridne tehnike za inline i offline proizvodnju
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti