Tehnologija i organizacija luka i terminala
TEHNOLOGIJA LUKA I TERMINALA
TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA LUKA
1. UVODNA RAZMATRANJA
Pojmovno objašnjenje i suština tehnologije prometa i tehnologije luka i terminala
Pojam luke, lučkog sustava, pristaništa i terminala
Pojmovno razlučivanje tereta kao predmeta pomorskog prijevoza i lučkog prekrcaja
•
Izraz "
tehnologija
" na prvi pogled ukazuje da se radi o riječi povezanoj s rječju "tehnika".
•
različita shvaćanja sadržaja i odnosa pojma "tehnologija" i "tehnika" svoju opravdanost
nalaze u eurokontinentalnom ili angloameričkom definiranju biti tih pojmova
•
Primjerice sve što Europljanin s kopna vjerojatno očekuje uz pojam "tehnika" (technique)
nalazi se u engleskim i američkim enciklopedijama pod vrlo opsežnom odrednicom
"
tehnologija" (technology)
.
•
Nasuprot tome u europskoj literaturi, posebice njemačkoj, pojmovno značenje i suština
izraza "
tehnika
" obuhvaća mnogo šire sadržaje, uključujući i pojam tehnologije kao jedan od
bitnih sadržaja.
•
Zbog izrazite nadmoći upotrebe engleskog jezika u znanosti i međunarodnim odnosima,
tehnologija (engl. technology) je širi i gotovo jedini pojam, dok se tehnika (engl. technique)
samo povremeno rabi da bi se označio neki pojedinačni postupak u sklopu neke tehnologije
(npr. tehnika prijevoza, tehnika rukovanja teretom ili tehnika skladištenja kao dio tehnologije
prometa).
•
Tehnologija se može definirati kao
interdisciplinarna znanost koja proučava i
primjenjuje zakonitosti postupaka, procesa, metoda i transformacija u tehničkoj
znanstvenoj oblasti
.
•
Tehnologija se može definirati i kao
znanost čiji su predmet istraživanja tehnologijski
sustavi i izgradnja tih sustava
.
•
Tehnologijski su sustavi u biti interakcijske cjeline tehničkih sredstava, prirodnih
bogatstava (materijali, energija, prirodna sredina - prostor), ljudskih potencijala (vještina, znanja)
i društvenih sadržaja (motivacijskih, regulacijskih i drugih simboličkih sadržaja).
•
Pojam
prometa
se u znanstvenoj i stručnoj literaturi često poistovjećuje s pojmom
transporta
i pojmom
prijevoza
.
•
Za razliku od prometa koji se odnosi na više jednoznačnih pojmova, prijevoz označava
jednoznačan pojam.
•
Prijevoz
i
transport
su sinonimi. Izraz
transport
ima međunarodno značenje, a nastao je
od latinske riječi
transportare
koja znači prenositi i novolatinske riječi
transportus
u značenju
prijevoz, prevoženje, prenošenje
i sadržajno je širi od pojma prijevoza.
•
Za razliku od pojma transporta koji obuhvaća znatno širu djelatnost uključujući prijevoz i
prijenos, odnosno prekrcaj, prijevoz je specijalizirana djelatnost koja s pomoću prometne
suprastrukture i prometne infrastrukture omogućuje realizaciju prometne usluge. Prevozeći robu
(teret), ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, prijevoz organizirano svladava prostorne i
vremenske udaljenosti.
•
U hrvatskom jezičnom sustavu promet je širi pojam od prijevoza i transporta i ne
obuhvaća samo ove pojmovne sadržaje, već i operacije u vezi s prijevozom robe i komunikacije,
a u širem smislu i odnose među ljudima, te ekonomske sadržaje (robni promet, turistički promet,
malogranični promet itd.).
•
Pomorski promet je širi pojam od pomorskog prijevoza, ali uži od izraza pomorsko
gospodarstvo i pomorstvo. Pomorski promet obuhvaća prijevoz robe i putnika brodovima
morem i sve lučke operacije i komunikacije u pomorskom prijevozu i prekrcaju
.
•
To zapravo znači da pomorski promet obuhvaća djelatnosti: morskog brodarstva, morskih
luka, špeditera, pomorskih agenata i drugih subjekata koji učestvuju u optimalnom odvijanju
pomorskog prometa i realizaciji prometne usluge.
•
Tehnologija prometa
kao znanost je interdisciplinarna znanost koja izučava zakonitosti
metoda, postupaka, odnosno procesa proizvodnje prometne usluge. Ona izučava zakonitosti
eksploatacije i preventivnog održavanja prometne infrastrukture i suprastrukture, a ne zakonitosti
njihova projektiranja, konstruiranja, izrade, izgradnje i investicijskog održavanja, što je
relevantno obilježje prometne tehnike kao znanosti.
•
Tehnologija prometa
i transport
kao samostalno znanstveno polje bavi se relevantnim
postupcima i načelima transportnog procesa za odgovarajuće svladavanje prostornih i vremenskih
razlika u prijevozu ljudi i roba, te prijenosu vijesti. Zadatak je tehnologije prometa da pronađe i
utvrdi kako na najsvrsishodniji način međusobno povezati radnu snagu, prijevozna, prekrcajna i
skladišna sredstva s predmetom transporta u sklopu tehnologijski djelotvorno organiziranog
transportnog procesa, sa što manjim društvenim izdacima.
•
Tehnologija pomorskog prometa
može se definirati kao znanost čiji su predmet
istraživanja tehnologijski sustavi i izgradnja tih sustava u pomorstvu.
•
Tehnologija pomorskog prometa
, kao znanost i kao aktivnost, podrazumjeva primjeren
kvantum interdisciplinarnih prometno-tehničkih, tehnoloških, organizacijskih, ekonomskih i
pravnih znanja, vještina i sposobnosti s ciljem ostvarivanja optimalne prometne usluge.
•
Tehnologija pomorskog prometa može se razvrstati u dvije značajne podvrste:
tehnologiju pomorskog prijevoza
i
tehnologiju luka i terminala
.
•
Osnovni postupci tehnologije pomorskog prometa obuhvaćaju, s jedne strane sve
transportno-tehnologijske
postupke koje je potrebno obaviti tijekom prijevoza brodovima morem,
a s druge strane i sve transportno-tehnologijske procese koji se javljaju u lukama i terminalima
pri prijelazu ljudi i roba s kopnenog na pomorsko prijevozno sredstvo i obratno.
•
Prekrcaj (direktni, indirektni i kombinirani) i skladištenje predstavljaju osnovne
prometno-tehnološke procese u luci. U tehnološkom procesu rada luke i terminala prisutna je i
široka lepeza sporednih i pomoćnih procesa koji služe za pripremu i završetak osnovnih procesa.
•
Izučavanje prometno tehnoloških značajki luka i terminala zahtjeva odgovarajuća
tehnička, tehnološka i ekonomska znanja iz područja infrastrukture i suprastrukture luka i

•
Lučka podgradnja (infrastruktura)
jesu lukobrani, operativne obale i druge lučke
zemljišne površine, objekti prometne infrastrukture (npr. lučke cestovne i željezničke prometnice,
vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža, objekti za sigurnost plovidbe u luci i
sl.).
•
Lučku suprastrukturu čine lučki objekti i sredstva za rad koja služe kod prekrcaja tereta,
skladištenja robe i kod nekih specifičnih lučkih aktivnosti (fumigacije robe, popravaka i dr.).
Suprastrukturni objekti su tzv. "aktivni" objekti jer se neposredno koriste u proizvodnji lučke
usluge.
•
Lučka nadgradnja (suprastruktura)
jesu nepokretni objekti izgrađeni na lučkom
području kao što su upravne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i sl., te lučki kapitalni pretovarni
objekti (npr. dizalice i sl.).
•
Lučka pokretna mehanizacija
je skupni izraz za mobilnu mehanizaciju (transportna
sredstva i uređaje) koja služi za ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta na brodove i s brodova i
rukovanje teretom u lučkom prostoru uključujući i ploveće objekte (remorkere, bagere, grtalice i
maone).
•
Pristanište
(riječno, jezersko) označava luku unutrašnje plovidbe i s vodom neposredno
povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, uređajima, postrojenjima i
drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje, zaštitu, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe,
uskladištenje, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe, te ostale gospodarske djelatnosti, koje
su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.
•
Terminal
je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili rukovanje
teretom i njegovom dostavom. Terminali predstavljaju tehničko-tehnološku i organizacijsku
cjelinu u sastavu luke, pristaništa, robnotransportnog centra ili kontinentalne prekrcajne postaje.
•
Terminali su infrastrukturne građevine u sustavu luke, pristaništa ili robnotransportnih
centara, gdje se susreću različite prometne grane sa ciljem zadovoljenja prometnih, prekrcajnih,
skladišnih, gospodarskih i drugih pratećih funkcija. Opremljeni su svim potrebnim
specijaliziranim uređajima za normalno odvijanje prometa. Prema namjeni razlikuju se terminali
u morskim lukama, zračnim lukama, željezničkim čvorištima, cestovnim čvorištima, riječnim
pristaništima itd.
•
Lučko područje
jest područje morske luke, a obuhvaća jedan ili više vodenih i kopnenih
prostora (lučkih bazena, terminala), namijenjenih obavljanju lučkih djelatnosti, kojim upravlja
lučka uprava ili drugo tijelo određeno zakonom.
•
Akvatorij
ili vodena površina luke je vodeni prostor koji se nalazi u sastavu luke.
•
Sidrište
je dio vodenog prostora luke u kojem se zadržavaju usidreni brodovi čekajući na
slobodan pristan ili se tu zadržavaju zbog nekoga drugoga razloga.
•
Pristan, privezište, vez
(engl. berth, pier, quay)
je vodeni prostor uz rub operativne
obale ili gata na kojem brod može biti sigurno vezan i obavljati ukrcaj ili iskrcaj ljudi, tereta ili
vozila.
•
Lučki bazen
je otvoreni dio vodenog prostora izložen utjecaju promjena razina vode, i
struja te donekle okružen operativnim obalama, gatovima ili lukobranom, koji topografski i
funkcijski čine cjelinu.
•
Ustava (engl. lock)
je bazen pomoću kojeg se brodovi prevode s višeg vodostaja na niži
ili obratno.
•
Dok (engl. dock)
je izgrađeni lučki bazen s uređajem za zatvaranje i otvaranje s ciljem
održavanja iste razine vode potrebne za nesmetano odvijanje ukrcaja ili iskrcaja broda.
•
Operativna obala
(engl. quay, wharf)
je izgrađena čvrsta obalna građevina s lučkim
uređajima, najčešće građena paralelno s obalnom vodenom linijom (mora, jezera ili rijeke)
namijenjena pristajanju brodova radi iskrcaja ili ukrcaja tereta ili putnika.
•
Kej (engl. quay)
je dio operativne obale usporedan s linijom obale.
•
Gat ili molo (engl. pier, mole)
je dio operativne obale izgrađen u okomitom ili kosom
položaju prema obali.
•
Krcalište (engl. wharf)
je dio operativne obale ili gata, koji leži između linije ruba obale i
prostora za smještaj tereta, podoban za prihvat ljudi, tereta i vozila koji se iskrcavaju iz broda ili
ukrcavaju u brod.
•
Lukobran
je čvrsta građevina u moru (izgrađeni nasip) povezana s obalom, s osnovnom
zadaćom zaštite luke od štetnog djelovanja vjetra i valova.
•
Valobran (engl. breakwater)
je građevina u moru (izgrađeni nasip) ispred luke, s
osnovnom zadaćom zaštite luke od štetnog djelovanja vjetra i valova.
•
Lučki uređaji ili lučki objekti (engl. port facilities)
je skupni izraz za objekte koji služe
za odvijanje lučke transportne djelatnosti, a čine ih pristani, lukobrani, operativne obale, gatovi,
skladišta, lučka obalna mehanizacija, lučki željeznički kolosijeci, pristupne ceste itd.
•
Lučko postrojenje
je skupni izraz za lučke uređaje koji čine jedinstvene tehnološke
cjeline specijalizirane za određenu vrstu tereta (npr. silosi, hladnjače itd.).
•
Lučka skladišta (engl. sheds, hangars)
su zatvoreni ili otvoreni prostori uređeni za
čuvanje različitih vrsta roba. Skladišni prostori luke pojednostavljeno čine akumulacijski prostor
koji omogućava neprekidni ravnomjerni ukrcaj ili iskrcaj broda do trenutka otpreme tereta iz
luke.
Teret
•
Teret
(brodski teret) je ukupnost stvari ukrcanih na brod radi prijevoza. Budući da golemi
dio stvari, koje se prevoze brodovima, čini trgovačka roba, često se upotrebljava i izraz "roba"
kao oznaka sadržaja tereta ukrcanog na brod.
•
Teret je objekt lučkog transporta. Međutim, on je ujedno i objekt pomorskog i kopnenog
prijevoza sa specifičnim nazivom "cargo".
•
Predmet prekrcaja u lukama je teret kojeg čini trgovačka roba tj. sirovine, poluproizvodi i
gotovi proizvodi. S obzirom na veliki broj proizvoda (artikala), nomenklatura roba koje se
pojavljuju u transportu, prekrcajnom i skladišnom procesu je vrlo brojna. Međutim, s obzirom na
potrebe transporta i prekrcaja, sva roba može se svesti na tri osnovne vrste tereta: generalni teret,
rasuti teret (suhi rasuti teret) i tekući teret (tekući rasuti teret).
•
Generalni teret (engl. general cargo)
je komadni teret heterogenog sastava. Osnovna su
mu obilježja raznovrsnost oblika, volumena i težine. Prevozi se u sanducima, vrećama, balama,
bačvama, vezovima itd. Pojmom generalnog tereta obuhvaćeni su i razni voluminozni tereti,
strojevi, konstrukcije, vozila, limovi, cijevi itd. Generalni teret se u brodu podvrgava operaciji
"slaganja" (engl. stowage). Ukrcaj i iskrcaj generalnog tereta pri klasičnom načinu transporta je
složen i relativno spor.
•
Rasuti teret (engl. bulk cargo)
je izraz za sipki teret koji se normalno krca u rasutom
stanju tj. bez ambalaže. Rasuti teret je homogenog sastava i često čini jedini teret na brodu.

Luke otvorene za javni promet
su morske luke koje, pod jednakim uvjetima, može
upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih
kapaciteta. Luke otvorene za javni promet mogu biti otvorene za međunarodni promet i luke
otvorene za domaći promet.
Prema Zakonu o morskim lukama Republike Hrvatske, luke otvorene za javni promet
dijele se na:
►
luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa,
►
luke županijskog značaja,
►
luke lokalnog značaja.
►
Luke posebne namjene
jesu morske luke koje služe posebnim potrebama trgovačkog
društva, druge pravne ili fizičke osobe (luka nautičkog turizma, brodogradilište, industrijska luka)
ili državnog tijela (npr. vojna luka). Prema djelatnostima koje se obavljaju u ovim lukama, luke
posebne namjene mogu se dalje razvrstati na:
vojne luke,
luke tijela unutarnjih poslova,
luke nautičkog turizma,
trgovačke luke,
industrijske luke,
športske luke,
ribarske luke i dr.
►
S obzirom na značenje, ali i osnovnu podjelu (vrstu) brodova
(ratni, trgovački i
ribarski):
zaklonske (sklonišne) luke
ratne (vojne) luke
trgovačke (komercijalne) luke
ribarske luke
►
Prema zemljopisnom položaju
:
1. morske luke,
2. riječne luke,
3. kanalske luke,
4. otočne luke,
5. lagunske luke,
6. jezerske luke.
►
Prema veličini i značenju u robnoj razmjeni
:
svjetske luke,
međunarodne luke,
nacionalne luke,
regionalne luke,
lokalne luke.
►
Prema količini prometa
:
male luke,
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti