3
EVROPSKI UNIVERZITET – SVEUČILIŠTE BRČKO
TEHNIČKI FAKULTET-SAOBRAĆAJ
SEMINARSKI RAD;
Tema: TEHNOLOGIJE INTENIGENTNIH
TRANSPORTNIH SISTEMA
Mentor; Studenti:
Prof.dr Zoran Lalić
4
UVOD
Ovaj seminarski rad obuhvata inteligentne transportne sisteme u svrhu poboljšanja
intermodalnog transporta korištenjem raznih komunikacijskih i informacijskih tehnologija i
implementacijom inteligencije.
Seminarski rad sadrži općenite informacije o intermodalnom transportu i inteligentnim
transportnim sistemima. Osim toga navedena su i područja djelovanja intermodalnog
transporta, te njegove moćnosti u pojedinim granama prometa.
Intermodalni transport ima neke svoje prednosti ali i probleme koje su adresirane u
pojašnjenje u seminarskom radu. Problemi u intermodalnom transportu mogu biti razlićite
prirode, postoje problemi koji su posebni za određene grane, ali postoje i oni koji zajednički
nekim granama kao na primjer problem zagađenja okoliša.
Isto tako, u seminarskom radi je vođena riječ o prikladnim inteligentnim transportnim
sistemima koji se mogu uklopiti u intermodalni prijevoz. Mogućnost i primjena ITS-a je
velika i dolaskom svake tehnologije rađaju se nove ideje za razvoj novih inteligentnih
transportnih sistema koji bi našli svoju primjenu u bilo kojoj grani prometa, pa tako i u
intermodalnom transportu.
Kako se razvijao saobraćaj tako su se morale razvijati i tehnologije kojima bi se poboljšali
problemi kao što su sigurnost u prometu, veliki zastoji i čekanja, sama kvaliteta prometa,
tehnologije u tehnološkim procesima i slično. Većina razvijenih zemalja rješenje je pronašla
uvođenjem Inteligentnih transportnih sistema (ITS) u saobraćaju.
ITS se koristi u svim granama prometa i uvelike je pozitivno utjecao na intermodalni prijevoz.
Cilj ovog rada je prikazati inteligentne transportne sisteme i intermodalni transport.
6
ITS je u odnosu na druge grane dosta mlada grana, ali pojavom ITS-a počelo se bolje
iskorištavati postojeće saobraćajne kapacitete i sisteme.
CILJ IMPLEMENTACIJE INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SISTEMA
Cilj implementacije inteligentnog transportnog sistema je podići kvalitetu saobraćaja i
transporta, poboljšati iskustva vozača i putnika, poboljšati postupke vezane za putovanja ljudi,
razmjenu dobra i usluga, te povećati sveukupnu saobraćajnu informacijsku transparentnost.
Prema tome glavni cilj izgradnje ITS-a je integracija sistema koji će poboljšati putovanja i
prijevoz kroz učinkovitije i sigurnije kretanje ljudi, robe i informacija, uz veću mobilnost,
veću učinkovitost goriva i manje zagađenje okoline, tj. sigurniji ekosistem u cijelosti.
Osim glavnih ciljeva ITS-a definiraju se i posebni ciljevi koji pobliže opisuju i pojašnjavaju
širinu koju obuhvaćaju sistemi ITS, a to su: povećavanje radne učinkovitosti i kapaciteta
transportnog sustava, povećanje mobilnosti osoba i robe, prevencija i smanjivanje nezgoda i
šteta uzrokovanih transportom, smanjena potrošnja energije i dugoročno kontrolirana zaštita
okoliša.
FUNKCIONALNA PODRUČJA I USLUGE INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH
SISTEMA
Osnovnu bit ITS-a čine sistemska upravljačka i informatičko-komunikacijska rješenja
ugrađena u mrežnu infrastrukturu, vozila, upravljačke centre i različite komunikacijsko-
računalske terminale. Razvoj saobraćaja klasičnom izgradnjom infrastrukture doveli su do
problema efikasnosti i zahtjeva za novim usklađenim rješenjima u cestovnom i drugim
granama saobraćaja, te njihovim sučeljima s lučkim, kolodvorskim, te logističkim i dr.
saobraćajno-transportnim sistemima.
Postojeća funkcionalna područja i usluge ITS-a, prema Međunarodnoj organizaciji za
standardizaciju (ISO) su:
-
informiranje putnika (Traveler Information),
-
upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management and Operations),
-
vozila (Vehicles),
-
prijevoz tereta (Freight Transport),
-
javni prijevoz (Public Transport),
-
žurne službe (Emergency),
-
elektronička plaćanja vezana uz transport (Transport Related Electronic Payment),
7
-
sigurnost osoba u cestovnom prijevozu (Road Transport Related Personal Safety),
-
nadzor vremenskih uvjeta i okoliša (Weather and Environmental Monitoring),
-
upravljanje odzivom na velike nesreće (Disaster Response Management and
Coordination),
-
nacionalna sigurnost (National Security).
ITS je primjenjiv u svim oblicima prijevoza pa ga je tako moguće primijeniti i u
intermodalnom prijevozu i ostvariti dobre rezultate. Implementacijom inteligentnih
transportnih sistema moguće je ostvariti brojne pogodnosti za intermodalni transport. Uloga
ITS-a u ovoj vrsti prijevoza je da poboljša učinak prijevoza, olakša i pojednostavi pojedine
procese unutar intermodalnog prijevoznog procesa.
Inteligentni transportni sistemi razlikuju se u tehnologijama koje se primjenjuju; od osnovnih
sistema upravljanja kao što su auto navigacija, saobraćajni signali kontrole, sistemi
upravljanja kontejnerima, promjenljivi saobraćajni znakovi, automatsko prepoznavanje
registarskih oznaka ili kamere za praćenje brzine, zatim kao što su sigurnosni sistemi i više
naprednih aplikacija koje integriraju žive podatke i povratne informacije iz brojnih drugih
izvora, kao što su parking smjernice i informacijski sistemi, vremenska prognoza, most za
odleđivanje sistema i slično.
Primjena inteligentnih transportnih sistema u tehnološkom procesu očituje se kroz tehnologije
koje se obično provode u ITS-u.
Neke od tih tehnologija su:
-
bežične komunikacije,
-
plutajući auto podatak,
-
video za otkrivanje vozila,
-
inteligentne transportne aplikacije.
9
range communications using these methods are well established, but, unlike the short-range
protocols, these methods require extensive and very expensive infrastructure deployment.
Long-range komunikacije koristeći ove metode su dobro uspostavljene ali, za razliku od
kratkog dometa, ove metode zahtijevaju opsežne i vrlo skupe infrastrukture implementacije.
There is lack of consensus as to what business model should support this infrastructure.Tu je
nedostatak konsenzusa u tome što bi poslovni model trebali podržati ovu infrastrukturu.
Plutajući auto podatak
Plutajući auto podataka (FCD), također poznat kao plutajući stanični podataka, je metoda za
određivanje brzine saobraćaja na cestovnoj mreži. It is based on the collection of localisation
data, speed, direction of travel and time information from in vehicles that are being
driven.Ona se temelji na prikupljanju podataka lokalizacije, brzine, smjera kretanja i
vrijemena informacije iz mobitela u vozila koja se pokreću. These data are the essential
source for and for most (ITS).Ovi podaci su bitan izvor za informacije o saobraćaju i za
većinu inteligentni transportni sistemi (ITS).This means that every vehicle with an active
mobile phone acts as a sensor for the road network. To znači da svako vozilo sa aktivnim
mobilni telefonom djeluje kao senzor za cestovne mreže. Based on these data, can be
identified, travel times can be calculated, and can be rapidly generated.Na temelju tih
podataka, zagušenje saobraćaja može se identificirati, putovanje, odnosno dužina puta može
se izračunati, a izvješća o saobraćaju mogu brzo biti generiran.
Mjerenjem i analizom mreže podataka, koristeći triangulacija, uzorak podudaranja ili stanica
sektoru statistike - u anonimnom obliku - podaci se pretvaraju u tačan protok informacija
prometa. S više zagušenja, postoji više automobila, više mobitela, te stoga više sondi. U
velegradska područja, udaljenost između antena je kraća i dakle, točnost se povećava. Nema
potrebe za gradnjom infrastrukture uz cestu, već se samo postojeća mreža mobilnih telefona
može iskoristiti. U nekim gradskim područjima koristi se RFID signala
2
iz ETC transpondera.
2
RFID je tehnologija koja koristi radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale informacije između prijenosnih
uređaja/memorija i host računala
