2
1 UVOD
U ovom seminarskom radu ćemo površinski objasniti strukturu kontenjerskog terminala,
šta sadrže ti dijelovi terminala, te cemo se najvećim dijelom bazirati na obradu skladišnog
platoa kontenjerskog terminala.
Na skladišnom platou se vrše operacije manipulisanja jedinicama intermodalnog
trasnporta tj. kontenjerima, te se jedinice intermodalnog transporta skladište na skladišnom
platou, vrlo je bitno obratiti pažnju, pri razvijanju skladišnog platoa, na vrsti mehanizacije
koja ce da se koristi pri manipulaciji jedinicam intermodalnog transporta, te takodje obratiti
pažnju na naćim slaganja, skladištenja, ćime čemo osigurati što efikasniji način iskorištenja
skladišne površine, i povečati broj TEU jedinica koji ce proći kroz terminal.
Takodje u seminarskom radu smo objasnili pomoći crteža module slaganja i koju vrstu
mehanizacije možemo primijeniti za koji model, takodje smo obradili formule koje ce
poslužiti za izraćunavanje kapaciteta skladišnog platoa, radi što boljeg planiranja i
osiguravanja maksimalne iskorištenosti skladišnog platoa
4
5.
Saobraćajna infrastruktura
(željeznički kolosijeci, drumske saobraćajnice): ovo je
podsistem koji efikasno integrira sve naprijed navedene podsisteme, garantirajući brzo
i sigurno manipuliranje.
3 SKLADIŠNI PLATOI
Velićina skladišnog platoa za kontenjere se mora izračunati u skladu sa itraživanjima, kako bi
se ocijenio obim rada koji garanitra ekonomski vijek projekta. To uključuje prilično
komplicitrane analize, s obzirom na osnovni raspored postrojenja terminala obično rezultira
uskim grlima kod povečanja obima pretovarene robe. To znači balansiranje pretovarnih
kapaciteta i skladišnih prostora sa istovarnim/utovarnim potencijalom privezišta i ostalih
intermodalnih spona (željeznicki i drumski terminal), usvajajuči operacijske metode koje
omogučavaju svim raspoloživim prostorima da budu intenzivno eksploatirani, a u isto vrijeme
smanjujući vremena zadržavanja/skladištenja. Ovo rezultira sa dva pristupa koji utječu na
raspored postrojenja terminala:
1. upotreba pretovarnih sistema sa portalnim kranovima, i prvenstveno sa RTG (kranovi na
pneumaticima), generalno namjenjenim za skladištenje kontenjera do četvrtog nivoa slaganja;
2. raspoloživost skladišnih površina za prazne kontenjere van terminala(one mogu iznositi
oko 20% ukupnog pretovarnog kapaciteta, s prosječnim vremenom zadržavanja od 15 dana u
regionu);
Gdjegod je to moguče, skladišni platoi teže ka pravougaonom obliku i moraju biti blizu
stajanke, sa granicom najmanje 40m od ivice stajanke. Njihov kapacitet se mjeri slotovima
TEU jedinica, drugim rijećima brojem 20-stopnih kontenjera. Ova područja moraju također
sadržavati kolosijeke normalne (poprečne), kao i paralelne sa stajankom.
3.1 KONFIGURACIJA I PROSTORNI PLAN SKLADIŠNOG PLATOA
Konfiguracija skladišnih površina zavisi od prija svega vrste poretovarnog sistema koji se
koristi. Kontenjeri se mogu skladištiti na dva osnovna načina:
-
Na šasiji
-
Na tlu
Imamo uobičajene kombinacije slaganja:
- rad sa poluprikolicama: riblja kost raspored;
- rad sa viljuškarima (bočnim utovarivačima) ili transtenjerima: blokovni raspored;
- rad sa transtenjerima: blokovni, redni raspored;
- rad portalnim slagačem: jenostruko-redni raspored;
5
Riblja kost kao raspored se koristi za kontenjere smještene na potpune grede i
polupriklice, skladištenje nije moguće. Nivo pristupa kontenjeru je najbolji kada se može
postići nekoliko mogućih rasporeda. Faktor iskorištenja prostora je relativno mali s obzirom
na to da prostor za parkiranje mora imati poseban prostor za manevrisanje i otkačivanje
poluprikolica i traktora.
Blokovni raspored nudi bolji faktor iskorištenja platoa. Kontenjeri se obično mogu
slagati do četvrtog nivoa i biti smješteni jedan ispred drugog tako da formiraju kompaktan
blok.
Ovaj raspored se često koristi za kontenjere zbog potrebe utovara na željezničke
vagone ili brodove, što podrazumijeva pretovar sa upotrebom bočnog utovarivača ili
transtenjera. Nivo pristupa svakom kontenjeru je relativno nizak. Sa upotrebom transtenjera,
moguće je dohvatiti kontenjer sa vrha zadnjeg reda, a bočni pristup je moguć upotrebom
boćnih utovarivača.
Slika 3.1.Različita konfiguracija kontenjerskih platoa: riblja kost, redni raspored, blokovni
raspored
Redni raspored se koristi kod upotrebe portalnih slagača i bočnih utovarivača
(viljuškara). Kontenjeri se slažu na dva nivoa da bi formirali paralelne nizove. U poređenju sa
blokovnim rasporedom, ovaj raspored nudi niži faktor korištenja prostora, ali viši stepen
pristupačnosti.
Slika 3.2. Primjer različitog razmještaja kontenjera primjenom rednog sistema: redni za
bočni utovarivač i redni za kranove sa pneumaticima
7
konkurentna alternativa portalnim dizalicama sa pneumaticima zbog manjeg
potrebnog prostora.
Transtenjeri (TT i RL) rade uglavnom u stacioniranom položaju i kreću se po
skladišnog platou kad god je to potrebno. Koriste se u terminalima sa skladišnim
kapacitetima izmešu 300.00- 1.000.000. TEU godišnje i više, te omogučavaju
zadovoljavajuće iskorištenje skladišnog prostora. Tipičan raspored je blokovno
slaganje 4-6 u visinu i 5-7 u širinu
Slika 2.3. Detalj rasporeda u dvije projekcije – OC sistem
2
Slika 2.4. Detalj rasporeda u dvije projekcije OC – sistem 150.000 do 3.000.000 TEU
godišnje
3
2
Znanje o rukovanju kontenjerskim sistemima upravljanja, u
www.kalmarind.com
Februar 2001.
3
Znanje o rukovanju kontenjerskim sistemima upravljanja, u
www.kalmarind.com
Februar 2001
