Telesne tečnosti Pregled
Telesne tečnosti
•
Hidrolimfa
•
Hemolimfa, celomska tečnost
•
Krv
•
Limfa
•
Phrynosoma
– refleksno krvare kad su ugroţeni
predatorima: Krv moţe da sadţi toksične ili ―odvratne‖ materije
Funkcije TT:
•
kontrolisana unutrašnja sredina
•
Transport O2, CO2, hranjivih mat.
ekskreta, hormona ....
•
Sadrţi respiratorne pigmente
rastvorene ili u ćelijama
•
Fagocitoza, imunitet, koagulacija
•
Puferski sistem (odrţanje PH
homeostaze)
•
Krioprotekcija
•
Insekti: pritisak hemolimfe asistira
u odbacivanju kutikule
•
Kod pauka: hidrostatički pritisak
hemolimfe obezbedjuje hidraulički
pritisak za ekstenziju ekstremiteta
•
Kod annelida: celomska tečnost =
hidrostatički skelet

Hemolimfa
•
Viši crvi
•
Mekušci
•
Bodljokožci
•
Rakovi
•
Insekti
•
Plaštaši
Slo
ţena telesna tečnost
(evolutivno vrlo udaljena od hidrolime)
Kre
će se u otvorenom sistemu za cirkulaciju
.
Šta hemolimfu čini
slo
ţenom telesnom
te
čnošću?
Sadr
ţi sopstvene organske i
neorganske materije, tako da sastav
hemolimfe samo delimi
čno zavisi od
spolja
šnje sredine;
Sadr
ţi respiratorne pigmente;
Sadr
ţi ćelijske elemente;
?

Sastav hemolimfe:
Proteini:
albumini (koloidno osmotski pritisak)
globulini
NEMAJU
fibrinogen
Neke funkcije proteina hemolimfe
> respiratorni pigmenti, rezervni proteini,
inhibitore proteaza, transportni proteini (lipoforini), enzimi, ovarijalni proteini,
pigmenti, antibakterijski proteini, lektini, proteini toplotnog
šoka
Organski sastav:
Koncentracija proteina u evolutivnom nizu raste
.
Amino kiseline (20-100 mmol/l) (
čovek 2-3
mmol/l
)
Želiš da pročitaš svih 71 strana?
Prijavi se i preuzmi ceo dokument.
Slični dokumenti
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Telesne tečnosti čine preko 56% ukupne telesne mase i predstavljaju osnovu za održavanje homeostaze organizma. Ovaj dokument pokriva raspodelu telesnih tečnosti na intracelularnu (unutar ćelija) i ekstracelularnu (van ćelija) komponentu, njihov hemijski sastav i funkcije. Ekstracelularna tečnost se često naziva „unutrašnja sredina“ organizma jer sve žive ćelije zapravo plivaju u njoj, primajući hranljive materije i kiseonik. Intracelularna tečnost čini 50-65% telesne vode (oko 25 litara kod osobe od 70-75 kg) i sadrži velike količine kalijuma, magnezijuma i fosfatnih jona. S druge strane, ekstracelularna tečnost je bogata natrijumom, hloridom i bikarbonatima, kao i hranljivim materijama poput glukoze, masti i amino-kiselina. Razumevanje ovih koncepata je ključno za studente medicine, fiziologije i zdravstvenih nauka jer telesne tečnosti učestvuju u svim vitalnim procesima organizma, uključujući transport supstanci, regulaciju temperature i održavanje acidobazne ravnoteže.
Ključni pojmovi
- Intracelularna tečnost
- Tečnost koja se nalazi unutar ćelija i čini 50-65% ukupne telesne vode. Bogata je kalijumom, magnezijumom i fosfatnim jonima.
- Ekstracelularna tečnost
- Tečnost koja se nalazi van ćelija, u stalnom kretanju kroz organizam. Predstavlja „unutrašnju sredinu“ i bogata je natrijumom, hloridom i bikarbonatima.
- Homeostaza
- Sposobnost organizma da održava stabilnost unutrašnje sredine uprkos promenama u spoljašnjoj sredini. Telesne tečnosti igraju ključnu ulogu u ovom procesu.
- Intersticijska tečnost
- Deo ekstracelularne tečnosti koji se nalazi u prostorima između ćelija (intersticijumu). Posreduje u razmeni materija između krvi i ćelija.
- Osmotski pritisak
- Pritisak koji nastaje usled razlike u koncentraciji rastvorenih čestica na obe strane polupropusne membrane. Reguliše raspodelu vode između različitih telesnih prostora.
- Difuzija
- Kretanje molekula iz područja veće koncentracije ka području manje koncentracije. Osnovni mehanizam transporta supstanci kroz ekstracelularnu tečnost.
- Plazma krvi
- Tečni deo krvi koji pripada ekstracelularnoj tečnosti. Sadrži proteine, elektrolite i hranljive materije koje se transportuju do ćelija.
- Elektroliti
- Minerali koji u rastvoru stvaraju jone i imaju električni naboj. U telesnim tečnostima uključuju natrijum, kalijum, hlorid, bikarbonat i druge jone.
Šta ćeš naučiti
- Razumevanje raspodele telesnih tečnosti na intracelularnu i ekstracelularnu komponentu
- Identifikovanje hemijskog sastava različitih telesnih tečnosti i njihovih specifičnih jona
- Objašnjavanje funkcija ekstracelularne tečnosti kao „unutrašnje sredine“ organizma
- Primena znanja o telesnim tečnostima u razumevanju održavanja homeostaze i vitalnih procesa
Proveri svoje znanje
1. Koliki procenat ukupne telesne vode čini intracelularna tečnost kod odrasle osobe?
2. Koji jon je najzastupljeniji u ekstracelularnoj tečnosti?
3. Ko je uveo termin „milieu intérieur“ (unutrašnja sredina)?
4. Koja tečnost omogućava razmenu supstanci između krvi i tkivnih ćelija?
Često postavljana pitanja
Koja je razlika između intracelularne i ekstracelularne tečnosti?
Šta je „unutrašnja sredina“ organizma?
Koliki procenat ljudskog tela čine telesne tečnosti?
Koji su najvažniji joni u ekstracelularnoj tečnosti?
Zašto je ekstracelularna tečnost u stalnom kretanju?
Prijava dokumenta
Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.