BLC COLLEGE
Banja Luka
Predmet:Ra~unarske mre`e
Seminarski rad
Televizija visoke rezolucije
HDTV
Prof:D.Obradovi} student:Du{ko
Gajanovi}
Uvod
VIDEO svojim svakodnevnim tehnolo{kim napretkom pribli`ava video sliku
filmskoj slici. Od same svoje pojave video slika se neprestano uspore|uje s
filmskom.
O tome postoje opre~ni stavovi. Dok jedni tvrde da video nikad ne}e i ne mo`e
dostici filmsku sliku, drugi govore da je video to vec postigao, pa da film za
razliku od videa nema budu}nosti.
Video tehnologija je prije svega ograni~ena i podijeljena postoje}im TV
sustemima. Osnovni parametri dana{nje televizije (broj redova u slici, poluslika u
sekundi i sistem proreda 2:1) odredeni su jo{ prije pedeset godina, a standardi
TV u boji postavljeni su u SAD-u prije 36, a u Evropi prije dvadesetak godina.
Sistemi TV u boji koji se danas u svijetu koriste su PAL, NTSC i SECAM.
Zajedni~ka tim sistemima je samo proporcija okvira slike, u omjeru 3 : 4, tj.
1:1,33 (to je i omjer stranica standardnog filmskog 35 mm formata). Ostali
parametri su bitno razliciti. PAL (evropski sistem) reprodukuje se u 625 linija i 25
slika odnosno 50 poluslika u sekundi, a NTSC (americki i japanski) 525 linija, 30
slika i 60 poluslika. Ova dva sistema su potpuno nekompatibilna. SECAM se od
PAL-a razlikuje u na~inu kodiranja boje, i u upotrebi je u zemljama biv{eg
Var{avskog pakta.
Razvojem tehnologije TV industrija pobolj{ava kvalitet slike, ali unutar
postoje}ih parametara TV sistema ona nikako nije mogla dosti}i dojam koji pri
gledanju daje filmska projekcija (film look). Filmska industrija jo{ uvijek dominira
ponajvi{e zahvaljuju}i kvaliteti filmske vrpce, zbog koje se za video uvijek ka`e:
"Jest, to je odlicno, ali jo{ uvijek nije film".
Upotreba video medija u filmskoj industriji pojedini filmski re`iseri, uvidjev{i
neke prednosti video tehnologije, uvode je kao pomo}no sredstvo u snimanje
igranih filmova. Tako F. F. Coppola ve} snimaju}i Apokalipsu danas (1979.)
koristi U-matic monta`u kako bi izradio video skicu budu}eg filma. Za vrijeme
filmskog snimanja koristi filmsku
kameru na koju je dodan video sistem za elektronsko snimanje. Tako ve} za
vrijeme snimanja postoji neposredna kontrola snimane slike, a filmski negativ
montira se prema ve} montiranom video materijalu. Kako se ovakav nacin rada
pokazao prakti~nim,Coppola je odlu~io da u njegovom Zoetrope studiju
elektronika dobije zna~ajno mjesto. Sve (studije, bungalove za glumce ...)
povezao kablovskom internom televizijom. Zoetrope je bio prvi studio u
Hollywoodu koji je uveo elektronsku tehniku, i time pojeftinio i ubrzao proces
proizvodnje filma.
Godine 1964. japanska dr`avna TV NHK (Nippon Hoso Kyokai) postavila je
teorijske temelje i po~ela radove na projektu koji se zvao "FUTURA TV" -
televizija budu}nosti. Istra`ivanjem fiziologije gledanja i predvi|anjem razvoja
tehnologije u budu}nosti (pro{irenje prijenosnih mogu}nosti signala pomo)u
satelita, opticki kablovi), postavljene su slijede}e smjernice za TV sliku budu}
nosti:
•-pove}ati {irinu slike u odnosu na visinu
•-sliku ispisivati s najmanje 900 linija
•-predvidjeti eventualne mogu}nosti upotrebe novog TV sistema u filmskoj
tehnologiji
Realizuju}ii te zahtjeve NHK je prvo sedamdesetih godina u Japanu, a 1983.
u Evropi, predstavila sistem nazvan HIGH DEFINITION TELEVISION (HDTV)-
televizija visoke rezolucije. Demonstraciju HDTV su neki pozdravili kao jedan od
najzna~ajnijih doga|aja u istoriji televizije, sli~no uvo|enju zvuka u film, ili pak
kolor filma. O{trina slike zavisi o nekoliko faktora od kojih je najva`niji definisanost
slike.
Svjetlo}a, kontrast i uslovi gledanja mogu imati utjecaj na gledateljev utisak
o{trine. Osnovni faktor koji ograni~ava definisanost elektronske slike je broj
ispisanih horizontalnih linija u svakoj slicici. Op{te je mi{ljenje da je elektronska
slika stvorena s 1200 do 1500 linija pru~a utisak o{trine sli~an slici 35 mm filma.
Definisanost slike 35mm filma zavisi o filmskoj emulziji i mo`e se pobolj{ati ako
se pobolj{a emulzija. Ako je definisanost 16mm filma danas jednako dobra kao
{to je bila kod 35 mm prije 10 godina, jasno je da se mogu}nost definicije mo`e i
dalje pobolj{avati. Treba naglasiti da postoji ta~ka iza koje pove}ana definisanost
postaje neprimetljiva gledaocu. Ispitivanja koja su provedena za pronala`enje
optimalnog broja linija za HDTV su utvrdila da iznad 975 linija ne dolazi do
primjetnog pobolj{anja i da kvaliteta slike ostaje konstantna.
O utjecaju broja linija na dojam kvalitete slike mo`emo izre}i nekoliko zaklju~aka:
•-u TV slici linijska struktura je manje primjetna ako se pove}a broj linija
•-pove}avanjem broja linija slika se izo{trava te optimalna udaljenost za gledanje
mo`e biti manja.
•-kada broj linija prije|e 900, daljnje pove}anje broja linija ne pridonosi bitnijem
pobolj{anju slike. Optimalna udaljenost gledanja je ona koja odgovara trostrukoj
visini ekrana.
•-ako se ide na vi{e od 900 linija po visini slike, za daljnje pobolj{anje kvalitete
slike mora se pobolj{ati i o{trina slike, tj. mogu}nost razlu~ivanja sitnih detalja. To
zna~i nove kriterije na kvalitetu opti~kih sistema za videosnimanje (u prvom redu
objektiva za videokamere)
Impresija o{trine koji dobiva gledaoc, ovisi o veli~ini slike i udaljenosti s koje
