Tendencije prema razvodu braka
SEMINARSKI RAD
Predmet: Metodologija naučnoistraživačkog rada
Tema: Tendencija u pogledu razvoda braka
Student:
Profesor:
Kristina Milosavljević
Prof. Dr Zdravko Jež
Br. indeksa:
36/17
Novi Sad,
Januar, 2018. godina
Sadržaj
Uvod............................................................................................................................................1
1. O porodici i braku................................................................................................................2
1.1. Porodica...............................................................................................................................2
1.2. Brak......................................................................................................................................2
2. Razvod braka........................................................................................................................3
2.1. Istorijat.................................................................................................................................3
2.2. Pojam razvoda braka............................................................................................................3
2.3. Uzroci za razvod braka.........................................................................................................4
3.
Vrste
razvoda
braka...............................................................................................................5
3.1. Sporazumni razvod braka.....................................................................................................5
3.2. Razvod braka na osnovu tužbe.............................................................................................5
4. Posledice prestanka braka....................................................................................................6
5. Statistika u pogledu zaključenih brakova.............................................................................7
5.1. Zaključeni brakovi prema starosti mladoženje....................................................................7
5.2. Zaključeni brakovi prema starosti neveste...........................................................................7
6.
Statistika
u
pogledu
razvedenih
brakova..............................................................................8
6.1. Razvedeni brakovi prema starosti muškarca........................................................................8
6.2. Razvedeni brakovi prema starosti žene................................................................................9
6.3. Razvedeni brakovi prema trajanju braka, broju izdržavane dece i kome su dodeljena.......9
6.4. Broj izdržavane dece u razvedenim brakovima.................................................................10
6.5.
Kome
su
deca
dodeljena.....................................................................................................10
6.6 Statistika zaključenih i razvedenih brakova u periodu 2011-2016.....................................10
7. Centar za socijalni rad...........................................................................................................12
Zaključak...................................................................................................................................14
Literatura...................................................................................................................................16
0

1. O PORODICI I BRAKU
1.1. Porodica
Porodica predstavlja jednu od najstarijih društvenih grupa. Od postanka društva do
današnjih dana, porodica je prisutna u svim društvenim sistemima. Razvojem društva
razvijala se i porodica. Teško je dati definiciju koja bi obuhvatala sve odnose koji definišu
jednu porodicu, odnosno posledice koje proizilaze iz činjenice postojanja porodice. U pravnoj
nauci porodica se definiše na više načina. M. Janjić Komar definiše porodicu kao zajednicu
srodnika povezanih odgovornošću za život i uzajamnu dobit. Marko Mladenović: „porodica
predstavlja krug lica vezanih brakom ili vanbračnom zajednicom i srodstvom, između kojih
postoje zakonom utvrđena prava i dužnosti čije nepoštovanje povlači za sobom određene
sankcije“. Ž. Perić daje definiciju da porodicu čine sva ona lica koja su vezana srodstvom,
tj.koja imaju zajedničko poreklo.
Bez obzira na činjenicu da je teško dati sveobuhvatnu definiciju porodice, pravna
nauka i zakonodavstva naglašavaju dve osnovne karakteristike porodice: brak i srodstvo. Na
osnovu iznetog, porodicu možemo definisati kao osnovnu jedinicu društva, u kojoj supružnici,
deca, vanbračni partneri i ostali srodnici, živeći u zajednici života, stvaraju prirodne i pravom
utvrđene uslove za razvoj i blagostanje svih članova porodice a posebno dece.
1.2. Brak
Porodični zakon Republike Srbije daje sledeću definiciju braka: „Brak je zakonom
uređena zajednica života žene i muškarca.“
Ustav Republike Srbije propisuje da:
svako ima pravo da slobodno odluči o zaključenju i raskidanju braka;
brak se zaključuje na osnovu slobodno datog pristanka muškarca i žene pred državnim
organom;
zaključenje, trajanje i raskid braka počivaju na ravnopravnosti muškarca i žene;
brak i odnosi u braku i porodici uređuju se zakonom;
Počuča, M. Porodično pravo, Pravni fakultet za privredu i pravosuđe Novi Sad, 2010.god, str. 41,42.
Porodični zakon Republike Srbije, član 3. stav 1
2
vanbračna zajednica se izjednačava sa brakom, u skladu sa zakonom.
Pretpostavke za zaključenje braka
su: različitost polova, saglasna izjava volje,
zakonska forma zaključenja braka i sklapanje braka radi ostvarivanja zajednice života, dok su
bračne smetnje
: bračnost, nesposobnost za rasuđivanje, srodstvo, maloletstvo, mane volje i
starateljstvo.
2.
RAZVOD BRAKA
2.1.
Istorijat
Razvesti se može samo punovažan brak između živih supružnika. Istorijski
posmatrano razvod braka postoji od kad postoji i sam brak. Uzroci koji su dovodili do
razvoda braka zavisili su od načina na koji je sklapan brak, u patrijarhatu brakorazvodni
uzroci uglavnom su bili na strani muža. Najraniji period poznaje uglavnom dva glavna uzroka
za razvod braka: preljuba i neplodnost žene. Kasnije rimsko carstvo poznaje razvod braka po
sporazumu i kao jednostran raskid braka.
Rimokatolička crkva
je na kanonskom učenju da
se brak ne može razvesti nego je moguće supružnike rastaviti od stola i postelje i to doživotno
i privremeno.
Pravoslavna crkva
usled činjenice da je nakon raskola bila pod uticajem
svetovnog prava dopušta mogućnost raskida braka.
Protestantska crkva
poznaje razvod od
samog osnivanja.
Islam
prihvata učenje o raskidivosti braka.
Razvod braka može biti sporazuman ili po tužbi.
Supružnici imaju pravo na razvod braka ako zaključe pismeni sporazum o razvodu;
sporazum o razvodu obavezno sadrži i pismeni sporazum o deobi zajedničke imovine;
sporazum o vršenju roditeljskog prava može imati oblik sporazuma o zajedničkom vršenju
roditeljskog prava ili sporazuma o samostalnom vršenju roditeljskog prava.
2.2. Pojam razvoda braka
Razvod braka predstavlja način prestanka punovažnog braka između živih supružnika.
Brak prestaje na osnovu odluke suda, ukoliko sud utvrdi postojanje brakorazvodnog uzroka ili
na osnovu sporazuma supružnika u zakonski propisanom postupku.
Ustav Republike Srbije, član 62
Počuča, M., Porodično pravo, Pravni fakultet za privredu i pravosuđe Novi Sad, 2010.godina, str.106,107,108
Porodični zakon Republike Srbije, član 40
3
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti