UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE BIJELJINA

TEORIJA I ANALIZA BILANSA

PREDAVANJA

BIJELJINA 2020.

2

I TEZA

1. POSLOVNA ANALIZA KAO NAUČNA DISCIPLINA I PRAKTIČNA AKTIVNOST

1. Poslovna analiza kao poseban oblik naučne analize

U kontekstu razmatranja graničnih odnosa opšte-teorijskih nauka i posebnih teorijskih nauka koje 
bliže   proučavaju   datu   stvarnost,   moraju   se   respektovati   njihove  

vertikalne

  i  

horizontalne 

međuzavisnosti. 

Vertikalne međuzavisnosti

 odnose se na genetičku povezanost i interakcijski 

odnos pojedinačnih naučnih disciplina i opšteteorijskih naučnih disciplina, u okviru date teorije. 

Horizontalne međuzavisnosti

 se ispoljavaju između posebnih naučnih disciplina kojima je, po 

pravilu, zajednički predmet istraživanja, ali su im različiti prilazi, metodologije, sadržaji i odabrane 
metode i tehnike naučnog proučavanja.

Poslovna analiza ima obeležja 

posebnog oblika analize

, barem, iz dva razloga:

1) u okviru ekonomske nauke poslovna analiza proučava uži segment-ekonomiju preduzeća,
2) bavi se ekonomijom konkretnog preduzeća u entitetu-suštini ispoljavanja.

Ekonomska analiza poslovanja preduzeća ima karakter  

naučne samostalne discipline

, što joj 

potvrđuju i sledeća obeležja:

1) Ekonomska poslovna analiza preduzeća svoje ispitivanje i ocenjivanje /istraživanje/ u prilazu 

započinje od prakse konkretnog preduzeća.

2) Istraživanje prakse konkretnog preduzeća, analiza ostvaruje tako što ima svojstvo sposobnosti 

da pronikne u konkretne pojave i procese poslovnih zbivanja.

3) Procesom analize se dolazi do saznanja o zakonomernosti ispoljavanja ekonomije konkretnog 

preduzeća. 

4) Da bi poslovna analiza, kao posebna naučna disciplina i praktična aktivnost u preduzeću, 

mogla sve to da ostvaruje, ona mora da poseduje specifičan pristup, koncepciju, ili sistem 
predmeta proučavanja, metodologiju, metode i tehnike, cilj i zadatak.

2. Upravljanje promenama-razvoj ekonomike preduzeća i geneza poslovne analize

 

Za   dokazivanje   poslovne   analize   kao   jedne   od   ključnih  

teorijsko   metodoloških   naučnih 

disciplina

 i, posebno, aktivnosti u podršci efikasnom upravljanju preduzećem, kao i njenoj genezi, 

argumentovano dokazuju sledeći prikazi:

promena u ekonomiji preduzeća na globalnom nivou i premeštanju težišta upravljanja,

adekvatnom razvoju i genezi promena u ekonomici preduzeća, 

genezi razvoja analize kao teorijske i praktične aktivnosti da te promene može da tumači u 
svojim konkretnim zbivanjima.

background image

4

funkcija'' što se u našoj literaturi ističe samo kao ''upravljačka kontrola'', koja se skoro identifikuje 
sa ''klasičnim pojmom kontrole''.

5. Upravljanje promenama i afirmacija kontrolinga

Zbivanja u svetu rezultiraju dinamikom promena na globalnom nivou, koje imaju svoja posebna 
obeležja   i   u   ekonomiji   preduzeća.   U   sklopu   tih   promena   postulira   se  

koncept   upravljanja 

promenama

, u kome zapaženo mesto ima kontroling.

Bit promena u ekonomiji preduzeća /korporacija/ težištem se locirala na 

opstanak, rast i razvoj 

preduzeća. 

Suština promena se ispoljava u:

ubrzavanju globalnih promena, 

tehnološkim inovativnim promenama,

skraćivanju ciklusa proizvoda,

turbulentnim tržišnim promenama,

promenama organizacije preduzeća,

gubljenju potpune preglednosti nad celinom poslovnih aktivnosti kompanije.

Gubitak preglednosti nad celinom organizacije,

 poslovnih i strateških aktivnosti složene celine 

– korporacija /preduzeća/, 

inicirao je razvoj kontrolinga

.

6.

 

Osvrt na genezu razvoja koncepcije kontrolinga i uvođenja u proces upravljanja

    korporacijama 

Smatra se da kontroling potiče iz Sjedinjenih Američkih Država, iako se njegovi prvi koreni nalaze 
još u srednjem veku kada se pojam kontrolinga pominje u državnoj upravi Velike Britanije još u 15. 
veku. Tada se taj pojam odnosio na područje nadzora, a označavao je proveravanje potvrda o robi i 
novcu koji su ušli i izašli iz engleskoga kraljevskog dvora. U SAD-u se kontroling prvi put 
spominje na državnom području, a njegov je glavni zadatak bio upravljanje državnim budžetom i 
nadzor nad korišćenjem sredstava. 

Na pojavu kontrolinga u današnjem smislu   je delovao industrijski razvoj u SAD-u u drugoj 
polovini 19. veka. Početkom 20. veka kontroling se uvodio retko, sve do dvadesetih i tridesetih 
godina.   Posebno   se   razvijalo   računovodstvo,   planiranje   i   analiza   koji   su   se   razvili   u   važan 
instrumentarij u vođenju preduzeća. Svetska ekonomska kriza tridesetih godina prošlog veka 
podstakla je potrebu za kontrolingom koji je trebao pomoći u procesu planiranja, povećanju 
ostvarenja prihoda preduzeća i ostvarivanju poslovnih ciljeva.

Kontroling se u Nemačkoj počeo uvoditi pedesetih godina. Njegova je koncepcija bila preneta iz 
Amerike, pa su krajem šezdesetih godina radno mesto kontrolora imala samo preduzeća «kćerke» 
američkih kompanija. Već je 1974. godine 90% velikih preduzeća, s prometom većim od jedne 

5

milijarde DEM, imalo uveden kontroling. Tokom uvođenja i primene, u periodu od 1949. do 1989. 
godine, kontroling je u Nemačkoj doživljavao promenu zadataka.

U godinama koje označavaju početak uvođenja kontrolinga područje zadataka odnosilo se na 
ekonomsko savetovanje, obračun troškova, oporezivanje, izveštavanje i bilansiranje. Za razliku od 
toga, u razdoblju od 1985. do 1989. godine najveći značaj dobili su zadaci koji se odnose na 
upoređivanja, analize odstupanja, nadzor nad troškovima i izveštavanje.

Kod nas, još za vreme zajedničke države, kontroling je najpre uveden krajem šezdesetih godina u 
Meblu u Novoj Gorici, a uvela ga je konsalting kuća u okviru akcije "uzorno preduzeće" što je bilo 
finansirano od strane OECD-a

Upravo, početkom ubrzane tranzicije u Srbiji, početkom ovog veka i u srbijanske korporacije se 
uvodi kontroling. Pretežno su to korporacije kao što je Hemofarm a.d. - Vršac, Metalac a.d. - 
Gornji Milanovac, te preduzeća koja su preuzele ili osnovale  inostrane korporacije kao što je ATB 
Sever - Subotica, „Olympus“ – Beograd, „Moderna“-Novi Sad i drugi.
 

7.

 

Američki pristup kontrolingu 

Američki pristup kontrolingu

 polazi od savremenog računovodstva koji pomaže menadžmentu 

pri donošenju poslovnih odluka, pri tome se na računovodstvo gleda sa tri aspekta: 

a) delatnosti koja snabdeva korisnike s kvantitativnim vrednosno izraženim informacijama, 
b) deskriptivno-analitičke discipline koja identifikuje većinu poslovnih događaja, 
c) informacionog   sistema   koji   sakuplja   i   isporučuje   ekonomske   informacije   preduzećima   ili 

drugim zainteresovanim korisnicima.

Računovodstvene informacije služe korisnicima za donošenje odluka, a razlikuju se eksterni i 
interni korisnici. 

Prema   tom   kriterijumu   računovodstvo   se   deli   na   finansijsko   i   upravljačko.   Finansijsko 
računovodstvo priprema podatke za eksterne korisnike. Upravljačko računovodstvo usmereno je na 
pripremu informacija za unutrašnje korisnike.

Glavni zadaci američkih kontrolera, usmereni su na: 

planiranje u preduzeću,

pripremu, obradu i interpretaciju poslovnih informacija,

izradu ekonomskih analiza,

nadziranje poslovanja

.

background image

7

10. Generičke funkcije kontrolinga

Generičke funkcije kontrolinga 

koje određuju njegove zadatke i aktivnosti su usmerene podršci 

odlučivanja i normativno orjentisanom upravljanju.

U generičke funkcije kontrolinga spadaju:

1. Koordinacija,

2. Planiranje, 

3. Kontrola i analiza, 

4. Informisanje. 

II TEZA

2. KONSTITUTIVNI ELEMENTI POJMA POSLOVNE ANALIZE I POTREBA  

USVAJANJA KONZISTENTNOG SISTEMA POSLOVNE ANALIZE

1. Osnovni konstitutivni elementi poslovne analize kao naučne discipline i  poslovne aktivnosti

Svaku   naučnu   disciplinu   i   praktičnu   aktivnost   determinišu   bitni   konstitutivni   elementi   koji 
podrazumevaju jasno određenje:

1. ciljeva,
2. predmeta /ili sadržaja/,
3. metoda i tehnika, i
4. zadataka,
proučavanja ekonomije preduzeća shodno specifičnostima proučavanja date naučne discipline i 
praktične metodološke aktivnosti.

Ciljevi

 poslovne analize su uslovljeni i determinisani 

načinom upravljanja

 preduzećem, odnosno 

njegovim promenama i zahtevima.

Ciljevi analize

, bez sumnje su primarno u funkciji efikasnosti upravljanja-menadžmenta. U tom 

smislu se mogu iskristalisati sledeći 

ciljevi analize

 za podršku menadžmentu:

1) Iskristalisati i prezentovati značaj i domet  

kontrolnih informacija

  na relaciji ostvarenja 

planskih zadataka. 

2) U   vezi   sa   odstupanjima   od   planiranih   /željenih   veličina/   ispitati   i   oceniti   mogućnosti 

korišćenja i kreiranja

 neiskorišćenih potencijala /tzv. ''unutrašnjih rezervi''/, radi mogućeg 

optimiranja poslovne aktivnosti, rasta i razvoja preduzeća.

3) Uočavanje disproporcija na duži rok i njihovo otklanjanje kako bi se mogla voditi efikasnija 

strateška poslovna politika i koncipirati izvesna vizija i misija preduzeća.

4) O svemu tome, u celini, permanentno ili, u razumnim rokovima informisati:

Želiš da pročitaš svih 35 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti