Teorija delikventnih subkultura
SEMINARSKI RAD
IZ KRIMINOLOGIJE
TEMA:
TEORIJA DELIKVENTNIH SUBKULTURA
SUBKULTURE
Sažetak:
Subkulture, tj. kulture unutar kulture, odražavaju skup vrijednosti, normi i načina
ponašanja koje dijele svi akteri određene subkulture.
Subkulture se formiraju najčešće oko glazbe (tako postoje punkeri, hard -core
subkultura, heavy- metal subkultura, rockabilly, darkeri, rave subkultura i sl.), ali i oko
sporta (navijačke subkulture), kao i oko ostalih aspekata interesa i zanimanja (npr.
grupe za duhovni razvoj).
Akteri određene subkulture prepoznaju se uglavnom po karakterističnom fizičkom
izgledu (oblačenju) koji je osnovni medij za prenošenje stavova.
Na naša područja zapadnoeuropske i američke zemlje su imale najviše utjecaja na
širenje karakterističnih znakova pripadnosti određenoj subkulturi (npr.: beatles frizure,
duga kosa, komune, droga, nakit, cvjetni ukrasi, indijska odjeća , grafiti i sl.).
Akteri određene subkulture međusobno dijele interese i ostvaruju ciljeve koje ne
mogu ostvariti u postojećim društvenim institucijama, upoznaju i oblikuju sebe i
izgrađuju svoju osobnost, što je najvažniji učinak djelovanja subkulture na pojedinca.
Ključne riječi:
kultura, norme, vrijednosti, vlastiti identitet, glazba
UVOD
Subkultura je skup normi, vrijednosti I obrazaca ponašanja koje razlikuje grupu ljudi
od ostalih članova društva. Subkulturne grupe nastaju iz potrebe ljudi za
pripadanjem, za pronalaskom vlastitog identiteta, za spontanošću ili, jednostavno, za
druženjem sa istomišljenicima.

Subkulturne grupe su često u sukobu s javnosti, a reakcije javnosti na subkulturne
grupe I njihove članove kreću se od nerazumijevanja, kritike, pa sve do javne osude,
zabrane, protjerivanja i panike (Hebdige, 1980., str.93).
TEORIJE O NASTAJANJU SUBKULTURNIH GRUPA
(Perasović, 2001., str.17)
Čikaška škola
Predstavnici Čikaške škole su: Thomas, Park, Burgess, McKenzie, Wirth, Shaw.
Ključno razdoblje teorije su dvadesete I tridesete godine 20. st.
Karakteristike: "humana ekologija", socijalni odnosi, socijalna dezorganizacija,
kvalitativna metoda.
Delikvenciju, kao jednu od karakteristika nekih subkulturnih grupa, Clifford Shaw
opisuje kao prilagodbu aktera očekivanjima grupe.
Modeli imaju veliko značenje, "velike face" imaju jak utjecaj na mladu osobu.
Teorija delikventne subkulture
Teorija delikventne subkulture glavni akcent stavlja na " gang" (škvadru), delikvenciju
I devijaciju.
Pojam subkulture se pojavljuje I prije teorije o delikvenciji I označavao je dijelove
populacije I socijalizacijske procese.
Utemeljitelj pojma subkulture je Albert Cohen (knjiga " Deliquent Boys: The Culture of
the Gang"). Naglašavao je da postoji kultura unutar kulture I da je društvo raslojeno
na subgrupe. Govori o delikventnoj subkulturi kao o načinu života koji je postao
tradicionalan I uobičajen.
Pripadnost određenoj subkulturi ovisi o kulturnom obrascu kojeg pojedinac prihvaća
kao svog.
Bitna karakteristika subkulture je grupna autonomija.
Cohen zamišlja proces nastajanja subkulturnih grupa (subkulturalizacija) kao
nesvjesnu aktivnost.
David Downes dijeli subkulture na:
1.
one koje nastaju izvan konteksta dominantne kulture, npr. imigrantske grupe
2.
one koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture, a njih dijeli na pozitivne I
negativne.
Interakcionizam I teorija etiketiranja
E. Lemert je postavio temelje interakcionističkom pristupu.
Razlikuje primarnu (koja je u čovjeka "uklopljena") I sekundarnu (akter svoje
ponašanje koristi kao sredstvo obrane) subkulturu.
Etiketiranje devijanata povećava njihovu devijaciju.
Becker je zaslužan za to što su mnoge interakcionističke teze dobile oblik u teoriji
etiketiranja.
Kontrakultura
Pojam kontrakulture prisutan je u sociologiji prije druge polovice šezdesetih godina
nastajanjem brojnih društvenih I buntovničkih pokreta u SAD- u.
U postojećoj kulturi mladih širi se otpor prema tradiciji (ratni pokreti, demonstracije,
širenje rock- kulture, "Summer of Love", droga, hipijevski način života, kretanje ljudi
prema Indiji I Nepalu, rock festivali, Woodstock).
Elvis Presley simbolički označava nastajanje subkulturnih grupa među mladima, u
Engleskoj su sve češća hipijevska okupljanja, a u Londonu djeluje squaterska
komuna.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti