Teorija kretanja vozila
Departman za mehanizaciju
i konstrukciono mašinstvo
Katedra za motore i vozila
DRUMSKA VOZILA
DEO: TEORIJA KRETANJA VOZILA
Skripta
ZA STUDENTE DEPARTMANA ZA SAOBRA
Ć
AJ
Mr Boris Stoji
ć
, dipl. inž. maš.
Novi Sad, jun 2010. – radna verzija
SADRŽAJ
1.
UVOD..........................................................................................................................1
1.1
PODELA DINAMIKE VOZILA I OBLASTI PROU
Č
AVANJA ........................................... 1
1.2
POLOŽAJ TEŽIŠTA I OSOVINSKE REAKCIJE .................................................................. 2
Osovinske reakcije vozila u mirovanju na horizontalnoj podlozi..................................................... 3
Osovinske reakcije vozila u mirovanju na podlozi pod uzdužnim nagibom .................................... 3
Promena položaja težišta pri optere
ć
ivanju vozila............................................................................ 4
Kriterijumi za odre
đ
ivanje nosivosti teretnih vozila......................................................................... 5
Uticaj priklju
č
nog vozila na osovinske reakcije ............................................................................... 5
Dinami
č
ke osovinske reakcije .......................................................................................................... 5
2.
OSNOVNI POJMOVI UZDUŽNE DINAMIKE VOZILA .......................................6
2.1 OBLASTI
PROU
Č
AVANJA ................................................................................................... 6
2.2
MODEL VOZILA I PRETPOSTAVKE................................................................................... 6
2.3
SILE KOJE DELUJU NA VOZILO U OPŠTEM SLU
Č
AJU KRETANJA I OSNOVNI
GEOMETRIJSKI PARAMETRI.......................................................................................................... 7
2.4
VEZA SILE / MOMENTA I SNAGE ...................................................................................... 8
2.5
MEHANIKA KOTRLJANJA ELASTI
Č
NOG TO
Č
KA PO KRUTOJ PODLOZI ................. 9
Dinami
č
ki radijus to
č
ka .................................................................................................................... 9
Otpor kotrljanja: histerezis pneumatika ............................................................................................ 9
Tangencijalna reakcija to
č
ka........................................................................................................... 13
3.
OTPORI KRETANJA ...............................................................................................15
3.1 OTPOR
KOTRLJANJA
TO
Č
KA........................................................................................... 15
Faktori koji uti
č
u na vrednost koeficijenta otpora kotrljanja.......................................................... 16
Ukupan otpor kotrljanja za vozilo................................................................................................... 17
3.2 OTPOR
VAZDUHA............................................................................................................... 18
Aerodinamika drumskih vozila....................................................................................................... 18
Sila otpora vazduha......................................................................................................................... 19
Sile izdizanja ................................................................................................................................... 20
3.3 OTPOR
USPONA .................................................................................................................. 21
3.4 OTPOR
INERCIJE ................................................................................................................. 21
3.5 OTPOR
PRIKLJU
Č
NOG VOZILA ....................................................................................... 22

5.3
KOEFICIJENT PRIJANJANJA PNEUMATIKA
ϕ
.............................................................. 53
5.4 KLIZANJE
TO
Č
KA ............................................................................................................... 53
5.5 ZAVISNOST
KOEFICIJENTA
PRIJANJANJA OD KLIZANJA........................................ 55
Vrednosti koeficijenta prijanjanja i osnovni uticajni faktori .......................................................... 56
Akvaplaniranje ................................................................................................................................ 58
Drumska vozila, deo: Teorija kretanja
Uvod
1
1.
UVOD
Osnovni zadatak teorije kretanja vozila je prou
č
avanje dejstva sila na vozilo, odnosno njihovih uzroka i
posledica. Prva podela ove oblasti može se izvršiti prema karakteru podloge po kojima se vozilo kre
ć
e,
pa se posebno razmatraju:
•
teorija kretanja po tvrdim podlogama (drumska vozila), i
•
teorija kretanja po mekim podlogama (vanputna vozila)
U prou
č
avanju kretanja vozila po mekim podlogama, uzimanje u obzir mehani
č
kih osobina zemljišta,
pre svega njegovih napona i deformacija po kretanju, od suštinskog je zna
č
aja. S obzirom na
raznovrsnost tipova zemljišta, velik broj uticajnih parametara
č
ije je su varijacije u realnim uslovima
č
esto intenzivne i stohasti
č
ke (vlažnost, prostorna raspodela mehani
č
kih svojstava...), a na kraju i zbog
kompleksnog naponsko – deformacijskog ponašanja mekog zemljišta, kretanje vanputnih vozila
prou
č
ava se u okviru posebne discipline, koja ovde ne
ć
e biti dalje razmatrana.
U prou
č
avanju kretanja drumskih vozila, vozilo se kre
ć
e po nedeformabilnoj podlozi odnosno
mehani
č
ka svojstva podloge su takva da se njene deformacije pod uticajem vozila mogu zanemariti.
Disciplina koja prou
č
ava kretanje vozila po tvrdm podlogama se uobi
č
ajeno naziva
DINAMIKA VOZILA
.
1.1
Podela dinamike vozila i oblasti prou
č
avanja
Vozilo predstavlja kompleksan dinami
č
ki sistem sa velikim brojem stepeni slobode. Posmatraju
ć
i samo
telo vozila (karoserija sa pripadaju
ć
im elementima), ono u opštem slu
č
aju predstavlja telo sa svih 6
stepeni slobode u prostoru, slika 1 [
chula.ac.th
].
Slika 1.
Mogu
ć
a kretanja vozila
Pored toga, svaki od to
č
kova tako
đ
e ima po 6 stepeni slobode,
č
ime ukupan broj stepeni slobode
dostiže 30, bez uzimanja u obzir bilo kakvih unutrašnjih pomeranja tj. deformacija (koje se u stvarnosti
javljaju u odre
đ
enoj meri). S obzirom na veze izme
đ
u to
č
kova i vozila, parametri koji opisuju sva ova
kretanja su u me
đ
usobnim interakcijama. Tako
đ
e, mnogi elementi iskazuju složene forme ponašanja sa
izrazitim nelinearnostima. Analiti
č
ko modeliranje kretanja vozila u opštem slu
č
aju zato bi dovelo do
izuzetno složenog sistema jedna
č
ina, pri
č
emu bi bila potpuno izgubljena preglednost i razumevanje
pojedinih uticaja i me
đ
uzavisnosti. Zbog toga je detaljna analiza kretanja vozila predmet specifi
č
nih
razmatranja, pri
č
emu se za ovakve analize obavezno koriste ra
č
unarski podržane simulacije. Za
potrebe prou
č
avanja kretanja vozila i razumevanje osnovnih zakonitosti, me
đ
utim, svrsishodna je
analiza specijalnih, pojednostavljenih slu
č
ajeva kretanja, koji smanjuju broj stepeni slobode i uticajnih
faktora, omogu
ć
avaju
ć
i na taj na
č
in bolju preglednost i razumevanje sistema. U praksi se ovi specijalni
slu
č
ajevi klasifikuju prema osama duž kojih deluju sile koje su od interesa pa se tako dinamika vozila
klasifikuje na slede
ć
e celine:

Drumska vozila, deo: Teorija kretanja
Uvod
3
O
SOVINSKE REAKCIJE VOZILA U MIROVANJU NA HORIZONTALNOJ PODLOZI
Na osnovu stati
č
kih uslova ravnoteže, uzimaju
ć
i u obzir l
P
+ l
Z
= l, važi:
Σ
Z
i
= 0
⇒
G
P
+ G
Z
= G
Σ
M
A
= 0
⇒
G
P
·l = G·l
Z
⇒
G
l
l
G
P
Z
⋅
=
G
l
l
G
Z
P
⋅
=
odnosno
l
G
G
l
Z
P
⋅
=
l
G
G
l
P
Z
⋅
=
, tj.
Z
P
P
Z
G
G
l
l
=
Jednostavnost navedenih relacija, kao i
č
injenica da osovinska optere
ć
enja u zbiru moraju dati težinu
vozila, dovodi do u praksi
č
esto koriš
ć
enog na
č
ina zadavanja osovinskih reakcija kroz procentualni
odnos u kom se težina vozila raspore
đ
uje na prednju i zadnju osovinu. Ovo je najbolje ilustrovati
konkretnim numeri
č
kim primerom: ako, npr. G
P
iznosi 0,63
⋅
G, G
Z
tada mora iznositi G-
0,63
⋅
G = 0,37
⋅
G, pa se može navesti da procentualni odnos raspodele težine po osovinama napred /
nazad iznosi 63% / 37%.
O
SOVINSKE REAKCIJE VOZILA U MIROVANJU NA PODLOZI POD UZDUŽNIM NAGIBOM
Slika 4.
Vozilo na podlozi sa uzdužnim nagibom
Kada se vozilo nalazi na podlozi pod uzdužnim nagibom pod uglom
α
, slika 4, od interesa je izvršiti
razlaganje sile težine vozila G
r
na komponente u pravcu upravnom na podlogu (G
⋅
cos
α
) i paralelno sa
podlogom (G
⋅
sin
α
). Stati
č
ki uslovi ravnoteže tada glase:
Σ
Z
i
= 0
⇒
G
P
+ G
Z
= G·cos
α
Σ
M
A
= 0
⇒
G
P
·l = G·cos
α
·l
Z
– G·sin
α
·h
T
Sledi:
sin
α
G
l
h
cos
α
G
l
l
G
T
P
Z
⋅
⋅
+
⋅
⋅
=
sin
α
G
l
h
cos
α
G
l
l
G
T
Z
P
⋅
⋅
−
⋅
⋅
=
α
G
l
P
l
Z
h
T
G
P
G
Z
l
A
α
G·sin
α
G·cos
α
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti