Monetarne i javne finansije
SEMINARSKI RAD
Teorijski aspekti i shvatanja o djelovanju inflacije
SADRŽAJ:
1. UVOD___________________________________________________________ 2
2. POJAM INFLACIJE_______________________________________________ 3
3. UZROCI INFLACIJE______________________________________________ 4
4. VRSTE INFLACIJE_______________________________________________ 6
4.1. Inflacija prema intezitetu_____________________________________6
4.2. Inflacije prema dužini trajanja________________________________7
4.3. Inflacije prema porijeklu_____________________________________7
4.4. Inflacije prema uticaju na cijene_______________________________7
4.5. Inflacija prema načinu nastanka_______________________________8
5. POSLJEDICE INFLACIJE__________________________________________9
6. ANTIINFLACIONA POLITIKA_____________________________________11
7. TEORIJSKI ASPEKTI I SHVATANJA O DJELOVANJU INFLACIJE____12
8. ZAKLJUČAK_____________________________________________________15
9. LITERATURA____________________________________________________16
Monetarne i javne finansije
SEMINARSKI RAD
Teorijski aspekti i shvatanja o djelovanju inflacije
1. UVOD
O inflaciji se zna jako mnogo, ali ipak nedovoljno. Ona ne bira ni mjesto ni vrijeme gdje
će se pojaviti. To mogu da budu nerazvijene, ali i razvijene zemlje svejedno da li im je površina
velika ili mala. Još jedna specifičnost koja se vezuje za inflaciju je to što se dva puta ne
pojavljuje u istom obliku.
Inflacija je jedna negativna pojava u društvu, u privrednim kretanjima tog društva, koja
se kao takva uvjek negativno odražava na ponudu i potražnju. Naime, kada je u pitanju inflacija,
u nauci postoji jedan niz ekonomskih mislilaca koji su razmatrali ovaj monetarni fenomen kao
oblik monetarne neravnoteže u društvu. Ovde valja napomenuti to da se sam pojam inflacije
različito shvatao kroz svoju istorijsko-razvojnu komponentu gledišta, tako da postoji veoma
veliki broj definicija inflacije tako da se sam pojam inflacije može razmatrati, a što je i učinjeno
kroz razne uglove gledišta. S druge strane inflacija je veoma bitan fenomen i kao takav zauzima
važno mesto u proučavanju.
Nasuprot inflaciji stoji deflacija koja se objašnjava činjenicom da predstavlja povećanje
vrednosti novčane jedinice. Dakle, radi se o drugom obliku monetarne neravnoteže kojeg, pošto
nije predmet razmatranja, ovde samo treba spomenuti kao činjenicu da inflacija nije jedini oblik
monetarne neravnoteže koji se može pojaviti u društveno- političkoj zajednici.
Monetarne i javne finansije
SEMINARSKI RAD
Teorijski aspekti i shvatanja o djelovanju inflacije
3. UZROCI INFLACIJE
I starija i novija shvatanja pojma inflacije vežu se za porast cijena. Međutim, razlika
između ta dva shvatanja je u broju uzroka i jačini njihovog uticaja. Dok se prema starijim
shvatanjima skoro jedini uzrok inflacije vidi u nagomilanoj količini novca, prema novijim
shvatanjima osim pomenutog vide se i brojni drugi uzroci inflacije.
Zato, kada je riječ o uzrocima inflacije, treba razlikovati stvarne uzroke inflacije od
njenih vanjskih manifestacija. Isto tako, prema Marksu, treba razlikovati ,,novčane,,
od ,,stvarnih,, kriza, mada one mogu da budu i međusobno nezavisne. U prvom slučaju inflacija
dobija samo monetarni oblik stvarne krize reprodukcije, a u drugom je rezultat raznih faktora
( ratova, stagnacije, lošeg vođenja ekonomske politike, dubljih društvenih promjena, vanjskih
faktora, i sl. ). To se naročito zapaža u zemljama u razvoju gdje postoji visok pritisak tražnje i
potreba visoke stope privrednog rasta.
Na pojavu inflacije utiču brojni uzroci. Neki autori u finansijskoj literaturi navode čak i
do 64 uzroka inflacije. Međutim, iako je lista uzroka velika i gotovo neiscrpna, ipak se među
njima mogu naći neke zajedničke karakteristike koje omogućuju njihovo grupisanje. Tako su se
u pogledu uzroka inflacije formirale različite teorije ovisno od toga kome se faktoru daje
prednost u nizu uzročnika inflacije.
PRVA GRUPA teorija u uzročnike inflacije prvenstveno ističe uvećanje efektivne
novčane tražnje. Suština ove teorije sadržana je u tome da inflacija nastaje zbog viška agregatne
novčane tražnje u odnosu na robne fondove. Ona se može interpretirati dvojako: kao monetarna
(novčana) i kao dohodna. Monetarna interpretacija polazi od toga da je uzrok inflacije u
povećanoj količini raznih oblika novca. Pretjerane količine novca u opticaju utiču dakle na
rastpotražnje, a to opet vodi povećanju cijena. Dohodna interpretacija inflacije tražnje polazi od
formiranja i trošenja novčanih zaliha gdje zapravo imamo novac kao dohodak. Prema ovoj teoriji
inflacije do pokretanja vala cijena dolazi uvijek kada neki od oblika potrošnje (investiciona, lična
i javna) prelazi odgovarajuće robne fondove na tržištu.
DRUGA GRUPA teorija u uzročnike inflacije u prvi plan ističe faktore koji djeluju na
povećanje troškova proizvodnje odnosno ponude i zato se naziva inflacija troškova. Umjesto
monetarističke teorije formiranja cijena, zasnovane na djelovanju agregatne tražnje i novčane
ponude, ova grupa teorija objašnjava formiranje cijena polazeći od porasta materijalnih troškova
do čega najčešće dolazi usljed treošenja uvoznih sirovina i reprodukcionog materijala. Njihov
rast ima za posljedicu nominalno povećanje materijalnih troškova koji kao važan element u
strukturi cijena djeluje na njeno povećanje. U privredama koje zavise od uvoza inflacija se na
početku javlja kao inflacija troškova, što znači da su uzroci povećanja cijena na strani robne
ponude. Robne cijene se zapravo formiraju na bazi troškova proizvodnje nezavisno od toga
kolika je agregatna tražnja. U stvari, dok je kod monetarističke teorije uzročnik rasta cijena u
povećanoj potražnji pa usljed takvog povećanja cijena rastu troškovi, kod inflacije troškova
Monetarne i javne finansije
SEMINARSKI RAD
Teorijski aspekti i shvatanja o djelovanju inflacije
uzročnik porasta cijena je u porastu materijalnih troškova. Uzročnik kod ovog vida inflacije
nalazi se, dakle, na početku a ne na kraju sekcence. Pored toga, grupa ovih teorija inflacije može
nastati i u uslovima usporenog kretanja privredne aktivnosti i smanjenja zaposlenosti faktora
proizvodnje, dok teorija inflacije tražnje nastaje u uslovima pojačane privredne aktivnosti.
Inflacija, dakle, ne mora uvijek nastati zato što je veća novčana tražnja od robnih fondova
ili što su robni fondovi smanjeni uz istu novčanu tražnju, nego može i zbog toga što su povećani
troškovi reprodukcije. Naime, inflacija troškova može da nastane i kada postoji potpuna
ravnoteža između ponude robnih fondova i novčane tražnje. kod ovog koncepta uzroci inflacije
su u porastu troškova materijala, amortizacije, nadnica, profita i dr. Troškovi potiskuju cijene
naviše jer rastu brže od rasta elemenata proizvodnje pa zbog takvih kretanje dolazi do brojnih
inflacionih omjeranje dohotka, novca, cijena i dr. Cijene su pod neposrednim uticajem rasta
troškova nezavisno od toga da li je na tržištu višak ili manjak agregatne tražnje.
Tako, naprimjer, povećanjem cijena pojedinih vrsta repromaterijala dolazi do bržeg rasta
troškova reprodukcije od porasta cijena proizvodnje to utiče na pad dohotka, koji se uglavnom
nastoji kompezirati putem povećanja cijena. Povećanje nadnica i ličnih primanja iznad
produktivnosti rada dovodi do porasta troškova po jedinici proizvoda što se opet prenosi na
povećanje cijena. I porast profita se može ostvariti porastom cijena, odnosno rastom troškova
koji se prevaljuju preko cijena.
TREĆA GRUPA teorija na prvo mjesto ističe razne strukturne disproporcije i promjene u
tokovima društvene reprodukcije (neusklađenost između pojedinih sektora privrede i pojedinih
oblika finalne potrošnje: lične, investicione i javne). Strukturna inflacija se teško može izdvojiti
kao čist tip inflacije jer se uglavnom radi o kombinovanom obliku inflacije tražnje i inflacije
troškova.
Strukturna inflacija, kako ističu njene pristalice, može nastati u uslovima kada postoji
globalna ravnoteža između ponude i tražnje na nivou rivrede, a ne postoji sektorska. U tom
slučaju cijene rastu u sektoru ili sektorima u kojima je potražnja veća od ponude, a padaju u
sektoru ili sektorima gdje je potražnja manja. Upravo zbog te razlike dolazi do opšteg porasta
cijena na nivou cijele privrede, jer se ravnoteža prema savremenim shvatanjima nikada ne
uspostavlja na nižem nivou cijena. Strukturne neusklađenosti su jedan od razloga nedovoljne
proizvodnje i inflacije koje iz toga potiču. Dakle, pristalice ove grupe teorija ne prihvataju
gledište da do inflacije dolazi samo zbog monetarnog nereda,, jer se njeni uzroci nalaze u
strukturi privrede u toku razvoja pa je stoga monetarna politika nemoćna da ostvari
uravnoteženje između ponude i tražnje.
