ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

UNIVERZITET U BIHAĆU

ISLAMSKI PEDAGOŠKI FAKULTET

ODSJEK: Islamska vjeronauka

Predmet:

 Opća psihologija

Teorijski pristup inteligenciji

Seminarski rad

Mentor:

 prof. dr. Osman Ramić

                                   

Student:

 Mehmed Bešlagić

   Bihać, juli, 2015.

SADRŽAJ

INTELIGENCIJA..........................................................................................................................................1

TEORIJSKI PRISTUP INTELIGENCIJI............................................................................................................3

Charles Spearman.................................................................................................................................3

Louis L. Thurstone.................................................................................................................................3

Guilfordov model intelekta...................................................................................................................4

Cattellov model intelekta.....................................................................................................................6

Robert Sternerberg...............................................................................................................................9

Howard Gardner...................................................................................................................................9

UTJECAJ NASLJEĐA I OKOLINE NA RAZVOJ INTELIGENCIJE....................................................................12

Naslijeđe konstantno..........................................................................................................................12

Okolina konstantna.............................................................................................................................13

Inteligencija i životna dob...................................................................................................................13

MJERENJE INTELIGENCIJE.......................................................................................................................15

ZAKLJUČAK..............................................................................................................................................16

Citati:...................................................................................................................................................16

LITERATURA............................................................................................................................................17

background image

INTELIGENCIJA

 „Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, 

prilagodbe   na   nove   situacije,   razumijevanja   i   korištenja   apstraktnih   pojmova   i   korištenja 

prethodnih znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže stereotipno nagonsko 

ponašanje.   Još   se   definira   kao   sposobnost   brzog   i   učinkovitog   snalaženja   u   novim   i 

nepoznatim situacijama, a postoji i apstraktna definicija da je "inteligencija ono što se mjeri 

testovima inteligencije".

„Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu da je inteligencija potencijal, a 

ne   potpuno   razvijena   sposobnost.   Smatra   se   da   je   inteligencija   kombinacija   urođenih 

karakteristika živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i učenjem.“

„Inteligenciju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije. Iako bi se moglo 

pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi činbenici 

koji   utječu   na   društveni   uspjeh   čine   predviđanja   nepouzdanim.   Mehanizmi   pretvaranja 

inteligencije u društveni uspjeh nisu u potpunosti razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta 

veza   između   uspjeha   u   osnovnoj   školi   i   inteligencije,   ali   nakon   toga   nije   više   moguće 

predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.“

„Inteligencija,   mjerena   IQ-om   i   drugim   testovima,   se   najčešće   koristi   u   obrazovnim, 

poslovnim i vojnim organizacijama zato jer je dobar pokazatelj na ponašanje pojedinca.“

Ovisno o vrijednosti IQ, visina inteligencije se može podjeliti na nekoliko grupa:

Genijalnost (IQ je viši od 140)

Vrlo visoka inteligencija (IQ je između 120 - 140)

Visoka inteligencija (IQ je između 111-120)

Prosječna inteligencija (IQ je između 90-110)

Graničan stupanj inteligencije (IQ je između 70-89)

Prisustvo poremećaja inteligencije sa vrijednostima IQ manjim od 70 od rođenja, ili ako su ti 

poremećaji   nastali   tokom   razvoja   inteligencije,   onda   se   radi   o   mentalnoj   retardaciji 

(oligofrenija), mentalna zaostalost, koja se dalje dijeli:

Laka mentalna retardacija (IQ je između 50-69)

Umjerena mentalna retardacija (IQ je između 35-49)

Teža mentalna retardacija (IQ je između 20-34)

Teška mentalna retardacija (IQ je ispod 20)

Statistika:

50% IQ rezultata je između 90 i 110

70% IQ rezultata je između 85 i 115

95% IQ rezultata je između 70 i 130

99,5% IQ rezultata je između 60 i 140

samo oko 1 - 2% ispitanika je ostvarilo rezultat 140 ili više

Neki   su   inteligenciju   vidjeli,   kao   sposobnost   lahkog   i   brzog   učenja   i   sticanja   novih 

sposobnosti. Postoje tri osnovne kategorije inteligencije:

Apstraktna   ili   verbalna   inteligencija   koja   obuhvata   mogućnost   pojedinca   da   se   koristi 

pojmovima i terminima, da uviđa njihovo značenje i da ih funkcionalno kombinuje.

Praktična inteligencija koja podrazumijeva spretnost u rukovanju predmetima i stvarima u 

sredini u kojoj živimo i mogućnosti psihomotornog reagovanja u problemskim situacijama.

Socijalna inteligencija koja kategoriše umješanost u interakciji sa ljudima.

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti