Teorijski pristup inteligenciji
ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI
UNIVERZITET U BIHAĆU
ISLAMSKI PEDAGOŠKI FAKULTET
ODSJEK: Islamska vjeronauka
Predmet:
Opća psihologija
Teorijski pristup inteligenciji
Seminarski rad
Mentor:
prof. dr. Osman Ramić
Student:
Mehmed Bešlagić
Bihać, juli, 2015.
SADRŽAJ

INTELIGENCIJA
„Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva,
prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova i korištenja
prethodnih znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže stereotipno nagonsko
ponašanje. Još se definira kao sposobnost brzog i učinkovitog snalaženja u novim i
nepoznatim situacijama, a postoji i apstraktna definicija da je "inteligencija ono što se mjeri
testovima inteligencije".
„Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu da je inteligencija potencijal, a
ne potpuno razvijena sposobnost. Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih
karakteristika živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i učenjem.“
„Inteligenciju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije. Iako bi se moglo
pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi činbenici
koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja
inteligencije u društveni uspjeh nisu u potpunosti razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta
veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće
predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.“
„Inteligencija, mjerena IQ-om i drugim testovima, se najčešće koristi u obrazovnim,
poslovnim i vojnim organizacijama zato jer je dobar pokazatelj na ponašanje pojedinca.“
Ovisno o vrijednosti IQ, visina inteligencije se može podjeliti na nekoliko grupa:
Genijalnost (IQ je viši od 140)
Vrlo visoka inteligencija (IQ je između 120 - 140)
Visoka inteligencija (IQ je između 111-120)
Prosječna inteligencija (IQ je između 90-110)
Graničan stupanj inteligencije (IQ je između 70-89)
Prisustvo poremećaja inteligencije sa vrijednostima IQ manjim od 70 od rođenja, ili ako su ti
poremećaji nastali tokom razvoja inteligencije, onda se radi o mentalnoj retardaciji
(oligofrenija), mentalna zaostalost, koja se dalje dijeli:
Laka mentalna retardacija (IQ je između 50-69)
Umjerena mentalna retardacija (IQ je između 35-49)
Teža mentalna retardacija (IQ je između 20-34)
Teška mentalna retardacija (IQ je ispod 20)
Statistika:
50% IQ rezultata je između 90 i 110
70% IQ rezultata je između 85 i 115
95% IQ rezultata je između 70 i 130
99,5% IQ rezultata je između 60 i 140
samo oko 1 - 2% ispitanika je ostvarilo rezultat 140 ili više
Neki su inteligenciju vidjeli, kao sposobnost lahkog i brzog učenja i sticanja novih
sposobnosti. Postoje tri osnovne kategorije inteligencije:
Apstraktna ili verbalna inteligencija koja obuhvata mogućnost pojedinca da se koristi
pojmovima i terminima, da uviđa njihovo značenje i da ih funkcionalno kombinuje.
Praktična inteligencija koja podrazumijeva spretnost u rukovanju predmetima i stvarima u
sredini u kojoj živimo i mogućnosti psihomotornog reagovanja u problemskim situacijama.
Socijalna inteligencija koja kategoriše umješanost u interakciji sa ljudima.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti