UNIVERZITET U BEOGRADU

GEOGRAFSKI FAKULTET

Esej iz predmeta ekotoksikologija

Tema: Testovi akutne toksičnosti – zašto postoji kritika njihove 

uloge u nauci? 

Profesor:  

Student:

Dejana Jovanović Popović

Katarina Lazić 19/2011

Beograd, 2015.

Ljudi žive okruženi hemikalijama koje udišu, gutaju sa hranom ili u njihov organizam ulaze kroz 
kožu. U opštoj upotrebi se nalazi 60.000 hemikalija. Zagađenje čovekove okoline se dešava 
paralelno sa tehnološkim napretkom. Industrijalizacija i urbanizacija su dovele do kontaminacije 
vode, vazduha, tla. Glavni uzroci zagađenja su povezani sa produkcijom i korišćenjem energije, 
sa produkcijom i korišćenjem industrijskih hemikalija, kao i sa povećanom primenom hemikalija 
u poljoprivredi. Sve veća primena raznih hemikalija u svakodnevnom životu, kao i nestručno 
rukovanje i primena lekova razlog su što je broj trovanja u porastu. Prema podacima Svetske 
zdravstvene  organizacije,  akutna  trovanja se kao  uzrok  smrti nalaze na  trećem  mestu  (posle 
kardiovaskularnih i malignih oboljenja). Učestalost akutnih trovanja lekovima i hemikalijama je 
različita od zemlje do zemlje. Vrlo je verovatno da je učestalost akutnih trovanja veća od one 
koju prikazuju zvanične statistike pojedinih zemalja. Najčešći uzročnici akutnih trovanja kod 
ljudi su: sredstva za čišćenje (deterdženti i dr.), analgetici, kozmetička sredtsva, razne otrovne 
biljke, ujedi otrovnih životinja, pesticidi (Varagić, Milošević, 2012).

Ispitivanje toksičnosti posle primene jedne doze supstance (akutna toksičnost)

Cilj ovog ispitivanja je naći odgovor što bi se dogodilo ako bi čoveka izložili velikoj dozi 

ispitivane supstance. Reč je o prvom testu toksičnosti supstance koji se radi na životinjama, 
najčešće pacovima i miševima, koji treba dati podatke o:

LD

50

  (letalnoj dozi u mg/kg telesne težine koja uzrokuje smrt kod 50% tretiranih 

životinja) koja pruža mogućnost poređenja sa drugim supstancama

ciljnim organima i drugim znakovima akutne toksičnosti

eventualnoj reverzibilnosti uočenih efekata

dobijene doze su osnova za druge testove toksičnosti

 

(Jokanović,2010).

Za izvođenje klasičnog LD

50

 testa za jednu supstancu je potrebno i do 140 životinja (4-6 

doznih grupa, po 10 životinja muškog i 10 ženskog pola, uz kontrolnu grupu), što je veliki 
problem zbog tendencije smanjenja broja životinja uključenih u eksperiment. Danas se rade LD

50 

testovi sa tri dozne grupe po 5 životinja samo jednog pola, ili tzv. metoda toksičnih klasa, koje 
uključuju znatno manji broj životinja (Jokanović, 2010). 

Izbor   tipa   testa   će   zavisiti   od   uslova   NPDES-a

1

,   ciljeva   testa,   raspoloživih   resursa,   zahteva 

testiranih   organizama,   i   štetnih   karakteristika   kao   što   su   oscilacije   u   toksičnosti.   Akutna 
toksičnost se generalno meri koristeći multikoncentracije ili definitivnog (konačnog) testa, koji se 
sastoji od kontrolne i minimin pet štetnih koncentracija. Testovi su dizajnirani da pruže povratne 
informacije o dozi, izraženoj kao koncentracija koja je smrtonosna za 50 % testiranih organizama 

1

 NPDES – National Pollutant Discharge Elimination System (U.S. Environmental Protection Agency)

2

background image

Želiš da pročitaš svih 5 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti