Tetovaža: istorijski pregled, tehnike i savremeni trendovi
JU TEHNOLOŠKA ŠKOLA
BANJA LUKA
MATURSKI RAD
TETOVAŽA
Kandidat:
Mentor:
xxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxx PROF
KOZMETIČKI TEHNIČAR
BANJA LUKA
SADRŽAJ
1.1 TETOVIRANJE KROZ ISTORIJU.........................................................3
1.2 SVRHA TETOVIRANJA........................................................................5
2. TEHNIKA TETOVIRANJA NEKADA I DANAS.........................................7
4. UKLANJANJE TETOVAŽA.........................................................................12
4.1 METODE KOJE SE KORISTE.............................................................12

1. PORIJEKLO TETOVAŽE
Vjerovali ili ne, neki naučnici tvrde da su prvi taragovi tetovaže pronadjeni na tijelu Ledenog
čoveka, koje datira od 3300. godine p.n.e. Tetovaže su pronadjene i na tijelima mumija koja
potiču iz 2000. g.p.n.e.
Tetovaču su ponovo otkrili Evropljani kada su tokom svojih istrazivanja dosli u kontakt sa
polinezijskim i američkim Indijancima. Riječ
TATTOO
potiče od tahičanske riječi
tattau
, koja
znači obilježiti i prvi put je pomenuta u bilješkama istraživača Džejmsa Kuka od 1769.
godine, prilikom istraživanja Južnog Pacifika.
Tetoviranje ne potiče samo s jednog određenog područja, već je u istoriji bilo poznato kod
različitih civilizacija. Kao prvi primjer navode se tetovaže Maorskih plemena s ostrva Novog
Zelanda. Maori imaju facijalne tetovaže, a smatra se da riječ tetovaža (eng. Tattoo) dolazi od
njihove riječi tatau. Japanci se tetoviraju takozvanim "irezumi" tetovažama, koje su takođe
facijalne, što je japanska tradicija.
Poznato je da je tetoviranje različitih dijelova tijela rasprostranjeno cijelim svijeta, počevši od
Afrike (Berberska plemena, Južne Amerike (indijanska plemena), Kine itd. U savremeno
vrijeme tetoviranje ne poznaje granice i ljudi se tetoviraju u svim dijelovim svijeta. Ponekad
je tetoviranje i simbol represije kao kod Židova za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su
nacisti ljude u koncentracijskim logorima obilježavali tetoviranjem brojeva na podlaktice.
Sicanje (Tetoviranje Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini) potiče još iz vremena turskog
osvajanja Bosne i Hercegovine, kada su Turci otimali djecu i vodili ih u janjičare, a djevojke
prisilno uzimali i prevodili na islam. Hrvati katolici su počeli tetovirati hrišćanske simbole
kako bi bili odbojni Turcima i kako bi naglasili pripadnost katoličkoj vjeri.
Tetoviranje, kao kulturna praksa i jedan od oblika tjelesnih modifikacija, zabilježeno je na
svim strana svijeta te datira još iz Bronzanoga doba i nastavlja se sve do današnjice u raznim
područjima ljudskoga djelovanja. Tetoviranje je jedna od najčešćih i najpopularnijih vrsta
tjelesnih modifikacija i
body arta
. Tetovaža je svjesna tjelesna modifikacija nastala pod
uticajem okoline i kulture u kojoj se individua nalazi. Pojam tetovaže u Evropu je donesen od
strane moreplovaca i putnika koji su svjedočili ovoj praksi među ljudima s područja Tahitija i
Havaja. Smatra se da riječ tetovaža potječe od spoja dviju riječi.
Prva riječ „ta”, potječe iz Polinezije i znači udaranje o nešto, dok je druga riječ „tatau”
Tahićanskog porijekla, što označava umetanje pigmenta u kožu oštrim predmetom umočenim
u tintu ne bi li se proizveo određeni uzorak
Tetovaže možemo podijeliti u dvije grupe:
Prvoj grupi pripadaju privremene tetovaže, odnosno one tetovaže koje traju od
nekoliko dana do nekoliko sedmica,
dok u drugu grupu spadaju one tetovaže koje krase ljudsko tijelo zauvijek, izuzev
„trajne šminke” korištene u kozmetičke svrhe, čiji je vijek trajanja nekoliko godina.
Neki autori navode kako se u modernoj dermatologiji definicija tetovaža uz trajne i
privremene, dijele još na one koje su zadobivene slučajnim umetanjem pigmenta u kožu (npr.
ubod hemijskom olovkom), amaterske i profesionalne tetovaže pri kojima se iscrtavaju
raznoliki motivi na tijelo, kozmetičke za trajni nadomjestak šminke (npr. olovke za oči) i
medicinske kojima doktori označavaju dijelove tijela najčešće kod radijacijskog liječenja.
Kako se navodi prva tetovaža je vjerovatno produkt slučajnog zaostajanja pigmenta u tijelu
prilikom ozljede, što je kasnije potaklo ljude na modifikaciju vlastitog tjelesnog izgleda.
1.1 TETOVIRANJE KROZ ISTORIJU
Zbog slabih arheoloških pronalazaka ne možemo sa sigurnošću tvrditi kada se tačno razvila
kultura tetoviranja, ali možemo tvrdit da je u različitim tačkama ljudske istorije tetoviranje
prisutno gotovo u svim dijelovima svijeta. Danas je tetoviranje kao dio kulture čovjeka,
odnosno društva u kojem živi popularnije nego ikada. Tetoviranje je kao umjetnička tvorevina
prošlo kroz mnoge faze postojanja u ljudskoj istoriji. Još od samih početaka tetovaže i njenog
inkorporiranja u ljudsko društvo ljudi imaju podijeljena mišljenja o navedenom.
Neke kulture smatraju da je umjetnost i kultura tetoviranja namijenjena samo onima višeg
staleža, odnosno plemstvu. Npr. u kulturama poput Maorske, Polinezijske i Inuitske tetovaža
simbolizuje prelazak u svijet odraslih, dok u nekim kulturama tetovažama tijelo oslikavaju oni
ljudi koji su najčešće u sukobu s vlastima i zakonom, čime zapravo označavaju pripadnost
određenoj kriminalnoj grupi.
Adamović, M., Maskalan A. 2011. Tijelo, identitet i tjelesne modifikacije. Sociologija i prostor.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti