1. UVOD
Djeca su osobe od rođenja do navršenih 18 godina života.
Karakteristike dječjeg razvoja potrebno je poznavati radi uspješnijeg utjecanja na njega.
Dječji razvoj naročito u prvim godinama ne teče glatko, ravnomjerno već ciklično. Pojedini
oblici ponašanja pojavljuju se i gube, da bi se ponovo pojavili i izgubili. Alternativnost u
razvoju predstavlja pojavu da se razvoj raznih funkcija naizmjenično smjenjuju; odnosno dok
se u određenom periodu jedna funkcija naglo razvija, a druge stagniraju npr. kod neke djece
se sposobnost za kretanje razvija na račun govora ili obrnuto, tako da se ima utisak, kao da
dijete planski savladava jednu vještinu, a ostale ostavlja po strani, kao bi kad onu prvu usavrši
moglo prijeći na druge vještine. Različite faze tjelesnog i mentalnog razvoja odvijaju se
svojim tempom i u različito vrijeme dospjevaju do zrelosti.
Psihički, socijalni i intelektualni razvoj kontinuiran je proces koji traje cijelog
života.
Prvih šest godina djetetova života doba najintezivnijeg razvoja. U tom razdoblju dijete
uči brže nego ikada. Već od najranije dobi svako je dijete jedinstven pojedinac s vlastitom
osobnošću.
U ljubavi, pažnji, sigurnosti i mentalnoj stimulaciji koju dijete dobiva u prvih šest
godina života ovisi na koji će se način razvijati, učiti i rasti.
Razdoblje od začeća djeteta do rođenja te prvih šest godina života utjecat će na
cjelokupan djetetov život. Danas je poznato da dijete brže napreduje i uči ako prima više
ljubavi, pažnje, potpore i ohrabrenja.
S toga je cilj ovog rada je upoznati osnovne karakteristike dječijeg razvoja i to
prvenstveno djece predškolske dobi kako bi kao odgajatelji pravilno pristupioli radu sa ovom
kategorijom djece te tako pozitivno utjecali na njihov vjelokupni psihofozički razvoj.
1
2. KARAKTERISTIKE RASTA I RAZVOJA DJECE
Ako se želi pravilno raditi sa djecom predškolske dobi, jedan od temeljnih uvjeta jeste
da se sve radi u skladu sa karakteristikama njihova rasta i razvoja, te osobinama i
sposobnostima. Da bismo djecu mogli razumjeti, a to znači prihvatiti ih sa svim njihovim
manama i vrlinama, interesima, potrebama i željama, moramo ih poznavati, a da bi djecu
poznavali moramo poznavati bar osnovne karakteristike čovjekova rasta i razvoja, odnosno
razvojne osobine djece predškolske dobi.
Djeca u svom rastu i razvoju prolaze kroz nekoliko razvojnih razdoblja, a svako
razvojno razdoblje ima svoje karakteristike po kojima se razlikuje od svih drugih razvojnih
razdoblja u čovjekovu životu, pa se zbog toga niti jedno razvojno razdoblje ne može
preskakati. Naprotiv, jedno razdoblje slijedi poslije drugog, a na odgajatelju je da poznaje
svako od njih. Osim toga, treba znati i to da uz razlike koje postoje među pojedincima i koje
proistječu iz karakteristika pojedinih razvojnih razdoblja, treba uvažavati i razlike u spolu.
Iako se rast i razvoj djece odvija kontinuirano, i unatoč tome što se ne mogu povući
stroge granice između pojedinih razvojnih razdoblja, ipak se može, na temelju razvojnih
obilježja, govoriti o karakteristikama određenog razvojnog doba, pa se razvojna doba mogu
podijeliti na:
I Rano djetinjstvo – od rođenja do tri godine:
a) od 1. do 4. tjedna – doba novorođenčeta,
b) od 5. tjedna do 10. mjeseca – faza dojenja,
c) od 10. do 15. mjeseca – faza puzanja i početnog hodanja,
d) od 15. do 24. mjeseca – srednje doba ranog djetinjstva,
e) od 2. do 3. godine – starije doba ranog djetinjstva.
II Predškolsko doba – od 3. do 6. godine.
a) od 3. do 4. godine – mlađe predškolsko doba,
b) od 4. do 5. godine – srednje predškolsko doba,
c) od 5. do 6. godine – starije predškolsko doba.
Dakako, ovu podjelu ne treba shvatiti i prihvatiti kao definitivnu za svu djecu, već kao
podjelu koja ima praktičnu vrijednost jer se podudara sa organizacijskim ustrojstvom
predškolskog odgoja.
2
3. OSOBINE DJEČIJEG ORGANIZMA
Jedno od najkarakterističnijih svojstava dječjeg organizma je plastičnost , koju
možemo definirati kao sposobnost lakog mijenjanja pod utjecajem promjenjivih povoljnih ili
nepovoljnih uvjeta. O ovom svojstvu se mora voditi računa u radu sa djecom predškolske
dobi, a da bi se to postiglo, potrebno je poznavati osobine dječjeg organizma.
Među djecom postoje razlike u rastu i razvoju, a isto tako postoje i razlike u uzrocima
koji utiču na rast i razvoj.
Ti uzroci mogu biti:
endogeni (npr. Uzroci genetskog porijekla) i
egzogeni (npr. Nepravilna prehrana, slab san ili nedovoljno kretanje).
Dok je u majčinoj utrobi dijete najviše raste između 6. i 7. mjeseca. Nakon rođenja
najintenzivniji rast u visinu je u prvoj godini. Naime, u doba dojenja dijete raste brže nego
ikada kasnije. Gotovo svaki mjesec naraste 2 cm, tjedno dobiva oko 20 dag, a težina njegova
mozga se svaki dan povećava 1,5 gram. Dijete u prvoj godini naraste u visinu prosječno 25
cm, u drugoj godini 12,5 cm, u trećoj godini od 7,5 do 10 cm, a od četvrte godine života do
puberteta godišnje raste od 5 do 7,5 cm. Tjelesna težina novorođenčeta je do 2500 do 4500
grama. Na kraju prve godine dijete je tri puta teže nego poslije rođenja.
Povećanje tjelesne visine i težine je prikazano u tabelama.
Tabela 1 – povećanje tjelesne visine prema dr. L. Mollu
godine
dječaci
djevojčice
Visina u cm
Godišnji prirast u cm
Visina u cm
Godišnji prirast u cm
novorođenče
1
2
3
4
5
6
7
50
75
85
93
99
104
109
115
---
25
10
8
6
5
5
6
49
74
84
92
98
103
107
113
---
25
10
8
6
5
4
6
4
