1. Na koje oblasti se deli dinamika vozila i zašto se vrši podela?
-Uzdužnu dinamiku
-Popre
č
nu dinamiku
-Vertikalnu dinamiku
-uzdužna, popre
č
na i vertikalna dinamika nam služe za izu
č
avanje pojedina
č
nih fenomena
koje, pod usvojenim pretpostavkama, smemo da posmatramo izdvojeno od ostalih uticaja.
2. Šta uti
c
e na osovinske reakcije na podlozi pod uzdužnim nagibom?
- Promenljiv ugao nagiba vozila I tezina vozila.
3. Prema kojim kriterijumima se odre
dj
uje nosivost teretnih vozila?
- Prema kriterijumu najvece dozvoljene mase
- Prema kriterijumu dozvoljenih osovinskih opterecenja
4. Na koji na
c
in priklju
c
no vozilo uti
c
e na osovinske reakcije?
–
utice na preraspodjelu i ukupnu sumu opterecenja
5. Koji su dinami
c
ki uticaji na osovinske reakcije?
• ubrzanje, kočenje – preraspodela usled inercijalne sile
•
aerodinamičke sile izdizanja
• promenljiv uzdužni nagib podloge (konveksni I konkavni prevoji
)
6. Kako se definiše pojam snage u mehanici?
Snaga predstavlja izvrseni mehanicki rad, odnosno utrosak energije, po jedini vremea.
P
=
dE
dt
=
dA
dt
=
F ∙
(
ds
dt
)
=
F ∙ v
7. Kako se prakti
c
no izra
c
unava snaga kod translatornog, a kako kod obrtnog
kretanja?
P
=
F ∙ v
– kod translatornog
P
=
M ∙ ω
– kod obrtnog kretanja
8. Koji sve otpori kretanju vozila postoje?
-Otpor kotrljanja
-Otpor vazduha
-Otpor Uspona
-Otpor inercije
-Otpor priljucnog vozila
9. Koji otpori su uvek prisutni, a koji se javljaju samo pod odre
dj
enim uslovima?
Uvek prisutni:
-Otpor kortljanja
-Otpor vazduha
Pod odredjenim uslovima:
-Otpor Uspona
-otpor prikljucnog vozila
-Otpor inercije (ubrzanje/kocenje)
10. Koji je osnovni uzrok tj. mehanizam nastanka otpora kotrljanja? Objasniti
mehanizam.
-Dolazi do stalne promene radijalne deformacije njegovih pojedinih segmenata, a time i
do unutrašnjih pomeranja u materijalu pneumatika.
Usled radijalne deformacije
pneumatika u njegovim radijalnim segmentima javlja se elastična sila Fel
proporcionalna deformaciji.
Pojava unutrašnje sile trenja Ftr usled unutrašnjih
pomeranja u materijalu. Usled dejstva ove sile nastaju energetski gubici (disipacija
energije). Energija koja se troši na savladavanje gubitaka manifestuje se kroz pojavu
sile otpora
Fr’=Fel+Ftr (opterecenje) I Fr’’= Fel – Ftr (rasterecenje) – Histerezis.
Posledica toga je da vertikalna reakcija
više ne deluje u osi vertikalne simetrije točka,
već ispred nje, pomerena za ekscentricitet e.
11. Koji su dodatni uzroci nastanka otpora kotrljanja?
-Otpor trenja u lezaju tocka
-otpor na neravnoj podlozi
-otpor usmerenosti (povodjenje)
-otpor istiskivanja sloja vlage/necistoca na podlozi
-prilepljivanje pneumatika za vlaznu podlogu
-otpor klizanja u kontaktnoj povrsini
-otpor tonjenja tocka I deformacije podloge (na mekoj podlozi)
12. Kako se izra
c
unava sila otpora kotrljanja?
Ff
=
f ∙G ∙
cos
α
f- koef. Otp. Kotrljanja
G-sila tezine vozila
α
- ugao nagiba
13. Kako se izra
_
unava snaga otpora kotrljanja?
P
f
=
F
f
∙ v
=
F
f
∙ v
3600
V [km/h] ; P [ kW]
14. Koliko približno iznosi vrednost koeficijenta otpora kotrljanja na tvrdim
podlogama pri manjim brzinama?
f=0,01 za putnicka
f< 0,01 za teretna
15. Kako se otpor kotrljanja menja sa brzinom kretanja (kakav je kvalitativni tok
dijagrama)?
U pocetku raste veoma blago sa porastom brzine, dok za vece brzine ima nagliji porast.
16. Šta ograni
C
ava maksimalnu brzinu kretanja za odre
DJ
eni pneumatik?
-Povecanje radijalne deformacije pneumatike (povecava se koef. otp. kotrljanja)
Obimna sila predstavlja odnos između dovedenog pogonskog momenta i dinamičkog
radijusa, i, za razliku od stvarne tangencijalne reakcije, fiktivna je veličina. Dakle, stvarna
tangencijalna reakcija pogonskog točka jednaka je obimnoj sili umanjenoj za silu otpora
kotrljanja.
20. Kako se izra
c
unava i kako je usmerena tangencijalna reakcija izme
dj
u ko
c
enog
to
c
ka i podloge? Šta je "kocna sila"?
Kocna sila jednaka je odnosu dovedenog kočnog momenta i dinamičkog radijusa.
21. Kako nastaje dejstvo aerodinami
c
kih sila na vozilo?
Odvajanje grani
č
nog sloja
potpritisak na zadnjoj strani,
manifestacija: intenzivno
vrtloženje
22. Na koje na
c
ine se manifestuju dejstva aerodinami
_
kih sila?
-Stvaraju se dodatni otpori oblika automobila I otpor trenja u slojevima
vazduha uz povrsinu automobila.
23. Šta sve uti
c
e na otpor vazduha?
-Razlika pritisaka I trenje vazduha I vozila
-Razlika u povrsinama sa predje I sa zadnje strane tela
24. Kako se izra
c
unava sila otpora vazduha?
F
w
=
c
w
∙ A ∙
ρ ∙ v
2
2
c
w
– koeficijent otpora oblika vozila
25. Kako se izra
c
unava snaga otpora vazduha?
R
x , pog
−
stvarna tang . sila
F
f , Pog
−
sila otpora kotrljanja na pogonskom tocku
38. Koji su uzroci energetskih gubitaka u transmisiji?
-Savladjivanje unutrasnjih otpora kretanju elemenata (poticu od kulonovog I viskoznog
trenja pri kretanju pojedinih elemenata – lezajeva, zupcanika, zglobova, zaptivaca,
mazivo…)
39. Na koji na
c
in je stepen korisnosti transmisije povezan sa njenom koncepcijom?
Stepen korisnosti transmisije predstavlja proizvod stepena korisnosti svih njenih
komponenata u kojima nastaju gubici
η
TR
=
∏
η
=
η
1
∙ η
2
∙ η
3
∙ …∙ η
n
40. Kako se izra
C
unava ukupni prenosni odnos transmisije?
Racuna se kao proizvod pernosnih odnosa svih njenih komponenata:
i
TR
=
i
m
∙i
GP
; m
=
1,2,3
41. Kako se, za datu snagu motora, izra
c
unava snaga na pogonskom to
c
ku?
P
IZL
=
η
TR
∙ P
UL
42. Kako se, za dati moment i broj obrtaja motora, izra
C
unava moment i broj obrtaja
to
C
ka?
P
IZL
=
η
TR
∙ P
UL
M
IZL
∙ n
IZL
=
η
TR
∙ M
UL
∙ n
UL
; M
IZL
=
M
T
i
TR
=
n
UL
n
IZL
; n
IZL
=
n
T
−
→ n
T
=
n
i
TR
M
T
∙ n
T
=
η
TR
∙ M ∙ n
−
→ M
T
=
η
TR
∙ M ∙i
TR
∙ n
T
n
T
−
→ M
T
=
η
TR
∙ M ∙i
TR
43. Kako se, za dati moment i broj obrtaja motora, izra
c
unavaju raspoloživa obimna
sila i brzina kretanja vozila?
F
0
=
η
TR
⋅
i
m
⋅
˙
i
GP
⋅
M
r
D
v
=
0,377
⋅
r
D
⋅
n
ⅈ
m
⋅ⅈ
GP
44. Šta su brzinske karakteristike motora?
-One oznacavaju zavisnost nekog izlaznog parametra motora od broja obrtaja.
-predstavlja krivu funkcionalne zavisnosti M=f(n).
-Brzinske karatersitike snage(P) I obrtnog momenta (M).
45. Koje brzinske karakteristike su od zna
c
aja za uzdužnu dinamiku vozila i zašto?
-
Brzinska karateristika obrtnog momenta M (Nm)
– (obrtni moment motora je direktna
mera za velicinu otpora tj opterecenje koje vozilo moze da savlada).
-Brzinska karakteristika snage (P)
– (predstavlja direktnu meru za brzinu kojom je
trenutne otpore moguce savladati, merodavna je za odredjivanje maksimalne brzine)
-mapa specificne efeketivne potrosnje goriva
g
E
(
g
kWh
)
– (koristi se za izracunavanje
ukupne potrosnje goriva)
46. Kako se dobija veza izme
dj
u pogonskog obrtnog momenta i snage motora pri datom
broju obrtaja?
-Povuce se vertikala na odredjenom broju obrtaja, gde se preseku ocitamo vrednosti
snage I obrtnog momenta za taj broj obrtaja.
47. Koja kriva - snaga ili moment - mora imati maksimum pri nižem broju obrtaja I
zašto?
