tok materijala,
tok informacija i
tok energije.

TOK MATERIJALA

Da   bi   se   ostvario   proizvodni   proces,   potrebno   je   ulazne   veličine   u   procesima   rada 

proizvodnih s

i

st

em

a, slijedom različitih postupaka promjena stanja, pretvoriti u izlazne veličine

 defini

s

ane količine, k

valiteta

 i vrijednosti. Uz posredstvo radnika, na temelju zadanih postupaka 

i parametara obrade, pretva

ranje

 se obavlja djelovanjem sredstava za proizvodnju (

mašin

a, alata

 i pribora) pokretanih energijom, na predmete rada - materijale,  pomoću određenih postupaka
 promjene  stanja  -  informacija.  Dakle,  u  realizaciji  proizvodnog  procesa,  potrebno  je  u 

optimalni  prostorni  i  vremenski  odnos  postaviti  tri  osnovna  elementa  proizvodnog  s

i

st

em

a: 

predmet rada

sredstvo za proizvodnju

 i 

radnika

. Uz to, potrebno je osigurati proizvodne tokove 

koji  djeluju  u  proizvodnom  s

i

st

em

u,  a  ujedno  povezuju  s

i

st

em

 s  okolinom.  Tako  se  u 

proizvodnim  procesima,  uz  tok  ljudi,  uspostavljaju  još  tri  toka  koja  čine  nerazdvojivu  cjelinu 

(slika 1):

u p r a v l j a n j e

n o v č a n i m

t o k o v i m

a

s k l a d i š t e   p r o i z v o d a

z a v r š n a   k o n t r o l a

o   b   r   a   d   a       d   i   j   e   l   o   v   a

s k l a d i š t e   m

a t e r i j a l a

u l a z n a  

k o n t r o l aU

L

A

Z

I Z

L

A

Z

ku

pc

i

do

ba

vl

ja

či

l i

 n

 a

   

( t

 r

 ž

 iš

 t 

e)

m

 o

 n

 t 

ž 

  p

 r

 o

 i 

a

p r i p r e m

a

t e h n o l o š k o g

p r o c e s a

m

ar

ke

ti

ng

up

ra

vl

ja

nj

su

st

av

om

up

ra

vl

ja

nj

pr

oi

zv

od

nj

om

t o k   m

a t e r i j a l a

t o k   e n e r g i j e

t o k   i n f o r m

a c i j a

Redni 

broj

Predmet 

rada

Sredstvo za 

proizvodnju

Čovjek

Primjer

1.

Najčešći slučaj u metaloprerađ. industriji, 

veći broj operacija na predmetu rada

2.

Vrlo rijedak slučaj (npr. mehanizmi 

industrijskih robota)

3.

Održavanje, ručni montažni radovi, 

proizvodnja plina

Slika 1 - 

Osnovni elementi i tokovi proizvodnog s

istem

a (Zelenović, 1987.)

Tablica 

1

 

-

 

Moguća stanja elemenata proizvodnog s

istem

a u odnosu na radno mjesto

U proizvodnim procesima industrijskih s

i

st

em

a, najveći intenzitet kretanja imaju predmeti

 rada. Zbog toga je proučavanje tokova materijala proizvodnih s

i

st

em

a od posebnog značenja 

u ostvarivanju potrebne 

efikasn

osti proizvodnog procesa.

Postoji sedam mogućih kombinacija stanja elemenata proizvodnog s

i

st

em

a u odnosu na

 radno mjesto, tablica 

1

.

background image

1

[1]

 Egzaktne troškove toka materijala, uglavnom je teško odrediti, jer su uključeni u ukupne troškove proizvodnje. 

Troškovi toka materijala u proizvodnji i skladištu kreću se od 10 do 40% ukupnih troškova proizvodnje (

Morghen, 

1981.

).

troškovi toka materijala imaju značajan ud

io

 u ukupnim troškovima proizvodnje

1[1]

,

predstavlja težište mjera racionalizacije u proizvodnim s

i

st

em

ima,

predstavlja   osnovu   za   mehanizaciju   i   automatizaciju   transporta   i   skladištenja,   odnosno 

s

i

st

em

a za rukovanje materijalom.

U cilju opstanka p

re

duzeća u sve većoj konkurenciji na svjetskom

 

tržištu

 

rastu

 

zahtjevi

 

za

 racionalizacijom   proizvodnje.

 

Racionalizacija   proizvodnje   postiže   se:   skraćivanjem   ciklusa

 proizvodnje   (povećanjem  proizvodnosti),  smanjivanjem  troškova   proizvodnje,  te   povećanjem
 iskorištenja kapaciteta i prostora.  Jedna

 

od

 

mogućnosti za smanjenje troškova proizvodnje je 

i optimiranje toka materijala. Optimiranje toka materijala, od posebnog je znač

a

ja u ostvarivanju

 potrebn

og

 

nivoa

 

efikasnosti

 proizvodnog procesa. U području s

i

st

em

a toka materijala postoji 

značajna   mogućnost   racionalizacije   proizvodnje.   Npr.,   vrijeme   protoka   materijala   u 
metaloprerađivačkoj   industriji   najviše  

za

visi   o   vremenu   potrebnom   za   transport   i  

rukovanje materijalom,  vremenu čekanja u

slovlje

nom s

i

st

em

om opsluživanja proizvodnje 

(međufazna i međuoperacijska skladišta) i vremenu zastoja u

slovlje

nom 

nivo

om organizacije 

proizvodnog procesa.

Potreba   optimiranja   tokova   materijala   javlja   se   kako   kod   projekt

ov

anja   novih,   tako   i 

u  postupku   racionalizacije   postojećih   proizvodnih   s

i

st

em

a   i   procesa   (promjena   u  

kapacitetu proizvodnje,   promjena   u   rasporedu   sredstava   za   proizvodnju,   uvođenja   novih  
sredstava   za proizvodnju,   itd.).   Zbog   potrebe   osiguranja   proizvodnom   procesu   potrebnih  
resursa   u   svim  fazama   proizvodnje,   suvremeni   pristup   rješavanju   tokova   materijala  

direktno

  je   povezan   s industrijskom   logistikom.   Takav   logistički   pristup   svojstven   je   kako  

automatiz

ov

anoj,   tako   i klasičnoj proizvodnji.

Zbog   navedenih   razloga   provode   se   analize   transporta   i   skladišta   s   ciljem   njihovog 

racionalnijeg korištenja. Uvođenjem novih tehnologija i ulaganjem u nova sredstva za rukovanje 
materijalom,   postavljaju   se   osnove   za   projekt

ov

anje   svrsishodnog   toka   materijala   i 

korištenja  raspoloživog  potencijala  za  racionalizaciju.  Činjenica  je  da  se  u  proizvodnim 

s

i

st

em

ima  najviše  investira  u  

mašine

 i  opremu,  dok  se  zanemaruje  racionalizacija  transporta  i 

skladišta.

Analiza koju je proveo  

Jonson

  (

Jonson, 1980.

), pokazuje da se kod novih investicija u 

postojeći proizvodni s

i

st

em

 veći učinci postižu optimi

zacijo

m toka materijala, nego ulaganjem 

u ostale   elemente   proizvodnog   s

i

st

em

a,   jer   tok   materijala   posjeduje   veći   potencijal  

za  racionalizaciju   (slika  2).  Nove  investicije  u  ostala  područja   proizvodnog   s

i

st

em

a   (npr.  

nabav

k

a nove   opreme)   dovode   do   suboptimalnih   rješenja,   tj.   moraju   se   uložiti   velika  

sredstva za realizaciju relativno malog potencijala.

n o v e

i n v e s t i c i j e

U

k u p n e

i n v e s t i c i j e

po

te

nc

ija

l

M

j e r a

r a c i o n a l i z a c i j e

t o k   m

a t e r i j a l a

p r o i z v o d n j a

Slika  2

 

-

 

Poređenje 

investicija  u  području  toka  materijala  s  investicijama  u  području 

proizvodnje (Jonson, 1980.)

Na tok materijala ut

i

ču slijedeći čini

o

ci:

mikrolokacija:   zemljište   (oblik   i   svojstva),   transportni   put

e

vi   (ceste,   more,   rijeke, 

željeznice), tržište (udaljenost od sirovina i potrošača), radna snaga, voda, energija,

Mogu

 

se

 

razlikovati

 

slijedeći

 

s

i

st

em

i

 

toka

 

materijala

 

(slika 3):

d

i

rektn

i s

i

st

em

,

kanalni s

i

st

em

,

središnji s

i

st

em

.

Karakteristika  direktnog  

s

i

st

em

a   je  transport   predmeta   rada   na   kratkom   putu   od 

polaznog   do  odredišnog   mjesta   transporta.  

Direktni  sistem

  je   ekonomičan   u   slučaju  

velikog   intenziteta transporta na relativno maloj udaljenosti.

Kod kanalnog s

i

st

em

a predmeti rada se transport

u

ju po unaprijed određenom putu (npr. 

transportna traka) u jednom smjeru od polazne do odredišne t

a

čke. Ovaj s

i

st

em

 je ekonomičan u 

slučaju malog intenziteta transporta, na malim ili srednjim udaljenostima.

zgrade:

 

oblik (geometrija, broj 

spratov

a), veličina jediničnog polja, nosivost poda,

skladište: centraliz

ov

ano ili decentraliz

ov

ano skladište, način i s

i

st

em

 skladištenja,

tip proizvodnje: pojedinačni, serijski, masovni,
tehnološki postupci: tipovi sredstava za proizvodnju,
tip proizvodne strukture,

karakteristi

ke transporta: način transporta, zapremina, broj komada, intenzitet 

transporta,transportni put: po podu ili 

šinama

, vodoravni ili okomiti 

transport,transportna sredstva: prekidni ili neprekidni transport,
organizacija transporta: centraliz

ov

ani ili decentraliz

ov

ani,

osoblje: pomoćni radnici, priučeni radnici, VKV radnici,
mjere zaštite: HTZ, buka i sigurnost.

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti