Toksični efekti i posledice teških metala usled ekološke i profesionalne ekspozicije
TOKSIČNI EFEKTI I POSLEDICE TEŠKIH METALA
USLED EKOLOŠKE I PROFESIONALNE EKSPOZICIJE
Mr Nusret Omerović
1
, prof. Ramiz Alić
2
, ms Zehra Fetahović,
3
, prof. dr Rade Biočanin
2
1-Centar za strateška istraživanja nacionalne bezbednosti Beograd, Srbija
2-Državni univerzitet u Novom Pazaru, Novi Pazar, Srbija
3-Internacionalni Univerzitet,distriht Brčko,BH
Rezime:
Metal je hemijski element koji dobro provodi električnu struju i toplotu, a sa
nemetalima gradi katione i jonske veze.
Teški metali obuhvataju metale čija je gustoća veća
od 5g/cm
3
. Čitav niz ovih metala je u obliku elemenata u tragu neophodan, esencijalan za mnogo-
brojne funkcije u ljudskom organizmu, a njihov manjak dovodi do pojave ozbiljnih simptoma ne-
dostatka. Najbolji primeri su anemija kod manjka železa, dijabetes kod manjka hroma, problemi
u rastu kod manjka nikla. Kod drugih elemenata kao što su olovo, kadmij, živa, arsen i molibden
je dokazano da u većim količinama pokazuju toksično djelovanje. Najčešće je pitanje toksičnosti
zapravo samo pitanje količine, a ovaj raspon varira kod svakog pojedinog elementa. U ovom
koautorskom radu su data potrebna objašnjenja o karakteristikama i toksičnosti teških metala, sa
težištem na živu i njihovu distribuciju u organizam čoveka i metabolizam ekosistema, u okviru
lanca ishrane.
Ključne riječi
: teški metali, živa, toksičnost, metabolizam , lanac ishrane
TOXIC EFFECTS AND CONSEQUENCES OF HEAVY METALS AS A
RESULT OF ENVIRONMENTAL AND OCCUPATIONAL EXPOSURE
Abstrakt
:
The metal is a chemical element that conducts electricity well and heat, and the
nonferrous metals builds cations and ionic bonds.
Heavy metals include metals whose
density is higher than 5g/cm
3
. The whole range of the metal is in the form of essential trace
elements, essential for a number of functions in the human body, and its deficiency results in a
lack of occurrence of a serious symptom.
The best examples are anemia lack of iron, lack of
chromium in diabetes, growth problems in lack of nickel.
When other elements such as lead,
cadmium, mercury, arsenic and molybdenum has been shown to exhibit large quantities of toxic
effects.
Frequently the question of toxicity is actually just a matter of quantity, but the range
varies with each individual element.
In this paper co-authors are given the necessary
explanations about the characteristics and toxicity of heavy metals, with a focus on mercury and
its distribution in the human body and the metabolism of ecosystems within the food chain.
Key words:
heavy metals, mercury, toxicity, metabolism, food chain
Uvod
U hemiji, metal (iz grč. "μέταλλον" - métallon, rudnik) je hemijski element, spoj ili
legura koji ima osobinu velike električne provodljivosti. U metalima, atomi otpuštaju
elektrone i grade pozitivne ione (katione). Ti joni su okruženi delociranim elektronima,
koji su odgovorni za osobinu provodljivosti. Čvrsto telo koje je građeno na taj način se
održava elektrostatičnim međudelovanjima između iona i oblaka elektrona, a takva veza
među atomima se naziva metalna veza. Metali se ponekad opisuju kao skup pozitivnih
iona okruženih morem delociranih elektrona. Oni su jedna od tri grupe elemenata ako se
posmatraju po osobinama ionizacije i atomskih veza, pored metaloida i nemetala.
Pojam teški metali obuhvataju metale čija je gustoća veća od 5g/cm
3
. Čitav niz ovih
metala je u obliku elemenata u tragu neophodan, esencijalan za mnogobrojne funkcije u
ljudskom organizmu, a njihov manjak dovodi do pojave ozbiljnih simptoma nedostatka.
Najbolji primeri su anemija kod manjka železa, dijabetes kod manjka kroma, problemi u
rastu kod manjka nikla.
Kod nekih elemenata, kao što su arsen i nikal, funkcija nije još uvijek dovoljno
istražena. Kod drugih elemenata kao što su olovo, kadmij, živa, arsen i molibden je
dokazano da u većim količinama pokazuju toksično djelovanje.
1. Izvori i toksičnost i teških metala
Najčešće je pitanje toksičnosti zapravo samo pitanje količine, a ovaj raspon veoma
varira kod svakog pojedinog elementa. Tako se dnevna neophodna količina kobalta,
središnjeg atoma vitamina B12 koji je nužan u stvaranju eritrocita kreće oko 0.1
mikrogram. U količinama od 25-30 mg/dan nastupaju simptomi otrovanja koji
obuhvaćaju poteškoće od strane gastrointestinalnog trakta, srčana i bubrežna oštećenja.
Ostali elementi kao primjerice talij, otrovni su u bilo kojoj količini. U tabeli su navedene
pojedine grane industrije koje emitiraju teške metale.
Tabela 1. Industrijske grane-emiteri teških metala
Industrijska grana
C
d
C
r
C
u
H
g
P
b
N
i
S
n
Z
n
Papirna industrija
-
+
+
+
+
+
-
-
Petrohemije
+
+
-
+
+
-
+
+
Proizvodnja hlora
+
+
-
+
+
-
+
+
Industrija gnojiva
+
+
+
+
+
+
-
+
Željezare i čeličane
+
+
+
+
+
+
+
+
Teški metali mogu u obliku finih čestica prašine dospjeti u atmosferu, odakle se
talože u vodama i tlu. U vodama se brzo razrjeđuju i talože kao teško topljivi karbonati,
sulfati ili sulfidi na dnu vodenih površina. Kada se adsorpcijski kapacitet sedimenata
iscrpi, raste koncentracija metalnih iona u vodi. Kruženje teških metala u prirodi veoma
ovisi o promjenama kojima ovi metali podležu.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti