Tov junadi
VISOKA POLJOPRIVREDNA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA
ŠABAC
SEMINARSKI RAD
PREDMET: ANIMALNI PROIZVODI
TEMA: TOV JUNADI
PROFESOR:
STUDENT:
Jovica Nikolovski
Olgica Jovanović
Broj indeksa:
3/1/2013
Šabac, 2015.
Seminarski rad: Tov Junadi
2
SADRŽAJ:

Seminarski rad: Tov Junadi
4
Porastom životinja osetnije se smanjuje sadržaj ove i proteina u njihovom telu, a povećava
količina masti, a time i značajna energetska vrednost prirasta. Zato se danas za proizvodnju
mesa koriste mlañe životinje, uz nastojanje da se tov završi pre nego što doñe do osetnijeg
povećanja količine masti u njihovom prirastu. Smatra se da je za proizvodnju 1 kg proteina u
prirastu potrebno oko 35,54 MJ, dok je za istu količinu telesnih masti potrebno utrošiti dva
puta više energije.
Za uspeh tova od posebnog su značaja konzumiranje i efikasnost iskorišćavanja hrane. Oni
zavise od koncentracije energije u obroku, njegovog sastava i fizičke forme pojedinih
komponenata. Poznato je da se povećanjem sadržaja neto energije u obroku povećavaju i
dnevni prirasti životinja. Ovo se postiže povećanjem učešća koncentrata u obroku i
odgovarajućim tehnološkim postupkom obrade hrane.
Seminarski rad: Tov Junadi
5
2. TOV JUNADI
Junad su osnovna kategorija goveda za intenzivnu proizvodnju kvalitetnog mesa. Osnovna je
karakteristika ishrane u tovu obilna ishrana. Važno je da se hrana za tovljenike priprema i daje
na način koji će omogućiti dobar apetit i konzumiranje hrane tokom čitavog perioda tova.
Junad u tovu koriste uspešno velike količine kabaste hrane, što ovu vrstu proizvodnje mesa
čini veoma rentabilnom. Pri takvoj ishrani koncentrati služe kao dopuna kabastom delu
obroka, a njihova količina zavisi od kvaliteta kabaste hrane, kao i od trenutne cene kabaste i
koncentrovane hrane.
Goveče intezivno prirasta do uzrasta od 8-9 meseci, nakon čega se ovaj intenzitet smanjuje.
Za tov se najčešće koriste muška grla kod kojih je veći prirast, meso kvalitetnije, a i
konverzija hrane najpovoljnija. Sobzirom na promenu u sastavu prirasta koja nastupa sa
vremenom, teži se da se tov završi što je moguće ranije, a da se pri tome postigne
odgovarajuća telesna masa. Dobar uspeh u tovu junadi može da se ostvari samo ako se za
planirani obim proizvodnje raspolaže dovoljnom količinom kvalitetne kabaste i
koncentrovane hrane. Međutim, na ostvarenje ovog cilja imaju uticaj mnogi faktori, među
kojima su najvažniji:
cena hrane,
zalihe hrane,
vrsta i kvalitet hraniva kojima se raspolaže,
vreme isporuke grla, telesna masa i uzrast grla pri stavljanju u tov, kao i
telesna masa i uzrast grla na kraju tova.
U intenzivnom tovu junadi odabranih grla za tov, počinju se toviti sa navršena 4 meseca
uzrasta i telesnom masom od 120-150 kg. Muška grla se tove do telesne mase od 430-450 kg,
a ženska od 380-400 kg, odnosno uzrasta od 12-13 meseci starosti.
U ovom organizovanom tovu grla se svo vreme tova intenzivno hrane, pri čemu maksimalno
koriste genetski potencijal. U pojedinim fazama tova junad postižu prirast i preko 1500 g/dan,
a prosečan dnevni prirast za celu tov je između 1150 g i 1300 g.
U planskom i intenzivnom tovu goveda ishrana čini najvažniji faktor. Sistem ishrane ima
najveći uticaj na rentabilnost proizvodnje, pa i na najisplatljiviju završnu masu. Za ostvarenje
odgovarajuće proizvodnje neophodno je zadovoljiti sve potrebe životinja za hranljivim
materijama. Da bih se uspešno sastavio obrok neophodni su normativi potreba u hranljivim
materijama. Normativi se obično izražavaju na jedan od sledećih načina:
preko ukupne dnevne količine hranljivih materija i
preko procentualne zastupljenosti hranljivih materija u obroku.
Normiranje preko ukupne dnevne količine hranljivih materija je pogodnije za obroke koji
se koriste u tovu, koji se sastoji od više hraniva. Takođe taj način izražavanja je dobar za
obroke koji su ograničeni po količini. Ako je ishrana po volji, tada je izražavanje preko
procentualne zastupljenosti hranljivih materija u obroku bolje.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti