1
FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU
ODSJEK ZA KOMPARATIVNU KNJIŽEVNOST I BIBLIOTEKARSTO
KOMPARATIVNA KNJIŽEVNOST
Razvoj ženskih likova u romanu realizma:
Tragedija Eme Bovari i jeziva Sofkina sudbina
2
SADRŽAJ
UVOD...........................................................................................................................................3
1.0 FLOBEROV
BUNTOVNI ALI IPAK UZORNI REALIZAM.............................................................5
2.0 REALIZAM BORE STANKOVIĆ- STVARNOST ISPREPLETENA DEFORMITETIMA.....................8
3.0 EMA BOVARI- ŽIVOT ŽENE U DONKIHOTOVSKOJ ILUZIJI PREKIDAN VRTLOZIMA JAVE.....12
4.0 SOFKA - LIK NA RASKRSNICI VJEČITIH SUPROTNOSTI - ČULNIH OSJEĆAJA I MORALNIH
DUŽNOSTI.................................................................................................................................18
ZAKLJUČAK................................................................................................................................23
LITERATURA
4
Roman zrcali određenu stranu stvarnosti. On, zrcali, kako je ranije rečeno, njezinu
dvoznačnost: prožimanje tmine i svjetla, kaosa i reda, ali i besmislenosti i cilja,
nemilosrdnosti i skrbnosti, propasti i cvata, smrti i života.
2
Kada govorimo o epohi realizma u književnosti, jako je nezahvalno bilo što konkretno
određivati što se njene periodizacije tiče. Već tada nailazimo na brojna "iščašenja" pri
pokušaju da realizam prostorno-vremenski odredimo.Njegova sposobnost da upija i da se
istovremeno suprotstavlja epohi prije (romantizam) i epohi koja dolazi (modernizam)
pokazuje koliko je opravdana dominantnost romana kao književne forme u tom
periodu.Samim tim, realistični roman nije određen jednosmjerno niti dozvoljava da mu se
prilazi samo sa jedne tačke gledišta, već zahtijeva da se sintetišu apsolutno svi postupci
književno-estetske vrste.Ono što će se truditi da prikaže realistični roman, postaje sve ono što
čitatelj ima kao ideju vlastitog života u svojim nesređenim mislima.
Realizam je uspio privlačnost života uokviriti u tobožnji smisao, u sudbinu koja ima početak,
sredinu i kraj, i koja se zbiva uvijek tako da sam "ja" manje ili više žrtva okolnosti, pa ako
sam "pobjednik" onda je to moja zasluga, a ako sam "gubitnik" onda su za to krivi drugi.
3
Pomalo naivno tumačenje, skoro dječije, koje nam nudi Milivoj Solar,zapravo jako lijepo
opisuje ono što nam, između ostalog, nudi realizam u književnosti.Nije li onda i svako čitanje
realističnog romana, donkihotovski bijeg od onoga istinski realnog-naše pojavne stvarnosti?
Paradoksalno,možda i jeste ali ću se, u nastavku, baviti konkretnijim stvarima koje možemo
zahvaliti realističnom romanu.
Koristeći, u načelu dva romana realizma, prikazati ću sve ono što su uzeli od te realistične
motivacije i na koji je način prikazali kao i ona svojstva koja doprinose shvatanju djela kao
2
Milivoj Solar: Moderna teorija romana:Franz Altheim-Roman i dekadencija; Beograd, Nolit, 1979; str. 31
3
Milivoj Solar: Povijest svjetske književnosti; Golden marketing, Zagreb, 2003; str. 225
5
cjeline koja, skoro uvijek, posjeduje neku univerzalnu poruku koju pak, prikazuje preko
individua.Floberov realizam iz "Madam Bovari" će stati naspram realizma Bore Stankovića u
"Nečistoj krvi", u svim svojim sličnostima i razlikama, da bi se na kraju sastao u prikazivanju
psihološke analize glavnih junakinja-Eme Bovari i Sofke.
FLOBEROV "BUNTOVNI" ALI IPAK UZORNI REALIZAM
Goethe je roman nazvao
subjektivnom epopejom u kojoj si je stvaralac iznudio
dopuštenje da svijet obradi na svoj način.
4
Ako ćemo mu povjerovati, a vjerujem da nema
razloga da to ne učinimo, onda možemo reći da su i Flober i Bora Stanković dobili tu dozvolu
i predstavili nam svijet svakodnevnice na jedan način, svojstven samo velikanima svjetske
književnosti. Početi ćemo sa Floberom, koji se stvarao u periodu realizma, dajući mu jedan
svoj pečat. Na prelazu sa epohe romantičarskog, zadatak realistične poezije i proze je,
svakako bio da liši narative elementa neozbiljnosti i da približi umjetnost toj stvarnosti.
Smatrali su, naime,da je književnosti, a osobito romanu, potrebna "infuzija života",
svakodnevne zbilje, kako bi i umjetnost sama lakše postala dio te zbilje.
5
Kao što ćemo to vidjeti i kod Stankovića, Flober se izvrsno, matematički preciznim
potezima, koristi i visokim i niskim elementima pri pisanju svoje "Madam Bovari".Upravo
zato, veliki značaj za nastanak romana ima i piščeva želja da pomiri užasni svijet realnosti i
uzvišeni pojam umjetnosti. Odnos umjetnika prema etičkim porukama koje ima njegovo djelo
usko je povezano sa estetikom stvaranja istog.
Flaubert je stvorio ne samo suvremeni roman psihološke analize nego je prvi postavio
zahtjev za svjesnom umjetnošću u samom činu .
6
Navodno je postojalo, čak 10 nacrta za plan ovoga djela, što ide u prilog tezi da se Flober
uistinu, proračunato, dao u stvaranje "Madam Bovari".Njegovo "realistično" je bilo i
"romantičarsko" i vidimo da se Flober, zapravo, igra sa onim klasičnim, ustaljenjm viđenjem
4
Milivoj Solar; Moderna teorija romana; Beograd, Nolit,1979; str. 25
5
Vikotor Žmegač; Povijesna poetika romana;; Grafički zavod Hrvatske, 1987; str. 167-168
6
Ingrid Šafranek; Francuski realistični romani XI X stoljeća; Školska knjiga, Zagreb, 1972;
7
Likovi romana su posve individualno beznačajni, oni su uvijeni u okolinu u kojoj
žive.Apotekar, Šarl, Šarlova majka, Emin otac, Justin, pa čak i Emini ljubavnici su likovi čiji
značaj a ujedno i tragičnost ne može nadmašiti Emin.Njih je više u tom svijetu i stoga opstaju
bez velikih promjena a Ema Bovari je rijetka pojava u tom svijetu zbilje. Pa ina čak i bježi iz
nje! No, vođen estetskom koliko i etičkom komponentom, Flober je pokušao da izmiri sve
segmenete svoga djela tako da ono izgleda kao neka elegantna simfonija.
...ako uspijem biti će to vrlo simfonijski: treba cjelina da urla, da se istodobno čuje
mukanje volova, ljubavni uzdasi i rečenice predsjednika.
8
Iznimno lijepim opisima prirode, balova, predstava, Flober suprotstavlja tegobne opise
preljube i umiranja.Mnogo prostora daje opisima, u stvarnosti, kratkih događaja, da bi nekim,
jednako "uzvišenim", stilom opisao Emin odlazak u smrt.Piščev realizam je subjektivno-
sugestivni realizam. Uprkos težnji da bude objektivan, upravo u tim opzicijama vidimo da su
one bitne samo u Eminom duhu a time nam opisuju unutrasnjost lika.Sličnu će stvar uarditi i
Bora Stanković kada fokus naracije bude na Sofkinom subjektivnom gledanju.Svijet prirode
on vidi Eminim očima i zato su one, na toliko mjesta u romanu, različite boje.
Odlika Floberovog pisanja je bila i "romaneskna istina" i "romantična laž" što možemo i
vidjeti kada je u pitanju njegov doprinos realizmu u književnosti. No, uviđamo i da je sam
Flober, vidjevši sebe kroz lik Eme Bovari, bio i romantik koji je mrzio svijet ali i realista koji
je uništavao ono što je romantizam davao romanu.
REALIZAM BORE STANKOVIĆA- STVARNOST ISPREPLETENA
DEFORMITETIMA
8
Ingrid Šafranek;Francuski realistični romani XIX stoljeća; Školska knjiga, Zagreb, 1972; str. 114
