Visoka škola “ Logos centar ”
Mostar
Seminarski rad
TRANSFORMATORI
Kolegij: “Električne mreže”
Mentor: Student:
Ivan Ramljk mag.ing el. Saša Dragičević
Mostar, Studeni 2017.
SADRŽAJ
1.
UVOD
………………………………………………………………1
2. POVIJEST TRANSFORMATORA
………….……………. ………... 4
2.1. Teslin Transformator
....................................................................4
2.2 Primjena Teslinog Transformatora
……………………………….6
3. NAMJENA TRANSFORMATORA
…………………………...……...8
4. OSNOVNI DJELOVI TRANSFORMATORA
……………...…………9
5. OSNOVNI PARAMETRIC TRANSFORMATORA
………….……….11
5.1. Curenje toka
................................................................................11
5.2 Frekvenciski utjecaj
…………..…………………………………11
6. GUBICI TRANSFORMATORA
……………………………………..13
6.1. Magnetski gubici
………………………………………………..15
6.2. Strujni gubici
…………………………………………………...16
6.3. Struja i gubici praznog hoda
……………………….……………17
7. KRATKI SPOJ JEDNOFAZNOG TRANSFORMATORA
…………….20
7.1. Napon kratkog spoja U
k
...............................................................21
8. NADOMJESNA SHEMA
…………………………………….……….23
9. ENERGETSKA KORISNOST TRANSFORMATO
……………………25
10. PODJELA TRANSFORMATORA
……………….…………………..26
11. MJERNI TRANSFORMATORI
…………………………. …………27
11.1. Podjela mjernih transformatora
……………………………..….27
ZAKLJUCAK
……………………………
……………………..………
33
Slika 1.1 Idealni transformator
Prvi namot je primarni, a drugi je sekundarni. U primarni namot dovodimo električnu
energiju, a iz sekundarnog namota je odvodimo s višim ili nižim naponom od onoga na koji je
priključen primarni namot. Primarni namot spojen je na mrežu, tj. Izvor napona. Tako je
primarna strana transformatora trošilo. Na mrežu spajamo primarni namot u kome se jedan oblik
energije( električna energija) pretvara u drugi oblik energije( magnetska energija) koja se
elektromagnetskim putem prenosi( preko željezne jezgre) na sekundarni namot, gdje se pretvara
u prvobitni oblik( električnu energiju) . Iz sekundarnog namota napajaju se trošila električnom
energijom. Sekundarni namot čini dakle izvor struje. Svaka strana transformatora može biti
primarna ili sekundarna. Transformator može raditi samo na izmjeničnu ili promjenjivu
električnu struju,jer istosmjerna stalna struja ne stvara elektromagnetsku indukciju.
Transformator treba da bude projektiran i izrađen tako da izdrži moguća
naprezanja kojima je izložen tokom svog životnog vijeka. Naprezanja u osnovi možemo da
svrstamo u tri glavne grupe: električna, mehanička i toplotna. Kod električnih naprezanja prije
svega treba obratiti pažnju na prenapone koji se javljaju kao posljedica prekidanja
u krugu, atmosferskih pražnjenja, lukova prema zemlji, kratkih spojeva, kao i ispitnih
napona.
Pojave praćene velikim strujama u odnosu na naznačene (nominalne, nazivne)
(kratki spojevi u mreži, kao i uključenje transformatora u praznom hodu), opasne su sa stanovišta
mehaničkih i toplotnih naprezanja (ova naprezanja su proporcionalna sa kvadratom struje).
Do povećanih toplotnih naprezanja dolazi i kod preopterećenja transformatora.
Također treba obratiti pažnju i na buku transformatora.
Slika 1.2 princip rada transformatora
2. POVIJEST TRANSFORMATORA
predstavlja visokonaponsko naelektrisanje, koje se akumulira u elektrodama sekundarnog kalema
i stvara brojne iskre tj. munje.
Slika 2.1 Shema Teslinog transformatora
Kod većine krugova koja moraju da imaju zatvorene petlje, sekundar
Teslinog kalema
to ne
mora. Teslin kalem u svom originalnom obliku mogao je da proizvodi napon od 10-12 miliona
volti, što je dovoljno da izazove munju tj. električno pražnjenje u vazduhu dugu i do četrdeset
metara. Krajnje elektrode izbacuju naelektrisanje u okolni prostor, a mnoge varnice nađu svoj
put kroz vazduh ka drugim elektrodama. Pošto se pravac elektrona kroz sekundarni kalem stalno
mjenja napred-nazad (zbog oscilatornog kruga), Teslin kalem predstavlja visoko-frekventni
uređaj čije se naelektrisanje elektroda mjenja od pozitivnog ka negativnom i obrnuto i po
nekoliko miliona puta u sekundi. Ova brza promjena naelektrisanja, kao i promjenljivo električno
i magnetno polje čine Teslin kalem, između ostalog i veoma snažnim emiterom
elektromagnetnih talasa.
Teslin kalem tj. transformator imao je nekoliko konstrukcija, sa kojima je pokušavo da izvrši
bežični prenos električne energije i informacija na daljinu. Dan-danas je princip rezonantne
podešenosti predajnog i prijemnog kruga univerzalno prihvaćen za sve radio prijemnike i
predajnike.
