Trgovačko se sastoji od:

1. ZOO

treba najbolje znati. U ovoj skripti je copy/paste ZOO-a, naravno samo dijelova koji se

traže. Malo je preuređeno na dijelovima radi preglednosti, stavljeno u natuknice i sistematizirano, ali
SVE je tu. Žutim markerom su označene teme koje najnajviše traže. (124 stranice)

Barbić: «Sklapanje ugovora po Zakonu o obveznim odnosima» je sljedeće na popisu literature. Cijeli
taj rad je ustvari samo obrađivanje članaka 247. do 268. ZOO. Dobro je za pomoći si malo, ali je
previše nadugo i naširoko i puno starih propisa. Dijelovi koje je korisno pročitati su obvezno
sklapanje ugovora i predugovor, jer tu pitaju stvari kao npr. petite tužbi. To je sve u ovoj skripti u
sklopu ZOO-a na odgovarajućim dijelovima (u okvirima), ispod članaka na koje se odnosi.

2. VRIJEDNOSNI PAPIRI

Općenito o VP je zadnji odjeljak ZOO (čl. 1135. – 1162.). To pročitati, ali naglasak je na mjenici i
čeku. Mjenicu svi pitaju, Markovinović najviše, ček nešto rjeđe. P. Rastovčan-R. Luger-Katušić:
«Vrijednosni papiri, mjenica i ček» je solidna knjiga. U ovoj skripti je najosnovnije iz mjenice i čeka
(str. 124 – 138)

3. «OSTALO»

Goldštajn, Bečka konvencija, itd. Goldštajnovu knjigu se ne preporuča čitati, uzance ne treba učiti jer
su inkorporirane u ZOO, u ovoj skripti su sva pitanja koja su vrtili na ispitu iz tih dijelova (hijerarhija
izvora, historijat, incotermsi, FA, letter of intent/understanding/comfort…) i Bečka konvencija: prvih
cca 25 članaka (koje jedino i pitaju) su copy/paste, a ostatak je sažetak. (str. 138 – 149)

ZOO

Dio prvi OPĆI DIO

OSNOVNA NAČELA

Cilj i sadržaj zakona

Članak 1.

ZOO-om se uređuju osnove obveznih odnosa

(opći dio)

te ugovorni i izvanugovorni obvezni

odnosi

(posebni dio)

Sloboda uređivanja obveznih odnosa

Članak 2.

Sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno
Ustavu, prisilnim propisima i moralu društva.

Ravnopravnost sudionika u obveznom odnosu

Članak 3.

Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su.

Načelo savjesnosti i poštenja

Članak 4.

U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su dužni
pridržavati se načela savjesnosti i poštenja.

Dužnost suradnje

Članak 5.

Sudionici obveznih odnosa dužni su surađivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i
ostvarivanja prava u tim odnosima.

Zabrana zlouporabe prava

Članak 6.

Zabranjeno je ostvarivanje prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono
propisom ustanovljeno ili priznato.

Načelo jednake vrijednosti činidaba

Članak 7.

(1) Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od načela jednake vrijednosti
uzajamnih činidaba.
(2) Zakonom se određuje u kojim slučajevima narušavanje toga načela povlači pravne
posljedice.

Zabrana prouzročenja štete

Članak 8.

Svatko je dužan suzdržati se od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta.

Dužnost ispunjenja obveze

Članak 9.

Sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino
ispunjenje.

Ponašanje u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava

Članak 10.

(1) Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s pažnjom

koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa

(pažnja dobrog

gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina).

(2) Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne
djelatnosti postupati

s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima

(pažnja

dobrog stručnjaka).

1) pažnja dobrog gospodarstvenika (1. stupanj za trgovce)
2) sudionik iz svoje profesionalne djelatnosti – povećana pažnja + pravila struke + običaji - pažnja dobrog stručnjaka (2.
stupanj za trgovce)
Kod trgovačkih ugovora se primjenjuje standard pažnje dobrog gospodarstvenika ili dobrog stručnjaka, a za ostale ugovore
dobrog domaćina.

(3) Sudionik u obveznom odnosu dužan je u ostvarivanju svog prava suzdržati se od postupka
kojim bi se otežalo ispunjenje obveze drugog sudionika.

Dispozitivni karakter odredaba Zakona

Članak 11.

Sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drukčije nego što je ZOO-om određeno, ako iz
pojedine odredbe ZOO-a ili iz nj. smisla ne proizlazi što drugo.

NASTANAK OBVEZA

Članak 20.

(1) Obveze nastaju na osnovi pravnih poslova (jednostranih i dvostranih-ugovora),
prouzročenjem štete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obećanjem
nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira.
(2) Obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti.

NOVČANE OBVEZE

I. Opće odredbe

Načelo monetarnog nominalizma

Članak 21.
Kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica
na koji obveza glasi, osim kad zakon određuje što drugo.

zakon određuje drugo:

kod clausule rebus sic stantibus; restitutio in integrum kad se daje novčana naknada prema

cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke; visina mat. štete određuje se također prema cijenama u vrijeme donošenja
sudske odluke, itd.
>

ugovaranje

zaštitnih klauzula

monetarne (zlatne i valutne), indeksna i klauzula o kliznoj skali

Valuta obveze

Članak 22.

(1) Dopušteno je ugovoriti da će se vrijednost ugovorne obveze IZRAČUNATI na temelju

cijene zlata

ili

tečaja

domaće valute prema određenoj stranoj valuti.

(2) Ako strane nisu ugovorile drugi tečaj, obveza se ispunjava prema prodajnom tečaju koji
objavi devizna burza, odnosno HNB i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu
vjerovnika, na dan plaćanja.
(3) Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na PLAĆANJE u zlatu ili stranoj valuti,
njezino se ispunjenje može zahtijevati samo u domaćoj valuti ! (prema prodajnom tečaju koji
objavi devizna burza, odnosno HNB i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu
vjerovnika, na dan plaćanja)
(4) Odredbe ZOO o kamatama primjenjuju se na novčanu obvezu neovisno o valuti u kojoj je
izražena.

Indeksna klauzula

Članak 23.

Dopušteno je ugovoriti da se iznos novčane obveze veže za promjene cijena dobara, robe i
usluga izraženih indeksom cijena koji utvrđuje ovlaštena osoba. (npr. zavod za statistiku)

Klizna skala

Članak 24.

U ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporučiti određene predmete (npr.
ugovor o građenju) dopušteno je ugovoriti da će cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih
čimbenika koji utječu na visinu troškova proizvodnje, u određeno vrijeme na određenom
tržištu.

Plaćanje prije roka

Članak 25.

(1) Dužnik novčane obveze može je ispuniti prije roka.
(2) Ništetna je odredba ugovora kojom se dužnik odriče toga prava.
(3) U slučaju ispunjenja novčane obveze prije roka, dužnik ima pravo od iznosa duga

odbiti

iznos kamata za vrijeme od dana plaćanja do dospjelosti, ali samo ako je to ugovoreno ili
uobičajeno. (diskontne ili međutomne kamate koje su dužnikov prihod)

II. Ugovorne kamate

Stopa ugovornih kamata

Članak 26.

(1) Stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne može biti viša
od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na
dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa.
(2) Stopa ugovornih kamata između trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava ne može
biti viša od stope zakonskih zateznih kamata uvećane za polovinu te stope. (određene
sukladno stavku 1)
(3) Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, između osoba od kojih barem
jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini ČETVRTINE stope zakonskih zateznih
kamata, a između trgovaca POLOVINA stope zakonskih zateznih kamata.
(4) Ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena kamatna
stopa.
(5) Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od 1 godine.
(6) U smislu ZOO osobe javnog prava su

osobe koje su obvezne postupati po propisima o

javnoj nabavi

osim trgovačkih društava.

Kamate na kamate

Članak 27.

(1) Ništetna je odredba ugovora kojom se predviđa da će na dospjele a neisplaćene kamate,
početi teći kamate.
(2) Ali se može (uz ograničenja u vezi visine stope) unaprijed ugovoriti povećana godišnja
kamatna stopa, ako dužnik ne isplati dospjele kamate na vrijeme.
(3) Ova nedopustivost anatocizma ne odnosi se na pologe kod banaka i drugih financijskih
institucija (banka mora davati kamate na kamatu, a ne smije tražiti kamate na kamatu!!!)

Kamate u nenovčanim obvezama

Članak 28.

Odredbe ZOO o ugovornim kamatama na odgovarajući način vrijede i za ostale obveze
kojima su objekt činidbe zamjenjive stvari

III. Zatezne kamate

Kad se duguju

Članak 29.

(1) Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne
kamate.
(2) Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe
javnog prava određuje se uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana
polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za

postotnih poena, a u ostalim

odnosima za

postotnih poena.

(2) Ako pravo izbora pripada vjerovniku, a on se ne očituje o izboru u roku određenom za
ispunjenje, dužnik ga može pozvati da učini izbor i za to mu odrediti primjeren rok poslije
čijeg isteka pravo izbora prelazi na dužnika.

Izbor povjeren trećoj osobi

Članak 35.

Ako izbor treba učiniti neka treća osoba, a ona to ne učini, svaka strana može zahtijevati da
izbor obavi sud.

Ograničenje na preostalu činidbu

Članak 36.

Ako je jedna činidba postala nemoguća zbog nekog događaja za koji ne odgovara nijedna
strana, obveza se ograničuje na preostalu činidbu.

Ograničenje u slučaju odgovornosti jedne strane

Članak 37.

(1) Kad je jedna činidba postala nemoguća zbog događaja za koji je

odgovoran dužnik

obveza se ograničuje na preostalu činidbu u slučaju da pravo izbora pripada njemu, a ako
pravo izbora pripada vjerovniku, on može po svojem izboru zahtijevati preostalu činidbu ili
naknadu štete.
(2) Kad je jedna činidba postala nemoguća zbog događaja za koji je

odgovoran vjerovnik

dužnikova obveza prestaje, ali u slučaju da dužniku pripada pravo izbora, on može zahtijevati
naknadu štete i ispuniti svoju obvezu preostalom činidbom, a ako pravo izbora ima vjerovnik,
on može dati naknadu štete i zahtijevati preostalu činidbu.

FAKULTATIVNE OBVEZE I FAKULTATIVNE TRAŽBINE

I. FAKULTATIVNE OBVEZE
Ovlaštenje dužnika

Članak 38.

Dužnik čija obveza ima jednu činidbu, ali mu je dopušteno da se oslobodi svoje obveze
ispunjenjem neke druge određene činidbe, može se koristiti tom mogućnošću sve dok
vjerovnik u ovršnom postupku ne primi potpuno ili djelomično ispunjenje činidbe.

Ovlaštenja vjerovnika

Članak 39.

(1) Vjerovnik u fakultativnoj obvezi može zahtijevati od dužnika samo dugovanu činidbu, ali
ne i drugu činidbu kojom dužnik, ako hoće, može također ispuniti svoju obvezu.
(2) Kad dugovana činidba postane nemoguća zbog događaja za koji dužnik odgovara,
vjerovnik može zahtijevati samo naknadu štete, ali se dužnik može osloboditi obveze
ispunjenjem onoga na što je ovlašten umjesto dugovane činidbe.

II. FAKULTATIVNE TRAŽBINE

Članak 40.

(1) Kad je ugovorom ili zakonom predviđeno da vjerovnik može umjesto dugovane činidbe
zahtijevati od dužnika neku drugu određenu činidbu, dužnik je dužan ispuniti mu tu činidbu,
ako vjerovnik to zahtijeva.
(2) U ostalom, za fakultativne tražbine vrijede, prema namjeri ugovaratelja i prema prilikama
posla, odgovarajuća pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama.

OBVEZE S VIŠE DUŽNIKA I VJEROVNIKA