Trgovina oruzijem kao oblik organizovanog kriminaliteta
EDUCONS UNIVERZITET
2
Trgovina oružjem kao oblik organizovanog kriminaliteta
Amra Murić
FAKULTET ZA PRIMENJENU BEZBEDNOST
ZAVRŠNI RAD
Tema: Trgovina oružjem kao oblik organizovanog
kriminaliteta
Mentor:
Student:
Prof. Dr Aco Bobić
Amra Murić 76/12
Sremska Kamenica, 2019. god.

4
Trgovina oružjem kao oblik organizovanog kriminaliteta
Amra Murić
UVOD
Postoje mnogobrojni dokazi da su ljudi u gotovo svim istorijski poznatim civilizacijama
koristili različite prirodne supstance koje su uticale na promenu njihove svesti, raspoloženja,
mišljenja i ponašanja. Pritom, te supstance, koje danas nazivamo drogama prirodnog porekla
(mak, hašiš, koka, različite gljive i slično) korišćene su isključivo u magijskim i religijskim
obredima, kao i u lečenju. Iz tog razloga je njihova upotreba oduvek bila pod strogom kontrolom
društvene zajednice i mogli su je koristiti samo pojedini predstavnici te zajednice u određeno
vreme i u strogo određene svrhe.
Problemu proizvodnje i prodaje oružja u poslednjim godinama se pridaje sve veći značaj.
Trgovina naoružanjem i vojnom opremom je postala vrlo unosan posao koji se ubrzano razvija
nakon Drugog svetskog rata. U svetu se osniva sve više fabrika za proizvodnju oružja i vojne
opreme. Ogromne količine novca se ulažu u razvoj vojne tehnologije i za nabavku oružja.
Gigantske transnacionalne kompanije imaju sve veći uticaj u svetu, toliki da čak utiču na odluke
vlada pojedinih zemalja. Proizvodnja i prodaja oružja donosi izuzetno visoke profite, što govori
da zemlje ne proizvode naoružanje isključivo za sopstvene potrebe i ne čuvaju to kao tajnu, već
je prodaja oružja postala i veliki međunarodni posao.
Transnacionalne kompanije koje proizvode i prodaju oružje, zahvaljujući jakim lobijima,
izazivaju vojne krize i na taj način vrše realizaciju svojih proizvoda, zbog čega se ratovi navode
kao jedan od faktora razvoja Sjedinjenih Američkih Država. Veliki problem je postala i
nelegalna trgovina naoružanjem i vojnom opremom koja donosi još veće profite, jer se takva
trgovina uglavnom vrši sa kupcima kojima međunarodna zajednica ne dozvoljava da oružje kupi
na legalan način, zbog čega su oni spremni da plate i više nego što to oružje košta na legalnom
tržištu, što donosi ekstraprofit. Terorističke organizacije lako dolaze do svih vrsta oružja koje
kasnije upotrebljavaju za izvršenje svojih “ciljeva”. Sve veći broj terorističkih napada u svetu
pokazuje da taj nekontrolisani promet naoružanja i vojne opreme predstavlja sve veći problem za
meñunarodnu bezbednost.
Snabdevanje ilegalnog tržišta opojnih droga se vrši suvozemnim, vodenim i vazdušnim
putevima, uz korišćenje prevoznih sredstava. Pri tome se koriste konstrukcione šupljine u
prevoznim sredstvima ili se ugrađuju posebni bunkeri za sakrivanje teorije. Kao transporteri,
biraju se različita lica, koja, po pravilu, imaju zadatak samo da prenesu drogu do ugovorenog
mesta i za to su plaćena.
5
Trgovina oružjem kao oblik organizovanog kriminaliteta
Amra Murić
1 POJAM I DEFINICIJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA
Definiciju pojma organizovanog kriminala kao kriminalističkog pojma je vrlo teško dati, a da
se ne nabrajaju njegova obeležja koja ga karakterišu. Bez preterivanja možemo reći od momenta
kada je prvi upotrijebljen izraz–organizovani kriminal, jedan je od najkontroverznijh pojmova
kojim se operiše u humanitarnim naukama.
Njegovo poreklo nas vodi u Englesku s početka 18. veka kada je delatnost jedne bande
kradljivaca na čijem se čelu nalazio Jonathan Wild nazvana upravo tim imenom. Kriminalnih
bandi bilo je i ranije, ali ova je pokazala neke specifičnosti: Wild-ovi ljudi su prvo krali stvari, da bi
ih ''gazda'' kasnije pronalazio i vračao vlasnicima uz veliku naknadu, u protivnom, prodavao ih je
preko svoje mreže ne samo u Engleskoj, nego i u Francuskoj, Holandiji, Belgiji. Wild je imao
zaštitu tadašnjeg engleskog kralja George-a Prvog i tek kada je ovaj umro, biva optužen i obješen
24. maja 1729. godine.
Tako je djelatnost jedne bande koja je kriminalne delatnosti obavljala kao biznis, sa
međunarodnim vezama i pod zaštitom najviše vlasti dobio naziv ''organizovani kriminal'', da bi se
kasnije ovaj izraz počeo upotrebljavati u najrazličitijem kontekstu, što često stvara veliku
konfuziju.
Današnje stanje organizovanog kriminala čini borbu protiv te društveno patološke pojave vrlo
složenom i teškom. Organizovani kriminal ima svoju specifičnu fizionomiju, višeslojnost, prirodu
i intenzitet njegove društvene opasnosti. Naravno, kako se menjaju opste prilike u svetu, sam način
života i mnoge druge društvene promene tako se menja i pristup ovom problemu.
Društvo na kraju 20. i početku 21. vijeka suočava se sa kriminalom takve vrste i intenziteta
koji poprima apsolutno alarmantne razmere. Ovo naročito pogađa države koje nemaju stabilnu
ekonomsko-političku situaciju, odnosno zemlje u tranziciji tzv. Zemlje trećeg sveta. Za
organizovani kriminal državne granice ne predstavljaju prepreke, tako da on predstavlja i globalni
problem.
Kako globalizacija utiče na sve segmente života, tako utiče i na organizovani kriminal koji
koristi trenutnu situaciju prelazeći granice, izlazeći iz okvira države i postaje globalni
transnacionalni problem u kojem gotovo da nema države koja nije obuhvaćena ovim problemom.
Teroristički napad na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine je razotkrio da su
terorizam, korupcija i podmićivanje instrumenti organizovanog kriminala koji preti da poprimi
planetarni značaj, i da ugrozi opstanak čoveka, ekonomije i životne okoline, kao i osnovana
dostignuća i vrednosti ljudske civilizacije.
Konvencija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala koja je potpisana u Palermu
2000. godine sadrži definiciju grupe za organizovani kriminal u kojoj se navodi: '' to je grupa koja
se sastoji od tri ili više lica, koja postoji jedno izvesno vreme i koja deluje sa ciljem izvršenja
jednog ili više ozbiljnih krivičnih dela, radi neposrednog ili posrednog ostvarivanja naučne ili neke
druge materijalne koristi. "
Organizovani kriminal se može opisati kao oblik vladavine nezakonitog tržišta. U biti, radi se
o kriminalcima pojedincima koji rade u mrežama i koji deluju na legitimnom i nelegitimnom
tržištu.'' Organizovani kriminal je vrsta bezakonite radnje u kojem postoji organizacijska struktura
slična korporaciji ili udruženju ''
.
Osnovni cilj organizovanog kriminala je sticanje materijalne koristi ili dohotka. Primeri
kriminalnih organizacija su: TALIJANSKA MAFIJA, JAPANSKE JAKUZE, PIRATI itd.
Konvencija UN-a protiv transnacionalnog kriminala, Palermo 2000. godine
www.bs.wikipedia.org

7
Trgovina oružjem kao oblik organizovanog kriminaliteta
Amra Murić
2 SAVREMENI ASPEKTI DELOVANJA ORGANIZOVANOG
KRIMINALITETA
Organizovani kriminalitet, iako noviji teorijski pojam, ipak je veoma stara pojava. On postoji
u skoro svim zemljama i pokazuje tendenciju povecanja. U skladu s tim, zemlje u kojima je
najizrazeniji svakodnevno se suocavaju sa potrebom njegovog sprecavanja i suzbijanja.
Organizovani kriminalitet se od pocetka odvija iza paravana (nevidljiv je, a prisutan,
ugrozavajuci i preteci), pa je dolazilo do stvaranja nejasnoca i protivurecnosti o samom fenomenu
ove aktivnosti. Osim toga, kao drustveno negativna pojava, ima izuzetnu sposobnost da koristi
povoljne uslove za infiltriranje u legalne drustvene strukture i da se vesto prilagodjava konkretnoj
drustveno politickoj i ekonomskoj situaciji ne samo unutar jedne zemlje nego i na medjunarodnom
planu.
Medjutim, jos nema opsteprihvacene definicije pojma organizovanog kriminaliteta, ni u
politikoloskoj, ni u kriminoloskoj, ni u krivicnopravnoj literature. Ovome vjerovatno doprinosi i
cinjenica da je u pitanju savremeni drustveni fenomen, da se ne ispoljava u svim zemljama u istim
oblicima i sa istim intezitetom, vec su oni primjereni postojecim drustvenim odnosima i uslovima
za odgovarajuce vidove kriminalne djelatnosti.
Umjesto toga, postoje mnoge slicne i razlicite definicije, sto ukazuje na neusaglasenost
stavova sta sve obuhvata sadrzaj pojma organizovanog kriminaliteta.
Osnovni problem odnosi se na preciznost sadrzaja termina organizovani, koji moze imati vise
znacenja. U tom smislu, cesto se pod isti pojam svrstava i organizovana kriminalna grupa,
organizovano kriminalno udruzenje ili organizacija, sve do tipa klasicne mafije.
Rezultati teorijskih istrazivanja ukazuju na osnovni problem koji se ispoljava u definisanju pojma
organizovanog kriminaliteta, s obzirom na to da se neki autori, s pravom, smatraju das vi oblici
grupnog kriminalnog djelovanja ne predstavljaju i organizovani kriminalitet. Pobornici ovog
misljenja isticu da je za postojanje organizovanog kriminaliteta, pored elemenata koji karakterisu
organizovano kriminalno djelovanje, nuzno je jos nekoliko elemenata – posebnost strukture
kriminalne organizacije, njene veze sa organima vlasti, posebnosti cilja, metoda i oblika
djelovanja.
2.1 Istorijski aspekt razvoja organizovanog kriminaliteta
Kroz istoriju , definicija organizovanog kriminaliteta se mjenjala, ali je njena sustina ostala ,
da je to aktivnost kriminalnih grupa ili organizacija ciji je cilj protivzakonito obavljanje poslova, tj.
vrsenje krivicnih dijela radi sticanja profita ili prevlasti u odredjenim oblastima drustvenog zivota.
Izraz organizovani kriminalitet prvi put se pominje u Engleskoj pocetkom XVIII vijeka,
kada je djelatnost jedne bande kradljivaca nazvana upravo tim imenom. Pojava organizovanog
kriminaliteta uocava se na tlu Evrope, najpre u italiji krajem XIX vijeka, u organizacionim
oblicima mafije
.
Kada se govori o istoriji organizovane kriminalne djelatnosti uopste, onda je nesumnjivo
rijec o mafiji, koja cini terminoloski sinonim za sve vidove kriminalnog organizovanja.
- Organizovani kriminalitet (karateristike i pojavni oblici), Mićo Bošković, Zdravko Skakavac -Novi Sad
2009.godine; str: 25
Isto, str: 26
Kriminologija, Milo Bošković- Novi Sad 2007.godine; str: 10
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti