Ugovor o kreditu (opšte karakteristike,prava i obaveze ugovornih
strana,specifični način prestanka)?
Ugovor o kreditu je takav bankarski posao kojim se banka obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i da dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i način na koji je utvrđeno ugovorom. Bitni elementi ovog ugovora su određivanje predmeta (najčešće novac- novčani krediti ili roba –robni krediti ) kao i uslovi vraćanja kredita. Ugovor o kreditu je po samom zakonu formalan ugovor. Riječ je o dvostrano obaveznom, teretnom ugovoru.
Pravna priroda-
Ugovor o
kreditu ima građanskopravnu osnovu u ugovoru o zajmu. Ipak ovaj ugovor u većini zemalja danas predstavlja poseban imenovani ugovor.
Prava i obaveze-
Obaveze kreditora- Kreditor iz ugovora o kreditu ima
obavezu da korisniku kredita, na način i pod uslovima određenim ugovorom, stavi na raspolaganje ugovorom određeni iznos. Obaveze korisnika kredita-Prvo, obavezan je da kredit koristi namjenski, ako je riječ o takvoj vrsti kredita. Drugo, kori. krd. ima obavezu da plaća cijenu korišćenja kredita,odnosno kamatu. Ona može može biti fiksna ili promjenjljiva. Kamate predstavljaju sistem zaštite vrijednosti novca, u vremenu i na finansijskom tržištu one osciliraju u zavisnosti od vrijednosti novca- ako je novac u padu vrijednosti, stopa je viša, a ako je novac u porastu vrijednosti, kamatna stopa je niža pošto će tokom otplate ekvivalent biti niži. Treće, korisnik ima obavezu, da na način i pod ugovorenim uslovima ,vrati iznos novca koji je predmet ugovora o kreditu.
2
Vrste kredita prema domicilu kreditora-
Prema domicilu kreditora
dijele se na domaće i međunarodne kredite. Predmet domaćeg je domaća valuta, a međunarodnog je po pravilu strana valuta i kreditor je po pravilu stranac nerezident.
Vrste kredita prema statisu kreditora-
Pema statusu
kreditori mogu biti subjekti javnog ili privatnog prava. Kreditori koji imaju status države ili vladine organizacije su javni subjekti, a kreditori koji nemaju taj status učestvuju u kreditnim poslovima kao subjekti privatnog prava.
Vrste
kredita prema predmetu-
Prema predmetu , krediti se dijele
na finansijske (novčane) i robne (nenovčane). Prema
roku
, krediti se dijele
na kratkoročne (do1god.), srednjoročne (o1 do5) i dugoročne (preko 5 god). Zavisno od
namjene,
krediti se dijele na namjenske i nenamjenske.
Namjenski krediti se razlikuju prema nazivima koji indentifikuju njihovu primjenu, npr: investicioni kredit, izvozni i uvozni kredit, potrošački kredit itd. Prema
svrsi
korišćenja mogu se podijeliti na potrošačke i proizvođačke
kredite. Potrošački krediti daju se u svrhu povećanja kupovne moći korisnika kredita, dok proizvođački kredit diže proizvodnu moć korisnika kredita (kupovina poljoprivredne opreme, vještčkog đubriva i sl). Prema
načinu obezbjeđenja
, krediti mogu biti personalni, realni i oni bez
sredstava obezbjeđenja (obezbjeđenje je povjerenje). Kao personalno sredstvo obezb. koriste se jemstvo nekog lica za odobreni kredit, garancija, osiguranje kredita, zalaganje polise životnog osiguranja tzv vinkulacija. Kao realna sredstva obezbjeđenja koriste se: zalaganje pokretnih stvari ili hipoteka na nepokretnosti. Prema načinu puštanja u tečaj razlikujemo: gotovinski kredit, kredit u tranšama, stavljanje kredita u tečaj izdavanjem kreditnog pisma. Banka takođe može staviti kredit u tečaj i korišćenjem
4
tekučeg računa korisnika. Naime, u vrijeme kad je tekući račun korisnika aktivan, on naplaćuje od banke određenu kamatu, a u vrijeme kad je račun pasivan, korisnik plaća banci ugovorenu kamatu za korišćenje njenih sredstava. Prema
načinu vraćanja
, krediti se dijele na one koji se vraćaju
odjednom, one koji se vraćaju u ratama, kredite sa mirovanjem otplate i tzv. revolving kredite. Kod kredita sa mirovanjem otplate period mirovanja iznosi 3 god., a za to vrijeme teče kamata na cijeli iznos kredita. Kod revolving kredita omogućava se automatsko obnavljanje kredita po iskorišćenosti kredita do određenog limita.
23
. Ugovor o lombardu(lombardni kredit)?
Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovorom o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti banka odobrava kredite u određenom iznosu, uz obezbjeđenje zalogom hartija od vrijednosti koje pripadaju korisniku kredita ili trećem licu koje na to pristane. Obezbjeđenje kreditora sastoji se u hartijama od vrijednosti koje se kod njega zalažu u odgovarajućoj formi, zavisno od vrste isprave. Zalagati se mogu sve hartije od vrijednosti, tj.i novčane i robne. Zalagati se mogu i dragocjenosti i umjetnički predmeti, mada se ta vrsta zalaganja danas rijetko koristi, dok je ovaj oblik kredita nastao upravo iz zalaganja ovakvih stvari u italijanskoj pokrajini Lombardiji, pa zato i danas poznat pod nazivom lombardni kredit. Kod ove vrste kredita kreditor stiče zalogu hartija od vrijednosti korisnika kredita ili trećeg lica, dok pravo svojine na hartijama zadržava korisnik kredita.
Obaveze kreditora iz ovog kredita:
stavljanje na raspolaganje korisniku
kredita određenog iznosa novčanih sredstava i vraćanje zalogodavcu
5
dospjelosti otkupljenu hartiju od vrijednosti, tu je riječ o ugovoru o relombardu.
25
. Ugovor o faktoringu?
Ugovor o faktoringu je takav pravni posao kod kojeg faktor otkupljuje potraživanje klijenta uz diskont (o dospjelosti ili prije dospjelosti), sa pravom regresa faktora prema prodavcu potraživanja ili bez njega-pravi faktoring. Odnosno pravni posao kojim se ustupilac potraživanja obavezuje da prenese na faktora postojeća ili buduća potraživanja radi naplate, a faktor se obavezuje da uz proviziju i naplati troškova naplati potraživanje, nepravi faktoring. Ovaj ugovor spada u neimenovane, dvostrano obavezne, formalne, teretne i ugovore sa trajnim prestacijama.
Vrste ugovora-
Prema teritorijalnom kriterijumu razlikujemo domaći i
međunarodni faktoring. U međ. faktoringu javljaju se 4 subjekta: prodavac(klijent), njegov domaći faktor, kupac u inostranstvu(dužnik) i korespondentni kupac faktor u zemlji kupca. Zatim razlikujemo pravi i kvazi faktoring (ono na početku).
Obaveze klijenata-
Kod pravog faktoringa osnovna obaveza ustupioca
potraživanja je da na faktora prenese potraživanje koje predstavlja predmet ugovora. Mogu se prenositi postojeća i buduća potraživanja, sa glavnim se prenose i sva sporedna potraživanja, kamata, hipoteka i sl. Za punovažnost prenosa potraživanja na faktora nije potrebna saglasnost dužnika, ali je potrebno da o tome bude obaviješten. Druga obaveza klijenta (prodavca potraživanja), ako je tako ugovoreno, proizilazi iz date garancije faktoru naplate prodatog potraživanja (pravo regresa). Kod
