1

TRGOVINSKO PRAVO

OPŠTA PRAVILA UGOVORA U PRIVREDI

-

ZOO prihvata koncepciju jedinstva obligacionih odnosa i na jedinstve način reguliše obligacione 
odnose bez obzira na njihove učesnike – 2 koncepcije utvrđivanja pojma trgovinskog posla :

-

Objektivna - određeni poslovi smatraju se trgovačkim  bez obzira na to ko ih obavlja i na njih se 
primenjuju pravila trgovačkog, a ne građanskog prava

-

Subjektivna  – trgovačkim se smatraju svi poslovi koje zaključi trgovac za potrebe svoje trgovine

-

ZOO izričito ne nabraja ugovore u privredim ali se iz njihove opsine definicije uočava opredeljenost 
za tzv subjektivno-objektivnu koncepciju i prema njemu ugovori u privredi su ugovori koje 
preduzeća i dr pravna lica koja obavljaju privrednu delatnost, kao i imaoci radnji i dr pojedinci koji 
obavljaju privrednu delatnost, zaključuju među sobom u pbavljanju delatnosti koje sačinjavaju 
predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim delatnostima

-

U zansivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa učesnici su dužni da 
se pridržavaju načela poštenja i savesnosti

-

Od svakog učesnika zateva se da prilikom izvršenja ugovornih obaveza pokazuje pažnju dobrog 
privrednika, ali kada je u pitanju izvršavanje obaveza iz profesionalne delatnosti, svaki učesnik 
dužan je da postupa sa pažnjom dobrog stručnjaka – svojevrsna profesionalna odgovornost

-

Obeležje trgovačkih poslova je namera da se ostvari određena korist odn profit, bez obzira na to da 
li će to efektivno i biti realizovano

-

Autonomija volje ugovornih strana kod trgovačkih poslova nije apsolutna, jer se sa ciljem zaštite 
određenih društvenih interesa često pribegava ograničenjima slobode volje npr propisivanje 
saglasnosti državnih organa za punovažnost ugovora

-

Pravilo o neformalnosti, izuzetno samim zakonom se propisuje obavezna pisana forma

-

Predlog za zaključenje ugovora učinjen neodređenom broju lica, koji sadrži bitne sastojke ugovora, 
važi kao ponuda, ukoliko drugačije ne proizilazi iz okolnosti slučaja ili običaja

-

Opšta ponuda može se javiti u formi : opštih uslova poslovanja,tipskih ugovora i opšti uslovi u užem

-

U određenim slučajema, neće se smatrati da je reč o opštoj ponudi, već o pozivu zainteresovanim 
licima da učine ponudu : izlaganje robe bez označavanja cene, objavljivanje opštih uslova 
poslovanja koji se ne smatraju ponudom i slanje kataloga, cenovnika, tarifa i dr obaveštenja, oglasi

-

Izuzetno od opšteg pravila građanskog prava da ćutaje ponuđenog ne znači prihvat ponude, u 
trgovinskom postoje određeni slučajevi kada se i pored neizjašnjavanja ugovor smatra zaključenim:

1) Kada ponuđeni stoji u stalnoj poslovnoj vezi sa ponudiocem u pogledu određene robe
2) Lice koje se ponudilo drugom da izvršava njegove naloge za obavljanje određenih poslova ili 

izvršenje takvih naloga spada u njegovu delatnost,dužno je da ga izvrši ako ga nije odmah odbio

-

Van ovih slučajeva odredba da ćutanje znači prihvat ponude ne proizvodi pravno dejstvo

-

Opšte je pravilo da se ugovori u privredi mogu zaključivati samo od strane ovlašćenih lica,izuzetno 
mogu se zaključivati pismenim ponudama i prihvatima ako su kumulativno ispunjena 4 uslova :

1. Ako je takva izjava sačinjena na hartiji sa odštampanim ili utisnutim oznakama ponudioca ili 

ponuđenog kojom se oni služe u poslovanju

2. Da je takva izjava snadbevena pečatom ili štambiljen ponudioca ili ponuđenog
3. Da se takva izjava odnosi samo na posao kojim se ponudilac ili ponuđeni redovno bave i da ne 

prelazi obim njihovog redovnog poslovanja

4. Da ponudilac odn ponuđeni nisu znali da je ponudu ili prihvat potpisalo neovlašćeno lice
-

Kada se ugovor zaključuje preko sredstava veze, a ugovorači ili od njih ovlašćena lica subila lično u 
vezi, smatra se da su ponuda ili izjava o prihvatu, u pogledu vremena, dati između prisutnih lica

2

-

Ugovori se mogu zaključivati putem telegrama, budući da je reč o prepisci i u pogledu mesta i 
vremena zaključenja smatra se da su ponuda ili izjava o prihvatu učinjene između odsutnih lica

-

I u ugovorima u privedi koriste se sredstva obezbeđenja kao iz stvarnog i obligacionog prava : 
ugovorna kazna, kaucija, odustanica, garancija, menični aval, avans, kapara, penali, jemstvo, 
zaloga, pravo pridržaja

-

Jemstvo može biti ugovorno i zakonsko i njegova osnovna karakteristika je solidarnost i zavisnost u 
odnosu na obavezu glavnog dužnika, a izuzeci su – prinudno poravnanje i stečaj

-

Zaloga može biti ugovorna i zakonska, do sada najviše korišćena ručna zaloga, a sada hipoteka, 
dok zakonska založno pravo imaju poverioci iz vise ugovora u privredi : prevoznici, špediter itd

-

Dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da nije mogao da ispuni svoju obavezu odn 
da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastalih posle zaključenja ugovora koje nije 
mogao sprečiti, otkloniti ili izbeći – pretpostavka odgovornosti dužnika,ne može se osloboditi odg u 
slučaju štete nastale neizvršenjem ili neurednim ispunjenjem ugovora, dokazom da nije kriv

-

Za oslobođenje odgovornosti potrebno je da se kumulativno ispune sledeći uslovi : postojanje štete, 
nemogućnost ispunjenja obaveze ili zakašnjenje u njenom ispunjenju, da su oni prouzrokovani 
okolnostima koje se nastale posle zaključenja ugovora, da dužnik nije mogao da spreči, otkloni ili 
izbegne nastanak ovih okolnosti I da dužnik dokaže nastanak ovih okolnosti I uzročnu vezu sa 
nemogućnošću ispunjenja obaveze odn zakašnjenjem

-

Dužnik se oslobađa odgovornosti ne samo dokazom da je to toga došlo usled vise sile, već I zbog 
tzv slučaja, pri tome ponašanje dužnika prema okolnosti treba oceniti prema pravilima struke 

-

Zakonski režim odgovornosti nije imperativan, već se može klauzulama menjati – klauzule 
egzoneracije I izmena režima može biti raznovrsna : može se ublažiti pojam vise sile, proširiti 
odgovornost I na sluačj za koji inače ne odgovara, može se isključiti odg za običnu nepažnju I može 
se ugovoriti najviši iznos naknade, ako nije u nesrazmeri sa štetom I ako nije dr određeno zakonom

-

Docnja u ispunjenju obaveze ima za posledicu plaćanje kamate, propisana stopa je imperativnog 
karaktera I ne može se ugovorom menjati I u obavezi je da je plaća kada ne postoji odgovornost I 
bez obzira na to da li je poverilac pretrpeo neku štetu zbog kašnjenja

-

U slučaju spora mogu se koristiti različita dokazna sredstva : poslovna korespodencija, javne I 
private isprave, iskazi svedoka I sl, poslone knjige, kako ugovorača, tako I trećih lica

-

Prigovori na vidljive I skrivene mane moraju se dati odmah po otkrivanju

-

Međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora o prometu roba I usluga zastarevaju za 3 god

-

Postojanje specijalizovanih privrednih sudova, a kada je reč o privrednim sporovima sa elementom 
inostranosti , ugovarači mogu ugovoriti nadležnost institucionalnih ili ad hoc arbitraža 

background image

4

4. Obaveze prodavca
-

Osnovna obaveza je obaveza predaje stvari kupcu u svojinu I obuhvata skup radnji koje je 
prodavac prema ugovoru ili prirodi posla dužan da izvrši kako bi se kupcu omogućila državina

-

Dakle ona se sastoji u predaji stvari,a ne u prenosu svojine I to je moment prelaska rizika sa kupca 
na prodavca, a ne sticanje svojine – uručenje stvari kupcu – fizička ili fiktivna predaja ili uručenje 
isprava kojima se stvar koja je predmet prodaje može preuzeti – simbolična predaja

-

Pitanje mesta predaje reguliše se ugovorom I to najčešće pozivanjem na transportnu klauzulu

-

Ipak,budući da nije reč o bitnom element,čest je slučaj da izostane I tad se primenjuju dispozitivne 
zakonske ili uzansne norme : 1)  budući da je reč o nenovčanoj obavezi opšte je pravilo da se 
izvršava u sedištu dužnika u vreme zaključenja ugovora, 2) ako je predmet individualno određena 
stvar, onda se isporuka može izvršiti u mestu gde se stvar nalazi u momentu zaključenja ili u mestu 
gde treba da bude proizvedena, ako su obe strane znale da se nalazi u tom mestu ili da treba da 
bude proizvedena u tom mestu 3) isporuka generične stvari koja se prema ugovoru ima uzeti iz 
određenog stovarišta ili mase, izvršava se tamo gde se to stovarište ili masa nalazi

-

Prodavac nije obavezan da isporuči robu u tzv mesto opredeljenja tj u mesto gde roba prema 
ugovoru treba da bude isporučena

-

Kao I mesto predaje I vreme se reguliše ugovorom I to na različite načine : 1) ugovorom je moguće 
precizno odrediti dan isporuke, 2) može se ugovoriti unuar određenog perioda vremena, 3 ) može 
se odrediti okvirni rok isporuke upotrebom izraza početkom meseca, u prvoj polovini godine I sl 
4)rok isporuke može biti određen I upotreom izraza brzo, hitno I sl I tada se smatra da prodavac 
obavezu treba izvršiti bez odlaganja, a najkasnije u roku od 8 dana od zaključenja ugovora

-

Ako rok isporuke nije ugovoren precizno ili okvirno, smatra se da se ima izvršiti u razumom roku

-

I način isporuke se određuje ugovorom i zavisi od toga da li je reč o individualnoj ili generično robi i 
da li je reč o pokretnim ili nepokretnim stvarima i ako ništa nije drugo ugovoreno isporučuje se cela 
količina robe odjedanput, tako da se sukcesivna isporuka ne pretpostavlja, već se ugovara

-

Predaja može biti fizička, simbolična i fiktivna

-

Prodavac je obavezan da isporuči kupcu robu saobraznu ugovoru, dakle robu koja u načelu nema 
materijalne nedostatke što je vezano samo za kvalitativne nedostatke

-

Prema ZOO smatra se da isporučena stvar ima materijalne nedostatke : ako nema svojstva ili 
odlike koje su izričito ili prećutno ugovorene ili propisane, ako nema ppotrebna svojstva za koju je 
kupac nabavlja, što je bilo poznato prodavcu ili mu je moralo biti poznato, ako nije saobrazna 
uzorku ili modelu, osima ako su uzorak ili model pokazani samo radi obaveštenja i ako nema 
potrebna svojstva za redovnu upotrebu ili promet

-

U ostale obaveze prodavca spadaju : ppredaja robnih dokumenata, garancija za pravna svojstva 
robe, čuvanje robe, obezbeđenje ambalaže, obaveza obaveštavanja i osiguranja

5. Obaveza kupca

-

Kupac plaća kupovnu cenu u ugovorenom mestu, a ako ugovoru o tome nema odredaba, a ne 
postoji ni neki običaj, kupac je dužan da plati cenu u mestu predaje stvari što je po pravilu sedište 
prodavca I na taj način se I mesto predaje stvari I mesto plaćanja podudaraju što odgovara opštem 
pravilu da se novčane obaveze ispunjvajuu sedištu poverioca, 

-

Vreme plaćanja se određuje ugovorom I modalitet plaćanja može biti trojak : plaćanje za gotovo, 
pre isporuke robe I posle isporuke, a Zakon ovlašćuje kupca da odloži plaćanje za vreme koje je 
potrebno za pregled robe, izuzev ako način isporuke I plaćanja isključuju tu mogućnost

-

Volja kod ugovornih strana kod plaćanja nije suverena, naime ne mogu da odrede valutu, budući da 
se u domaćoj zemlji plaća u domaćoj valuti, ali su ipak slobodne da odrede da li će biti gotovina

-

Obaveza preduzimanja svih potrebnih radnji da bi se prodavcu omogućilo izvršenje isporuke I 
obaveza odnošenja stvari,razne obaveze u vezi sa isplatom,dostavljanje specifikacije itd 

5

6. Odgovornost za neizvršenje ugovornih obaveza

-

Prodavac odgovara :

a) Za kvalitet i kvantitet isporučene robe kupcu, po uslovom da su takvi nedostaci blagovremeno i 

propisno utvrđeni od strane kupca,

b) Za kvalitativne i kvantitativne nedostatke ako mu je kupac blagovremeno i uredno stavio prigovore
c) Za materijalne nedostatke koja je ona imala u času prelaska rizika na kuppca, bez obzira na to da li 

mu je to bilo poznato

d) Za nedostatke stvari ako kupac svoja prava vrši u određenom vremensko prekluzivnom roku
-

Ako kupac primeti nedostatke dužan je da stavi prigovore blagovremeno,na siguran način i 
konkretno i rok za stavljanje je prekluzivan, kupac gubi prava ako ih ne stavi blagovremeno i uredno

-

Na neblagovremenost sud ne pazi po službenoj dužnosti, već samo na zahtev prodavca

-

Kad je reč o kvantitativnim nedostacima, onda rokovi stavljanja prigovora imaju drugačije posledice

-

Neisticanje prigovora u razumnom roku kod viška isporučene robe vodi pretpostavci da je kupac 
saglasan da primi celu ugovorenu količinu i kod isporuke manje količine od ugovorene, kupac i 
pored nestavljanja prigovora ima ista prava kao da je stavio prigovor, s tim što može biti odgovoran 
za štetu prodavcu, a koju mu pričini nestavljanjem ili neurednim stavljanjem prigovora

-

Ako su ispunjene sve druge pretpostavke za odgovornost, kupac mora svoja prava da ostvari u 
roku od godinu dana slanja reklamacije prodavcu i reč je o prekluzivnom roku koji nije izložen 
zastoju i prekidu kao rok zastarelosti i sud na njega ne pazi po službenoj dužnosti

-

Odgovornost prodavca ne postoji u sledećim slučajevima :

1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke njegove odgovornosti
2) U slučaju nesavesnosti kupca, ako su mu u trenutku zaključenja ugovora bili poznati nedostaci ili 

mu nisu mogli biti poznati

3) Ne odgovara za nematerijalne nedostatke, izuzev ako je ugovorena isporuka bez tolerancije
4) Imalac čija je stvar prodata na prinudnoj javnoj prodaji ne odgovara za nedostatke stvari
5) Ne odgovara ako je ugovorom o prodaji njegova odgovornost isključena
-

Kada su ispunjene pretpostavke odgovornosti prodavca za nesaobraznu isporuku kupac ima 
sledeća prava : da zahteva ispunjenje ugovora, sniženje cene I raskid ugovora

-

Opredeljenje kupca da raskine ugovor ili snizi cenu je neopoziv I definitivan izbor, a zahtev za 
opravku I zamenu stvari ne mora biti definitivno, a pravo na zamenu trpi određenja ogranićenja : da 
se radi robi koja je određena po rodu I potrebno je da je reč o nekom krupnijem nedostatku

-

Pravo na raskid trpi još veća ograničenja : kupac ne može da traži raskid ako je raspolagao sa 
robom, ne može da raskine ugovor u celini ako samo deo robe ima nedostatke I ne može da 
raskine ugovor ako isporučena roba ima samo materijalne nedostatke bez ostavljanja roka za isp

-

Neblagovremeno izvršenje isporuke dovodi prodavca u dužničku docnju I blagovremenost isporuke 
utvrđuje se po ugovorenom rok ispunjenja ili u njegovom nedostatku po prijemu opomene

-

Docnja prodavca sa isporukom rađa 2 osnovna prava kupca : na zahtevanje ispunjenja I raskid

-

Uz ova dva osnovna prava kupac I sekundarno pravo na naknadu štete

-

Opcija kupca za raskid uslovljena je obaveznošću ostavljanja naknadnog roka, izuzetno kupac nije 
dužan da kupcu ostavi naknadni rok: ako je ugovorena fiksna prodaja, kad iz prodačevog držanja 
proizilazi da on neće izvršiti ugovor

-

Kupac je dužan da primi manje isporučenu količine robe, a izuzetno to nije dužan, samo ako 
ugovorena količina ili prodata stvar čini celinu I ako ima opravdani interes da primi ugovorenu stvar 
ili količinu u celini I isto važi kod isporuke robe čiji samo jedan deo ima kvalitativne nedostatke

-

Kupac nije dužan da primi isporuku veće količine robe od ugovorene, ali može I pretpostavlja se da 
ju je primio ako u razumnom roku nije izjavio da višak odbija, a u svakom slučaju isporuka viška 
rađa obaezu na njegovo čuvanje na trošak I rizik prodavca

background image

7

8. Prelazak rizika I troškova sa prodavca na kupca – transportne klauzule

-

Momenat prelaska rizika sa prodavca na kupca vezuje za momenat primopredaje robe, jer tamo 
gde prestaje obaveza isporuke od strane prodavca započinje u pogledu preuzimanja robe prijem 
isporuke od strane kupca I sa prijemom isporuke u svim ovim slučajevima izjednačeno je I padanje 
u docnju sa tim prijemom

-

Za transportne klauzule posebno su značajna sledeća opšta pravila :

1) Svaka ima 2 dela – označenje vlastitog imena I opredeljenje jednog mesta ili neke prostorije
2) Sistematizovane su tako da obaveze prodavca stepenasto rastu, a obaveze kupca se smanjuju
3) Rizik I troškovi prelaze u istom mestu I istovremeno, izuzev onih kod kojih prodavac ima obavezu 

da izvrši osiguranje robe

4) Ne poznaju simboličnu predaju već samo fizičku predaju
5) Zajedničke obaveze prodavca u svim su: obezbeđenje ambalaže, snošenje troškova kontrola robe I 

pružanje pomoći kupcu, pribavljanje isprava koje se izdaju u zemlji isporuke odn porekla I koje su 
potrebne kupcu radi izvoza ili uvoza

6) Sve se dele prema mestu na klauzule za isporuku u mestu, uz potpremu I u mestu opredeljenja
-

Postoje sledeće klauzule

a) Franko fabrika – prodavac je dužan da u ugovorenom roku u tom mestu-fabrika, mlin I sl stavi na 

raspolaganje robu kupcu, a kupac je dužan da obezbedi prevozno sredstvo I prodavac snosi rizik 
do trenutka kada je kupac bio dužan da preuzme robu, a od tog trenutka kupac

b) Franko vagon uz naznaku mesta otpreme – primenjuje se u železničkom prevozu, ali se može 

primeniti I na drumski prevoz I prema njoj prodavac je dužan da blagovremeno poruči vagon I izvrši 
utovar robe o svom trošku ugovorenog dana ili u ugovorenom roku

c) Franko uz bok broda – ugovorena luka ukrcaja – primenjuje se u pomorskom transportu, prodavac 

je ispunio obavezu kad je robu pripremio za utovar u roku uz bok broda na mestu koje je označio 
kupac, u ugovorenoj luci ukrcaja I saglasno lučkim uzansama I dužan je da odmah obavesti kupca, 
kupac obezbeđuje brod I mesto utovara I o tome obaveštava prodavca

d) Franko brod – ugovorena luka otpreme – najuobičajenija u pomorskoj trgovini, prodavac snosi 

troškove I rizik utovara robe nab rod I pošto je reč o izvoznoj klauzuli, dužan je da pribavi I izvoznu 
dozvolu I da plati I carinu, kod nje kupac obezbeđuje brod, te je stoga povoljna kod uvoza jer naš 
kupac može ugovoriti naš brod

e) Cena, osiguranje, vozarina – ugovorena luka opredeljenja, cena obuhvata sve 3 stavke bez 

mogućnosti rasčlanjavanja, spade u klauzule uz otpremu te prodavac izvrpava svoju obavezu 
utovarom robe u brod u luci ukrcaja u ugovorenom roku, rizik prelazi na kupca u trenutku kada roba 
stvarno pređe ogradu broda u otpremnoj luci, prodaja je izvozna prodaja, prodavac snosi izvozne 
takse I carine, kao I vozarinu kao kod FOBa

f) Cena, vozarina – ugovorena luka opredeljenja – ima istu sadržinu kao CIF, samo što prodavac 

nema obavezu da osigura robu

g) Franko aerodrom – uz naznačenje dogovorenog aerodrome otpreme – primenjuje se u vazdužnom 

prevozu, prodavac je obaveza da stavi na raspolaganje robu avioprevozniku u ugovorenom roku I 
na ugovorenom aerodromu otpreme, na uobičajen način, reč je o izvoznoj prodaji

h) Franko prevoznik – naznačeno mesto – cilj je zadovoljenje potreba kontejnerskog prevoza I zasniva 

se na princimu kao FOB, s tim što rizik kao I troškovi prelaze sa prodavca na kupca u trenutku 
ppredaje robe prvom prevoziocu, a ne kada roba pređe ogradu broda, kupac o svom trošku 
ugovora prevoz od naznačenog mesta I dužan je da obavesti kupca o prevozniku I vremenu

i) Franko brod – naznačeno mesto opredeljenja – prodavac ispunjava obavezu isporuke u mestu 

opredeljenja,na palubi broda, ime broda ne mora biti naznačeno u trenutku zaključenja, prodavac 
snosi sve troškove do trenutka kad stavi robu na raspolaganje kupcu na palubi u mestu opredeljenj

Želiš da pročitaš svih 43 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti