Trovanje hranom – Bromatologija
Tema: TROVANJE HRANOM
SADRŽAJ :
1. UVOD.........................................................................................................1
1.1. TOKSIKOLOGIJA,TOKSIČNOST,POJMA OTROVA............................2-3
1.2. BIOLOŠKA KONTAMINACIJA HRANE.................................................4
1.2.1. ALIMENTARNE TOKSIINFEKCIJE...............................................4-5
1.2.2. GLJIVICE I PLIJESNI.......................................................................6
1.2.3. TROVANJE PARAZITIMA..............................................................7
1.3. TROVANJE BILJNIM OTROVIMA.......................................................7
1.4. TROVANJE RIBAMA I PLODOVIMA MORA.....................................7-8
1.5. HEMIJSKA KONTAMINACIJA HRANE ................................................8
1.5.1. DIOKSINI......................................................................................8
1.5.2. POLIKLORIRANI BIFENILI..............................................................8
1.5.3. POLICIKLIČKI AROMATSKI UGLJIKOVODICI..............................8-9
1.5.4. TROVANJE ŽIVOM.......................................................................9
1.5.5. TROVANJE OLOVOM...................................................................9
1.5.6. TROVANJE ARSENOM..................................................................9
1.6. ADITIVI............................................................................................10
1.7. TROVANJE PESTICIDIMA.................................................................11
1.8. RADIOAKTIVNA KONTAMINACIJA..................................................11
1.9. SPRJEČAVANJE TROVANJA HRANOM........................................12-13
1.10. ZNAKOVI TROVANJA I LIJEČENJE....................................................14
1.11. LITERATURA....................................................................................15

1.1 . TOKSIKOLOGIJA,TOKSIČNOST,POJAM OTROVA
Toksikologija je nauka koja proučava štetne efekte hemijskih,fizičkih ili bioloških agenasa na
žive organizme i ekosistem.TOKSIČNOST je nepovoljan/štetan završetak niza efekata
izazvanih izlaganjem hemijskom,fizičkom ili biološkom agensu.Manifestacije toksičnosti
mogu biti :
-
Od blagih biohemijskih poremećaja do
-
Ozbiljnih oštećenja organa i smrti
Značaj toksikologije je zaštita zdravlja i kvaliteta okoliša,poznavanje rizika od tvari koje su
proizvod našeg društva.
Šta je otrov ?
Otrovom smatramo materiju čiji su efekti na neki organizam štetni ili opasni,bez obzira da li
su ti efekti prolazni ili ne.Kada govorimo o otrovu i otrovnosti mislimo na štetni efekat u
organizmu ili nekom njegovom djelu.Ova je definicija vrlo široka i obuhvata gotovo sve
materije ili smjese materija na ovom svijetu,budući da sve može štetno djelovati na živi
organizam kada se primjeni dovoljno visoka doza.Prema stepenu otrovnosti :
-
GRUPA I (simbol T,veoma jaki otrovi)
-
GRUPA II (simbol T otrov)
-
GRUPA III (simbol Hn štetna materija)
Kvalifikacija otrova (zavisno od namjene i upotrebe) :
-Lijekovi
-Aditivi u hrani
-Industrijske hemikalije
-Agrohemikalije
-Prirodni toksini
-Zagađivači okoline
-Otrovi u domaćinstvu
Za ovu temu najvažniji su aditivi,zagađivači okoline pa ću da njih obradim u narednim
rečenicama.Aditivi koriste se u svrhu održavanja ili poboljšanja svojstava proizvoda.To su
obično tvari niske biološke aktivnosti.Svakodnevno se unose hranom.
Zagađivači okoline
Mnoge industrijske hemikalije su potencijalni zagađivači okoline.Najviše zabrinjava njihov
kontakt sa hranom.Dešava se tokom poljoprivredne proizvodnje,prerade,pakovanja,
sladištenja.Voda je značajno sredstvo prenosa zagađenja u poljoprivredi i proizvodnji
hrane.Kod hrane porijeklom iz mora moguća kontaminiranost namjernim ili nenamjernim
zagađenjem.Kontaminacija vode i tla : teškim metalima,pesticidima,radioizotopima i drugim
toksičnim industrijskim hemikalijama.Tokom proizvodnih procesa kontaminacija
moguća:kontaminati dospjeli iz ambalaže (monomeri, polimerni stabilizatori),čestice
korištenog pribora.Izvori kontaminacije slučajno dospjelih u hranu :
-Hemikalije primjenjivane na usjevima :regulatori biljnog rasta,pesticidi
(insekticidi,fungicidi)
-Hemikalije primjenjivane u stočarstvu i peradarstvu u svrhu očuvanja i poboljšanja zdravlja
životinja (veterinarski lijekovi,hormoni,aditivi u krmivu).
Vrste štetnih efekata otrova: akutna toksičnost,subhronična toksičnost,hronična
toksičnost,mutagenost,kancerogenost,genotoksičnost,reproduktivna toksičnost,ekotoksičnost.
Reasorpcija je prenos otrova od mjesta izlaganja organizma kroz ćelijske membrane do
sistemske cirkulacije.Reasorpcija se dešava kroz probavni trakt,kožu i pluća.Faktori koji utiču
na reasorpciju :
-
Rastvorljivost supstance
-
Koncentracija supstance na mjestu resorpcije
-
Veličina površine kroz koju se supstanca resorbuje
Reasorpcija u probavnom traktu
Vrši se u cijelom probavnom sistemu počev od usta do rektuma.Zavisi od :
-
Hemijskog oblika supstance,tj. liposolubilnosti i brzine razgradnje.Većina ih se
resorbuje prostom difuzijom
-
Hemijske stabilnosti otrova,odnosno otpornosti prema promjenama u kiselom
želučanom soku ili u prisustvu enzima u želuca i crijeva.
Otrovi koji slabo prolaze kroz ćelijske membrane imaju ograničenu distribuciju,dok se oni
koji bolje prolaze membrane dobro raspodjele u tijelu.Pojedini otrovi se nakupljaju u nekim
djelovima tijela.Postoje slijedeći depoi otrova : proteini plazme,jetra i bubrezi,masno
tkivo,kosti.Eliminacija otrova je putem urina,eliminacija fecesom,eliminacija preko
žuči,preko izdahnutog zraka i eliminacija preko mlijeka. (5)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti