Visoka škola strukovih studijua-Beogradska politehnika

Seminarski rad

Tema: Trovanje Olovom. 

Beograd,decembar 2016.

2

Sadr

 

 žaj:

    

1. Uvod..............................................................................................................3..

2. Opšte osobine olova..............................................................................4.
3.
4. Svojstva i upotrebe olova......................................................................5

5. Trovanje olovom...................................................................................6

6. Zaključak.............................................................................................12

background image

4

Opšte osobine olova: 

U elementarnom stanju sivkast, na svežim prorezima modrikasto-beo, sjajan, mekan i mehanički 
slab metal relativne gustine 11,33 – 11,36. Kovljiv je, lako se izvalja u vrlo tanke folije i 
ispresuje (ekstradira) u obliku cevi; tačka topljenja mu je niska, 327,5°C; iz rastopljenog olova 
hlape i daleko ispod vrelišta (1750°C) znatne količine otrovnih olovnih para. Olovo se brzo otapa 
samo u nitratnoj i octenoj kiselini (koje daju topljive soli), fosfatna, hloridna i sulfatna kiselina 
stvaraju na površini olova tanak netopljiv sloj, koji ga štiti od daljnjeg nagrizanja. Olovo je 
otporno i prema hloru, fluoridnoj kiselini, vodovodnoj vodi, vlažnom vazduhu, sumpor-dioksidu, 
sumporovodoniku i legurama sulfata; neke organske kiseline, alkalne baza, cement i destilisana 
ili mekana voda polako ga nagrizaju.
U Zemljinoj kori element olovo je ređe nego nikl ili volfram, ali se metalno olovo upotrebljavalo 
već 4000 P.N. jer se na pojedinim mestima nalazi nagomilano u rudama iz kojih ga je lako 
dobiti. Vrlo često se pojavljuje u rudama zajedno s cinkom. Najvažnija je ruda olovni, galenit, 
PbS. Radi dobijanja olova ruda se prži da pređe u oksid koji se onda redukuje ugljenom. Sirovo 
se olovo rafinira oksidativnim kaljenjem ili kaljenjem sa natrijum-hidroksidom uz dodatak 
šalitre. Iza gvožđe i cinka, olovo je najjeftiniji tehnički metal. Od njega se prave akumulatori, 
plaštovi i kablovi, električni osigurači, zaštitni oklopi protiv rendgenskih zraka, hemijski uređaji, 
crpke, uređaji otporni protiv sumporne kiseline, alauna, korozivnih plinova i sl. Često se 
gvozdeni aparati zavarivanjem olovnog sloja samo iznutra zaštite (homogeno poolovljene). Od 
olova se prave ili se njime postavljaju takođe posude za skladištenje i prenos korozivnih 
hemikalija i plinova. Olovne folije i tube služe za ambalažu, olovne cevi za vodovodne 
instalacije.
Od olova se liju i kipovi. Sačma se pravi od olova kojem je dodano 0,2-1%, arsena, tiskarska 
slova od legura olova s antimonom; olovna legura za ležajeve železničkih vagona sadržava nešto 
kalcijuma, natrijuma i litijuma.

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti