Trovanje olovom
Visoka škola strukovih studijua-Beogradska politehnika
Seminarski rad
Tema: Trovanje Olovom.
Beograd,decembar 2016.
2
Sadr
žaj:
1. Uvod..............................................................................................................3..
2. Opšte osobine olova..............................................................................4.
3.
4. Svojstva i upotrebe olova......................................................................5
5. Trovanje olovom...................................................................................6
6. Zaključak.............................................................................................12

4
Opšte osobine olova:
U elementarnom stanju sivkast, na svežim prorezima modrikasto-beo, sjajan, mekan i mehanički
slab metal relativne gustine 11,33 – 11,36. Kovljiv je, lako se izvalja u vrlo tanke folije i
ispresuje (ekstradira) u obliku cevi; tačka topljenja mu je niska, 327,5°C; iz rastopljenog olova
hlape i daleko ispod vrelišta (1750°C) znatne količine otrovnih olovnih para. Olovo se brzo otapa
samo u nitratnoj i octenoj kiselini (koje daju topljive soli), fosfatna, hloridna i sulfatna kiselina
stvaraju na površini olova tanak netopljiv sloj, koji ga štiti od daljnjeg nagrizanja. Olovo je
otporno i prema hloru, fluoridnoj kiselini, vodovodnoj vodi, vlažnom vazduhu, sumpor-dioksidu,
sumporovodoniku i legurama sulfata; neke organske kiseline, alkalne baza, cement i destilisana
ili mekana voda polako ga nagrizaju.
U Zemljinoj kori element olovo je ređe nego nikl ili volfram, ali se metalno olovo upotrebljavalo
već 4000 P.N. jer se na pojedinim mestima nalazi nagomilano u rudama iz kojih ga je lako
dobiti. Vrlo često se pojavljuje u rudama zajedno s cinkom. Najvažnija je ruda olovni, galenit,
PbS. Radi dobijanja olova ruda se prži da pređe u oksid koji se onda redukuje ugljenom. Sirovo
se olovo rafinira oksidativnim kaljenjem ili kaljenjem sa natrijum-hidroksidom uz dodatak
šalitre. Iza gvožđe i cinka, olovo je najjeftiniji tehnički metal. Od njega se prave akumulatori,
plaštovi i kablovi, električni osigurači, zaštitni oklopi protiv rendgenskih zraka, hemijski uređaji,
crpke, uređaji otporni protiv sumporne kiseline, alauna, korozivnih plinova i sl. Često se
gvozdeni aparati zavarivanjem olovnog sloja samo iznutra zaštite (homogeno poolovljene). Od
olova se prave ili se njime postavljaju takođe posude za skladištenje i prenos korozivnih
hemikalija i plinova. Olovne folije i tube služe za ambalažu, olovne cevi za vodovodne
instalacije.
Od olova se liju i kipovi. Sačma se pravi od olova kojem je dodano 0,2-1%, arsena, tiskarska
slova od legura olova s antimonom; olovna legura za ležajeve železničkih vagona sadržava nešto
kalcijuma, natrijuma i litijuma.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti