TREĆA BEOGRADSKA GIMNAZIJA

MATURSKI RAD

Alkani

Mentor:

Učenik:

Prof Tatjana Djuric

Teodora Milenkovic IV8

Beograd, 2014

Sadržaj

1

Ugljovodonici

...........................................................................................................................3

2

Zasiceni Aciklicni Ugljovodonici

............................................................................................ 4

3

Nomenklatura Alkana

.............................................................................................................6

4

Alkani

....................................................................................................................................... 7

4.1

Fizicke osobine alkana

..................................................................................................... 7

4.2

Postupci Dobijanja Alkana

...............................................................................................7

4.3

Hemijske Osobine Alkana

................................................................................................ 8

5

Nafta

....................................................................................................................................... 10

5.1

Postanak Nafte

................................................................................................................10

5.2

Sastav Nafte

.................................................................................................................... 10

5.3

Prerada Nafte

..................................................................................................................11

6

Pojedini predstavnici alkana.

...............................................................................................13

Primena Alkana

......................................................................................................................... 13

7

LITERATURA

........................................................................................................................15

Beograd, 2014

background image

2

ZASICENI ACIKLICNI UGLJOVODONICI

Aciklicnim se nazivaju oni ugljenici u kojima su I C atomi medjusobno, I sa H atomom, 

povezani  samo jednom prostom   vezom. Nazivaju se zasiceni ugljovodonici, ili parafini( parum 

σ

affinis – mali afinitet, jer nisu hemijski reaktivni ).

Po IUPAC-ovoj nomenklaturi, (IUPAC skracenica za “International Union for  Pure and 

Applied Chemistry” – Internacionalna unija za cistu I primenjenu hemiju )  zasiceni aciklicni 
ugljovodonici se nazivaju ALKANI.

Opsta formula alkane je CnH2n+2 .

Metan

 je najprostiji alkan po sastavu, I njegova molekulska formula je CH

4.

*slika 1
Cetiri ekvivalente veze C atoma , zasicene atomima H, nastale su preklapanjem atomske 

orbitale C , koja je sp

orbitala, I atomskih orbitala cetiri atoma H, koje su 1s orbitale. Veze su 

cilindricno simetricne oke ose koja povezuje jezgra C I H atoma, I to su upravo te proste 

σ

sp3-s

 veze.

Atomi vodonika,u metanu, su maksimalno udaljeni od ugljenikovog atoma, zauzimajuci oblik 

pravilnog tetraedra. Molekulski prikazano, u centru tog tetraetraedra nalazi se C atom, a na 
njegovim temenima, odnosno rogljevima, nalazi se po jedan atom H. Bas ovakav raspored molekul 
zauzima, zato sto su tada elektroni kovalentnih veza medjusobno maksimalno udaljeni, pa su 
odbojne sile izmedju njih najmanje moguce. Uglovi izmedju osaC-H veza su 109

o

28’ tj 109,5

o

Polozaji svih atoma vodonika su ekvivalentni, tj u istom odnosu prema ostatku molekula, tako da se 
ni jedan H atom svojim polozajem ne razlikuje od ostala 3, zbog toga zamenom bilo kog atoma H u 
metanu, nastaje isto jedinjenje. Npr zamenom jednog atoma H iz CH

atomom Cl, dobije se uvek 

jedno jedinjenje CH

3

Cl

.

Iz metana se izvode ostali alkani, uvodjenjem metilenske grupe –CH

2

- izmedju atoma C I H.

Etan

 je sledeci alkan po redu. On sadrzi dva ugljenikova atoma, I sest vodonikovih, sto 

mozemo izracunati I po opstoj formuli -  C

2

H

6.

 Kao I kod metana, u etenu je raspored svakog C atoma 

tetraedarski I C-H veze nastale su preklapanjem sp

3

 atomske orbitale C atoma I 1s orbitale H atoma. 

A veza izmedju dva C atoma nastala je preklapanjem dve sp

3

 atomske orbitale dva ugljenikova 

atoma, koja je takodje   veza. *slika 2

σ

Medjutim oko te veze moze doci do rotacije, tako da H atomi koji se nalaze na tim C atomima 

mogu da zauzmu u prostoru beskonacan broj polozaja. Razliciti prostorni oblici jednog jedinjenja, 
koji rotacijom oko JEDNOSTRUKE C-C veze lako prelaze iz jednog u drugi, nazivaju se 
KONFORMACIJE.

*slika 3
Ako posmatramo samo dva granicna oblika: jedan kod koga se atomi H, tj C-H veze na 

susednim ugljenikovim atomim, nalaze tacno jedna naspram druge, I drugi kod koga se nalaze 
najdalje jedna od druge. Prvi slucaj naziva se EKLIPSNA KONFROMACIJA, ona je najNEstabilnija, jer 
su medjusobna odbijanja elektronskih oblaka izmedju C-H veze najveca, pa ona ima najveci sadrzaj 
energije. Dok u drugom slucaju, koji se naziva STEPENICASTA KONFORMACIJA, interakcije C-H veza 
su najmanje I samim tim konformacija ima najmanji sadrzaj energijei najstabilnija je. Razlika u 
energiji izmedju ove dve konformacije je prilicno mala, I iznosi samo 21,6 kJ/mol, tj ne postoje kao 
stabilna jedinjenja vec pri normalnim uslovima (sobnoj temperaturi) lako prelaze jedna u drugu.

*dijagram 1
Prednji C atom I tri H atoma na njemu su fiksirani, arotira se samo zadnji C sa svoja tri H 

atoma. Iz dijagrama se vidi da se pri vrednostima ugla   od 0

τ

o

, 120

o

, 240

I 360

o

 sva tri para H atoma 

nalaze tacno jedan iza drugog, odnosno da se atomi H na raznim C atomima nalaze u eklipticnom 
polozaju. Dok pri  pri vrednostima ugla   od 60

τ

o

, 180

o

 I 300

ugao izmedju odgovarajucih C-H veza 

Beograd, 2014

na prednjem I zadnjem C atomu je 60

o

, odnosno atomi vodonika na raznim ugljenikovim atomima 

zauzimaju stepenicastu konformaciju.

Propan

 je sledeci alkan po redu, sastoji se od tri ugljenikova atoma, samim tim njegova 

molekulska formula je C

3

H

8

*slika 4
Na slici je prikazan
a)prostorni model molekula propana
b)perspektivna formula molekula propena, veze na slici prikazane obicnom linijom su u 

ravni papira, dok su one prikazane isprekidanim linijama, ispod ravni; a veze sa podebljanim krajem 
usmerenim ka H su iznad ravni papira

c)razvijena strukturna formula
d)skraceno napisana strukturna formula
Uglovi izmedju osa veza su takodje 109,5

o

, kao I kod metana I etana. U propenu si prvi I treci 

C atom primarni, jer je za njih vezan samo po jedan ugljenikov atom, dok je drugi C atom sekundarni 
I obelezen je sa 2

o

, jer je povezan sa druga DVA ugljenikova atoma.

Butani

 su alkani koji sadrze 4 ugljenikova atoma, njihova molekulska formula je C

4

H

10

Normalni butani, ili krace n-butani, su oni koji u otvorenom nizu sadrzi C atome koji su povezani 
jedan za drugi u normalnom nizu. Iako niz ima oblik cik-cak zbog ugla od 109,5

o

, bitno je da se C 

atomi “redjaju” jedan za drugim.

*slika 5
Kod butana, kao I kod ostalih alkana koji imaju vise od tri C - atoma, dolazi do pojave 

izomerije

. To je pojava da dva ili vise jedinjenja imaju istu molekulsku formulu, ali razlicite 

strukturne a samim tim I razlicita fizicko-hemijska svojstva. Za takva jedinjenja kazemo da su 
izomerna I nazivamo ih izomeri ( npr : butan C

4

H

10

 moze imati dve, pentan C

5

H

12

 tri strukture…).

*slika 6

Beograd, 2014

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti