Tržište savrsene konkurencija i monopola
UVOD
Koristeći se stručnom literaturom te internetskim izvorima u ovom seminarskom radu ćemo
pokušati objasniti koji su to najzastupljeniji oblici konkurencije u razvijenim zemljama i zbog
čega je to takvo. S obzirom da se danas svaki poduzetnik susreće sa dilemom kakvo da
preduzeće osnuje u odnosu na postojeću konkurenciju, i da li je spreman sam suočiti sa svim
mogućim gubicima koje dolaze pokretanjem preduzeća zbog toga je izuzetno je važno izabrati
koji tip preduzeća treba osnovati i na kojem tržištu. Objasniti ćemo pojam tržišta te zašto je
važno za poduzetnika u samom startu izabrati na kojem će tržištu preduzeće da osnuje, te
navesti razliku izmedju postojećih vrsta tržišta, tj. visoko organizirana, slabije organizirana i
koje su njiihove prednosti i nedostaci, te zašto doalzi do pojave konkurencije. Također ćemo
analizirati konkurenciju, i vrste konkurencije na tržištu, tj. tržišta savršene konkurencije i
monopol.
Rad je struktuiran na slijedeći način:
Prvi dio – teorija
Drugi dio – primjer iz prakse
Treći dio – Stav studenta prema prikazanom primjeru
2
Tržište savrsene konkurencija i monopola
1.1. OSNOVNI ELEMENTI TRŽIŠTA – PONUDA, POTRAŽNJA I
FORMIRANJE CIJENA
Na tržištu djeluju ulazni elementi – potražnja, ponuda i cijena, a kao rezultat tržišnog
mehanizma su izlazi – sporazum između kupca i prodavca, te konačno formiranje cijena i
utvrđivanje kupoprodajnih količina. Često se postavla pitanje, koja je to „nevidljiva ruka“
(A.Smith, „Bogatstvo naroda“) daje harmoniju i red tim procesima
5
.
Tržišni mehanizam djeluje pomoću dvije osnovne poluge – ponude i potražnje
6
.
- Jedna poluga je
potražnja
koja pokazuje odnos između tržišne cijene proizvoda i tražene
količine, tj. pokazuje koliko su kupci spremni kupiti neke proizvode ili usluge pri datim
mogućim cijenama. Prisjetimo se zakona potražnje, odnosno odnosa između cijene i tražene
količine, koji glasi: „tražena količina dobara pada kada cijena dobra raste i obrnuto uz uslov
da ostale stvari ostanu jednake (ceteris paribus).“ Ovaj odnos možemo prikazati u obliku
jednačine:
Qd = Qd(p)
Slika 1.0 Krivulja potražnje
Izvor: Zijad Dz. Mikroekonomija (Off-Set Tuzla 2009) str. 64
__________________________
5
Reuf K.: Mikroekonomija, Off-set Tuzla, 2003, str., 39.
6
Zijad Dž.: Mikroekonomija. Off-set, Tuzla, 2009. str., 63.69.
4
Tržište savrsene konkurencija i monopola
- Druga strana tržišnog mehanizma je
ponuda
koja oznažava spremnost prodavaca da prodaju
određenu količinu proizvoda pri različitim cijenama. Opet se prisjetimo zakona ponude,
odnosno odnosa između cijene i ponuđene količine, koji glasi: „kada cijena dobra raste,
ponuđena količina također raste, a kada cijena pada, ponuđena količina također pada, uz
ostale stvari jednake (ceteris paribus).“ I ovaj odnos možemo prikazati u obliku jednačine: [
S
x
= f(x)
]
Slika 1.1 Krivulja ponude
Izvor: Zijad Dz. Mikroekonomija (Off-Set Tuzla 2009) str. 70
- Cijena se definira kao novčani izraz vrijednosti robe(vrijednost robe uzražena u novcu) ili
kao stopa razmjene jednog dobra za novac, što znači da je cijena jednostavno , količina novca
koja se traži – nudi za prodaju – kupovinu neke robe. Tržište preko cijena, kao jednostavnih i
temeljnih informacija, uspotavlja ravnotežu ponude i potražnje. Zamislite da postoji samo
jedna tačka u kojij se krivulje ponude i potražnje sijeku. Ta tačka se naziva tržišna ravnoteža.
Cijena u tom slučaju se naziva ravnotežna cijena, a količina ravnotežna količina. Ravnotežna
cijena se ponekad naziva i cijena koja čisti tržište, zato što po toj cijeni svi na tržištu su
zadovoljeni: kupci su kupili sve što su prodavači željeli prodati
9
.
9
Kadrija H., Ferhat Ć., Reuf K., Kasim T. :Teorija tržišta i cijena, Beograd – Mostar, 2009, str., 21.
5
Tržište savrsene konkurencija i monopola
1.2 Mehanizam tržišta
Mehanizam tržišta jeste mehanizam
robne privrede
10
u kojoj se veza između proizvodnje i
potrošnje uspostavlja na posredan način – preko tržišta, koje rješava
tri osnovna ekonomska
problema
svake društvene zajednice. U tržišnoj privredi odgovore na tri temeljna ekonomska
pitanja –
šta, kako i za koga proizvoditi
, riješavaju se nevidljivim putem preko sistema cijena
i tržišta.
a) Šta će se proizvoditi
određuje se novčanim glasovima potrošača, i to prema njihovim
dnevnim odlukamašta će kupiti.
b) Kako će se proizvoditi
određuje se konkurencijom među različitim proizvođačima,
odnosno izborom načina i tehnoloških rješenja za proizvodnju dobara.
c) Za koga se proizcode dobra
odlučuje se pomoću ponude i potražnje na tržištima
faktora proizvodnje (rad, kapital i prirodni resursi).
Općenito, tržišta su mehanizmi putem kojih se susreću kupci i prodavci da bi razmijenili
stvari. Bitno obilježje tržišta je da okuplja kupce i prodavce da bi odredilo cijene i količine, o
čemu smo govorili u prethodnom poglavlju. U tržišnom mehanizmu sve ima svoju cijenu
11
.
Ekonomski red, a ne nered.
Tržišni sistem sadrži unutrašnju logiku. On djeluje. Tržišni
sistem je razvijeni mehanizam za nesvjesnu koordinaciju ljudi, aktivnosti i preduzeća preko
sistema cijena i tržišta. Niko nije izmislio tržište; pa ipak ono funkcionira izuzetno dobro.
Da bi stanovnici u gradovima uopće opstali mora im biti organiziran tok dobara i usluga
unutar i van grada. Milioni građana mogu mirno spavati bez straha za raspad razvijenih
ekonomskih procesa o kojima ovisi egzistencija grada. „Zapanjujuća je činjenica da se te
ekonomske aktivnosti koordiniraju bez ičije prisile ili naredbe iz nekog centra...(sve se
odvija)bez intervencije vlade; hiljade roba proizvode milioni ljudi, dobrovoljno, bez naredbe
iz centra ili kakvog glavnog plana.“
12
________________________________
10
Prema objašnjenju P. Samuelsona i W. Nordhausa, Ekonomija, MATE, Zagreb, 2007
11
Robna privreda – privreda u kojoj se proizvode robe za razmjenu, za razliku od naturalne privrede
Kadrija H., Ferhat Ć., Reuf K., Kasim T. :Teorija tržišta i cijena, Beograd – Mostar, 2009, str., 17
12
Kadrija H., Ferhat Ć., Reuf K., Kasim T. :Teorija tržišta i cijena, Beograd – Mostar, 2009, str., 18
7
