Tržište: seminarski rad
Univerzitet u Istočnom Sarajevu
Ekonomski fakultet- Brčko
TRŽIŠTE
SEMINARSKI RAD
Mentor:Doc.dr Lejla Terzić Student:
Đorđe Šiljegović
Broj indeksa: 1353/2019
Brčko, decembar 2020
2
SADRŽAJ

4
1.Tržište
1.1Potrebe u dobra – Teorijski aspekti
Potrošači kupuje robe i usluge kako bi zadovoljili svoje potrebe. Potrebe možemo definisati kao
zahtjeve pojedinica ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja
nezadvoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja. Potrebe se, prema teoretičaru Maslovu,
mogu definisati kao osjećaj nedostatka kod ljudi koji je moguće otkloniti korišćenjem
materijanih i drugih dobara. Ljudske potrebe se mijenjaju sa kvantitativnog i kvalitativnog
aspekta. Povećanjem materijalnih mogućnosti potrošača, mnoge želje i potrebe se pretvaraju u
realne (stvarne) potrebe. Osnovni faktor razvoja privrede je kontinuirani porast ljuskih potreba,
koje s razvojem nauke i tehnologije, ali i zahtjevnijim potrošačima, postaju sofisticiranije.
Ljudske potrebe imaju različite klasifikacije ali prema hitnosti njihovih podmira, možemo
klasifikovati na:
1. Egzistencijalne (potrebe za hranom, odjećom, obućom...)
2. Luksuzne (potrebe za nakitom, automobilima, putovanjima)
Prema načinu njihovog podmirenja, potrebe se mogu klasifikovati prema:
1. Individualne potrebe (definišu se kao potrebe koje podmirije pojedinac ili član
domaćinstva) i
2. Kolektivne potrebe (predstavljaju potrebe koje čovjek nije u mogućnosti da podmiri kao
pojedinac nego kao član određene društvene grupe ili zajednice, npr. potrebe za
školovanjem).
Dobra se definišu kao sredstva za podmirenje ljudskih potreba, a mogu se klasifikovati na:
1. Potrošna i proizvodna dobra
2. Materijalna dobra i usluge, i
3. Supstitutivna i komplementarna dobra.
Dobra koja se koriste za proizvodnju drugih materijalnih dobara nazivaju se proizvodna
dobrima, tj. investicionim dobrima. Svoju međuzavisnost u procesu potrošnje ispoljavaju
supstitutivna i komplementarna dobra. Supstitutivna dobra se definišu kao zamjenska dobra čije
je glavno obilježje da podmiri istu potrebu. Komplementarna dobra predstavljaju potrošnju
povezanih dobara.
1.
Terzić, L., Osnovi ekonomije, Ekonomski fakultet Brčko, Brčko, 2019. Str 121.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti