MSŠ ''MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“

OLOVO

Ekonomska tehnička škola 

Školska godina 2017./2018.

MATURSKI RAD

              TEMA: TRŽIŠTE KAPITALA

  

  

                                                                  Kandidat, Smailhodžić Elmir

                                                       Mentor, prof. Manso Elmedina

Olovo, 20.04.2018. 

SADRŽAJ

UVOD 

.......................................................................................................................................... 3

1. 

POJAM, FUNKCIJE I CILJEVI TRŽIŠTA KAPITALA 

...................................................4

2.

 UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA 

.................................................................................6

3.

 ULOGA BANAKA U RAZVOJU TRŽIŠTA KAPITALA

 

..................................................8

4. INSTITUCIONALNI FONDOVI NA TRŽIŠTU KAPITALA

 

…………………..………10

       4.1

Investicioni fondovi  .....................................................................................................10

        4.2.

 Kompanije za osiguravanje......................................................................................... 12

        4.3

.

 Penzioni fondovi ..................................................... ................................................... 13

5.

 

POJAM FINANSIJSKOG TRZIŠTA 

 .................................................................................14

        5.1

.

 Tržište kapitala i prirodnih resursa ..............................................................................15

        5.2.

 Tržište kapitala, kapitalna dobra i profit“ ....................................................................16

6.

 

MEHANIZAM   FINANSIJSKOG   KOMUNICIRANJA   EFEKTIMA   NA   TRŽIŠTU 

KAPITALA

 ................................................................................................................................ 17

7. 

PRIMJER IZ KNJIGOVOSTVA 

........................................................................................ 18

8.

 

PRIMJER IZ PRAKTIČNE NASTAVE 

.............................................................................20

9. 

PRIMJER IZ

 

PRIVREDNE MATEMATIKE

 ................................................................... 21

10.

 PRIMJER IZ FINANSIJSKE MATEMATIKE

 .............................................................. 22

11.

 

PRIMJER IZ POSLOVNE KORESPONDENCIJE

 ....................................................... 23

12.

  ZAKLJUČAK 

..................................................................................................................... 25

13. LITERATURA

 ..................................................................................................................... 26

background image

1. POJAM, FUNKCIJE I CILJEVI TRŽIŠTA KAPITALA

         Tržište kapitala predstavlja institucionalno organizovani prostor sa svim potrebnim 
elementima za njegovo funkcionisanje, u određenom vremenu i definisanim pravilima i 
uzansama ponašanja učesnika. Na tom prostoru i u okviru njegovog okruženja i pravila 
ponašanja, organizovano se susreću ponuda i tražnja sa kapitalom.

Tržište kapitala u osnovi, predstavlja specijalizovano tržište na kome se novac- kapital 
traži i nudi dugoroćno i na kome se trguje već emitovanim dugoroćnim vrijednosnim 
papirima. Primarno tržište kapitala ima vitalnu funkciju kreiranju kapitala. Proces koji 
označava razmjenu finansijskih sredstava, predstavlja mehanizam kroz koji funkcioniše 
primarno tržište kapitala. Kreira se kapital i inicijalna prodaja na tržištu kapitala. Nakon 
toga,   emitovane   akcije   i   obveznice   dobijaju   relativno   nezavistan   život   i   cirkulišu   na 
sekundarno tržištu kapitala.

Sekundarno tržište kapitala prihvata na primarnom tržištu emitovane akcije i obveznice i 
određuje uslove da se njime trguje. Ovde nema nikakve pojave finansijskih sredstava već 
se obavlja promet dugoročnih vrijednosnih papira. 

Vanberzanski način funkcionisanja tržišta je sistem dogovorenog tržišta. Za razliku od 
tržišta   novca,   tržište   kapitala   u   svim   zemljama   tržišne   privrede   je   institucionalnog 
karaktera. Transakcije koje se na ovom i u okviru ovih institucija odvijaju nazivaju se 
kapitalnim   transakcijama,   a   vrijednosni   papiri   kojima   se   trguje   na   tržištu   kapitala- 
efektima.

Tržište kapitala inkorporira u sebi sljedeća tri tržišta:
1. kreditno- investiciono tržište;
2. hipotekarno tržište;
3. tržište vrijednosnih papira dugoročnog karaktera.

Prema tome, tržište efekata samo je jedan segment tržišta kapitala koje kompleksna 
tržišna kategorija sastavljena od tri specijalizovana tržišta, zavisno od finansijskih 
instrumenata koje se kupuju i prodaju. Predmet kupoprodajnih transakcija na tržištu 
kapitala je isključivo kapital, odnosno novčana sredstva dugoročnog karaktera. To 
praktično znači da se pojam kapitala sa aspekta tržišta kapitala izjednačava sa pojmom 
štednje i pojmom plasmana te štednje na rok također nije kraći od jedne godine.
Prema tome, izvori kapitala u okviru jedne nacionalne ekonomije su:

4

     1.Novčana štednja

 kao osnovni izvor kapitala, koja predstavlja odlaganje 

nacionalnog dohotka. Novčana štednja je u direktnoj zavisnosti od:
- zarada i akumulacija;
- očekivanog prihoda u budućem periodu;
- razvijenosti instrumenata stimulativne štednje;
- funkcionisanja i razvijenosti sekundarnog tržišta vrijednosnih papira.

Sa aspekta vlasnika, štednja može imati svoj pojavni oblik kao:
- štednja pojedinaca ili stanovništva;
- štednja privrednog sektora;
- štednja javnog sektora.

Motivi za štednju su vrlo kompleksni i razliciti. Motivi štednje pojedinaca su svakako 
najbrojniji, i takode najuticajniji za formiranje ukupnog iznosa kapitala kao ponude na 
tržištu kapitala, koji mogu biti materijalne i nematerijalne prirode. Štednje privrednog 
sektora odnose se na želju preduzeća da ostvari prihod po osnovu štednje, veći stepen 
konkurentnosti i veći stepen finansijske samostalnosti.

     2. Transformacija u kapital

, je drugi značajni izvor kapitala koji predstavlja rezultat 

rada bankarsko- finansijskog sektora i njegove mogucćosti da bilo koji oblik štednje 
transformiše u kapital.

Na tržištu kapitala, kapital se može koristiti kao:

     1.

 

Zajmovni kapital

, koji predstavlja takav oblik kapitala u kojem se korisnik 

kapitala javlja kao dužnik, a vlasnik kapitala kao poverilac. Karakteristicno za zajmovni 
kapital je da se između dužnika i povjerioca uspostavlja direktni ili posrednički kreditni 
odnos.
U teoriji i praksi su poznata tri oblika zajmovnog kapitala:
- Investicioni kredit;
- Hipotekarni kredit;
- Dugoročni zajam.

     2. Akcijski kapital

 

koji predstavlja takav oblik korišćenja kapitala u kome je vlasnik 

kapitala u ulozi primaoca, a sadašnji vlasnik u ulozi davaoca kapitala. Akcijski kapital 
predstavlja ukupni kapital obezbjeđen putem emisije i plasmana.

Svako akcionarsko društvo ima sljedeću strukturu kapitala:
- akcijski kapital, koji je vlasništvo akcionara;
- kapital u svim oblicima rezerve, koji je vlasništvo akcionarskog društva.

5

background image

Prioritetni   zadatak   investitora   jeste   zaštita   njihovih   interesa.   Zaštitom   svog   kapitala, 
investitor   sprečava   budućeg   dužnika   da   realizuje   svoj   interes   na   štetu   povjerioca. 
Međusobni   odnosi   povjerioca   i   dužnika   na   tržištu   kapitala   ukazuju,   da   se   tržišna 
regulativa treba tako da se postavi da ne dovodi investitora u neravnopravni položaj u 
odnosu na korisnika kapitala.

Zaštita interesa invstitora je moguće preko:
- funkcionisanja savremenog sistema informisanja;
- zaštita od naplate potraživanja;
- zaštita izdavanjem bankarskih garancija.

Poslovne operacije korisnika kapitala na tržištu kapitala odnose se na:
- primjenu emisije dugoročnih efekata;
- njenom plasmanu na tržištu;
- registraciji emisije kod nadležnih organa;
- eliminisanju oscilacije kursa i oscilaciju tržišta;
- zatvaranju emisije kapitala.

Posrednici   na   tržištu   kapitala   su   najmalobrojniji,   a   po   kvalitativnim   elementima, 
najvažniji učesnici na tržištu kapitala. Za posrednike na tržištu kapitala je karakteristično, 
da   u   poslovnim   odnosima   trebaju   štititi   interese   komitenata,   što   je   u   odredenim 
slučajevima   u   suprotnosti   sa   njihovim   interesima.   Prema   kriterijumima   njihovo 
organizaciono- funkcijalne strukture, posrednici na tržištu kapitala se mogu svrstati u 
sljedeće grupe:

- banke i druge finansijske organizacije;
- investicioni fondovi;
- berze kao specijalizovane funkcije.

Za posrednika, na tržištu kapitala mogu se pojaviti kako u ulozi invenstitora tako i u ulozi 
korisnika kapitala.
Bankarske organizacije se na tržištu kapitala najčešće pojavljuju:
- investitori;
- korisnici;
- komisionari;
- čisti posrednici;
- investicioni fondovi.

7

Želiš da pročitaš svih 27 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti