TRŽIŠTE NOVCA I KAPITALA
Dr Jovan Sejmenović, redovan profesor
1. Šta je tržište?
a)Tržište je prostor na kome se obavlja razmjena roba i usluga ;
b) Tržište je oblik razmjene različitih proizvoda i usluga posredstvom
novca ;
c)Tržište označava sistem svih ekonomskih veza posredstvom novca,
pri čemu dio tržišta čine ponuda i tražnja i mehanizam tržišnih cijena.
2. Ponuda i tražnja
Novac je roba-sudija između prodavca i kupca. Ponuda i tražnja se
odvija na određenom prostoru, vremenu i određenom cijenom. Što je
veća cijena – veća je i ponuda robe, putanja je u tom slučaju uvijek
uzlazna. Putanja pri tražnji je silazna, što znači da kupac traži nižu
cijenu pri čemu kupuje više robe.
3. Pojam finansijskog tržišta
Finansijsko tržište je organizovano mjesto i prostor na kome se traže
i nude finansijsko-novčana sredstva i na kome se u zavisnosti od
ponude i tražnje formira cijena tih sredstava. Cijena novčanih
sredstava na finansijskom tržištu je u stvari kamatna stopa. Kamata
zavisi od iznosa novčanih sredstava i vremena. Ako je vremenski rok
manji i kamata je manja i obratno.
Dakle,finansijska tržišta predstavljaju način putem koga najčešće
preduzeća i država pribavljaju dodatna sredstva za svoje investicione
projekte i javne potrebe ali i mogućnost za investitore da ulažu svoja
slobodna sredstva kako u težnji za njihovo realno očuvanje protivu
inflacije, tako i u nastojanju da kroz stope prinosa obezbijede njihovo
realno uvećanje.
To praktično znači, prenos novčanih sredstava sa onih fizičkih i
pravnih lica koja raspolažu većim slobodnim iznosima, od onih koji ih
žele ili mogu samostalno uložiti, na ona fizička i pravna lica čiji je
dohodak nedovoljan za finansiranje tekućih i razvojnih planova i
programa iz oblasti proizvodnje, potrošnje, prometa i usluga za koje
se pretpostavlja da su društveno i ekonomski opravdani
4. Podjela finansijskog tržišta
Tržište novca: tržište žiralnog novca, eskontno i lombardno, kreditno
tržište, tržište kratkoročnih vrijednosti;
Tržište kapitala: tržište kredita, kreditno investiciono, hipotekarsko,
tržište vrijednonosnih papira, obveznica, dionica i derivatnih
finansijskih istrumenata;
Devizno tržište: specifičan oblik (internacionalno tržište novca).
5.Poslovi na finansijskom tržištu
Vrsta finansijskog tržišta na kome se obavljaju, glavni je kriterijum
podjele poslova na finan. t.
Na novčanom t. u osnovne poslove ubrajaju se davanje i uzimanje
kratkoročnih kredita, kupovina i prodaja kratkoročnog novca,
kratkoročnih hartija od vrijednosti, eskontnih mjenica, kupoprodaja
deviza.
Na tržištu kapitala u poslove spadaju kupovina i prodaja dugoročnih
novčanih sredstava- kapitala i hartija od vrijednosti kao što su:
obveznice, akcije, vaučera, certifikata. Na tržištu kapitala i novca
postoje dvije vrste poslova: PROMPTNI I TERMINSKI.
PROMPTNI poslovi se nazivaju i spot, keš ili gotovinski, transakcija
se izvršava odmah, a najkasnije od 2 do 5 dana računajući od dana
sklapanja posla.
TERMINSKI poslovi se karakterišu time da se kupoprodaja izvršava u
naprijed utvrđenim daljnim u naprijed utvrđenim rokom koji počinje
teći sa istekom posljednjeg dana za izvršenje ugovora. Kod ovih
ugovora prisutni su kursevi, kamatnim i kreditni rizik kod obije
banke.
6. Pojam, funkcija i značaj novčanog tržišta
Novčano tržište je dio ukupnog finansijskog tržišta na kome se trguje
novcem, kratkoročnim vrijednosnim papirima sa rokom dospijeća do
jedne godine dana.
Pojam novčanog tržišta podrazumijeva :
- institucionalno definisan prostor i vrijeme;
- krediti.
8. Pojam i nastanak novca
Novac je nastao u periodu prvobitne ljudske zajednice, tj sa
pojavom viška vrijednosti.
Naime,pojava viška vrijednosti nametnula je potrebu da se
razmjenom robe,određeno upotrebno dobro izdvaja, i kod
učesnika u procesu razmjene se nameće, kao sredstvo
razmjene.
Razmjena robe : razvoj oblika vrijednosti robe
a) Prost ili slučajni oblik vrijednost :
b) Potpuniji ili razvijeniji oblik vrijednosti robe,
c) Opšti oblik vrijednosti robe, i
d) Novčani oblik vrijednosti robe.
a) Prost ili slučajni oblik vrijednosti robe
R (1) : R ( 2 ), ili
1 koža = 10 strijela.
1 koža predstavlja relativni oblik, a 10 strijela ekvivalentni oblik
vrijednosti robe
b) Potpuniji ili razvijeniji oblik vrijednosti
R1 10 strijela
R = R2 ili 1 koža = 5 sjekira
R3 20 kg čaja
c) Opšti oblik vrijednosti
R1 10 strijela
R2 = R ILI 5 sjekira = 1 koža
R3 20 kg čaja
Novčani oblik vrijednosti se postiže onog momenta kada određena
roba u određenom vremenu
Stekne monopol u vršenju opšteg ekvivalenta.
Istorijski posmatrano, ta roba – novac najčešće je bila zlato, srebro i
Drugi plemeniti metali.
Međutim, u početku nastanka robno – novčane privrede pojavljivala
su se I neka druga dobra koja su vršila funkciju novca : stoka, koža,
platno.
Današnja riječ “platiti” ukazuje da se kao novac koristilo platno.
Ipak , daleko više se koristio metalni novac, iskovan od zlata, srebra i
drugih plemenitih metala.
Najčešće novac se kovao od zlata i srebra. Ako je novac kovan
samo od zlata ili samo od srebra riječ je o tzv. monometalizmu.
Ako je kovan istovremeno i od zlata i od srebra riječ je o
bimetalizmu.
Pri kovanju novca država određuje vrstu i količinu metala koju treba
da sadrži jedna novčana jedinica, tj. kovničku stopu.
9. Papirni i metalni novac
Metalni novac postepeno iščezava. Popis o veličini, težini i obliku
novca donosila je država. Takav novac se zvao moneta. Takav novac
se zove moneta, a ona podrazumijeva jednostavan znak i ime novca,
a javili su se i problemi oko plaćanja manje vrijednosti roba i zato
dolazi do pojave papirnog novca.
Pojavljuje se papirni novac. Ulogu novca vrše pismeni nalozi koji
nemaju nikakvu vrijednost. Njegova vrijednost ogleda se u tome
samo što funkcioniše u prometu. Dakle,vrijednost papirnog novca
zavisi od pokrića robama i masom roba koje mu stoje nasuprot, a ne
zlatom koje reprezentira.
b) koliko se štampača može dobiti za jedan kompjuter.
Polazeći od datih podataka proizilazi :
1 kompjuter = 2.000 časova =1000 gr.
zlata(1gr=2čas;1000gr=2000čas).
1 štampač = 1.000 časova = 500 gr.zlata ( 500 gr.zlata x 2 časa=
1000 časova.
Za 1 kompjuter se može dobiti dva štampača.
Zlato ne funkcioniše u platnom prometu u obliku grumena , već kao
novac čiji oblik,težinu, finoću i ime određuje država. Tako utvrđen
novac naziva se moneta.
Primjera radi neka je jedan gram zlata jednak jednom dolaru, koji
predstavlja novac na osnovu koga se utvrđuju i upoređuju vrijednosti
kompjutera i štampača.
Na osnovu datih podataka proizilazi :
1 komjuter(2000 čas.)=1000gr.zlata;
1000 gr.zlata x 1 dolar=1.000 dolara;
1štampač(1000čas.) = 500 gr.zlata;
500 gr.zlata x 1 dolar =500 dolara.
Šta predstavljaju iznosi : 1.000 i 500dolara?
Predstavljaju cijene robe. Cijena je novčani izraz vrijednosti robe, ili
vrijednost robe izražena u novcu.
Cijena robe se mijenja ( povećava ili smanjuje) zavisno od niza
faktora kao npr. :
a) vrijednosti robe;
b) vrijednosti novčane robe;
c) promjena mjerila cijene, drugih tržišnih faktora ( ponude, tražnje i
sl.).
NOVAC KAO BLAGO
