Tržište rada
NASLOVNA STRANICA

2
2. TRŽIŠTE RADA
Pod tržištem u najširem smislu riječi, podrazumijeva se skup redovnih odnosa ponude i
tražnje raznih vrsta roba, pri čemu se razmjena vrši posredovanjem novca. Tržište pruža sliku
stanja privrede i pokazuje proizvođačima u kojem pravcu i na koji način treba biti usmjerena
njihova inicijativa. Tržište rada je stalan proces u kojem ljudi izražavaju potrebu da rade, nude
svoju radnu snagu, svoje znanje, stečeno iskustvo, vještine i sposobnosti. To je pretpostavljena
"kvaliteta" radne snage koga poslodavci kupuju u određenom obujmu izraženom u broju
radnih sati, odnosno broju radnika koje će zaposliti. Kao što domaćinstva, odnosno radnici
nude svoj rad da bi stekli dohodak, tako i tvrtke traže radnike da bi mogli realizirati
proizvodnju plana. Na tržištu rada uspostavljaju se odnosi između ponude i tražnje za radnom
snagom.
Tržištem rada upravljaju sile ponude i potražnje. Poslodavci unajmljuju radnike, a
radnici nalaze zaposlenje putem tržišta rada.
[1]
Takvo tržište uključuje pripremu radnika,
njihovo zapošljavanje, napredovanje, otkaze, čekanje na posao, konkurenciju u traženju posla
i na samom poslu. Trguje se vještinama, znanjem, potencijalom, vremenom. Tržište rada je
nemilosrdno, kao i svako drugo. Najbolji "proizvod" bit će najskuplji, najlakše će se prodati te
će za njim biti najveća potražnja. Tržište rada dijeli s drugim tržištima karakteristike kao što
su konkurencija ili sukob. Obično ima mnogo tražilaca radnog vremena, a gotovo uvijek ima
mnogo ponuđača. Malo je tržišta koja su toliko konkurentna kao tržište rada. Na
konkurentnom tržištu rada, potražnja za radom je cijenama prilagođen zbroj potražnje za
radom samostalnih poslodavaca, a ponuda rada je zbroj odgovora pojedinih radnika na razne
nadnice.
[2]
Ravnotežnu cijenu i razinu zaposlenosti određuju tržišna ponuda i potražnja.
Konkurentno tržište znači kako je puno teže izdvojiti se jer kvalitete i vještine značajno
određuju uspjeh. Izbor je velik, a potražnja je ograničena. S obzirom na loše gospodarsko
stanje u mnogim zemljama, potražnja se smanjuje što rezultira porastom broja nezaposlenih..
Dok funkcija potražnje ima kontinuirano silaznu putanju, funkcija ponude ima kontinuirano
uzlaznu putanju.
1.
Par. Bowles, S., Edwards, R., "Razumijevanje kapitalizma", Školska knjiga, Zagreb 1991., str. 158.
2.
Par. Campbell, C. R. and Brue, S.L., „Teorija savršeno konkurentnog tržišta rada“, str. 155. - 190.
3
2.1. Potražnja za radom
Kod potražnje za radom, među brojnim faktorima koji ju određuju, valja izdvojiti
nekoliko ključnih čimbenika: Cijena radne snage tj. nadnica, temeljni je element koji određuje
količinu potražnje. Naravno da će poslodavac zaposliti više radne snage ako je cijena rada
niska, i obrnuto, rast cijene radne snage rezultirat će smanjenom potražnjom. Promjena
tehnologije znatno utječe na potražnju. Nove tehnologije rezultiraju smanjenjem potražnje za
radnom snagom u postojećoj proizvodnji, ali utječu na kreiranje dodatne potražnje za
novonastalim zanimanjima i profesijama. Promjene cijene ostalih faktora. Utjecaj cijena
ostalih faktora analiziramo pod uvjetom da tehnologije ostaju nepromijenjene. Način na koji
će ostali faktori utjecati na cijenu rada zavisi o njihovu odnosu u kojem oni mogu biti
supstituti ili komplementi. Očekivanja. Potražnja za radom ne ovisi samo o trenutnim
potrebama poslodavaca, nego i o njihovim predviđanjima kretanja u budućnosti.
Ukoliko poslodavac očekuje rast potražnje za njegovim proizvodima (u relativno duljem
razdoblju) tada će težiti angažiranju nove radne snage. Očekivanja su vezana i uz mogućnost
institucionalne intervencije na tržištu rada. Ako poslodavac očekuje snažniju državnu
regulaciju na tržištu rada, tada će smanjiti svoja očekivanja i utjecati na pad potražnje.
Preferencije poslodavaca determiniraju relativno značenje drugih faktora (cijene, tehnologije,
itd) u određivanju količine rada koju će oni potraživati. Ovdje se ne radi samo o utjecaju na
količinu, nego i na vrstu odnosno dob zaposlenih. Ako poslodavac preferira iskusniju radnu
snagu, logično je da će zapošljavati relativno starije osobe.
[
3]
3.
Par. Družić, I., "Resursi i tržišta hrvatskog gospodarstva", Politička kultura, Zagreb 2004., str.91
.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti