Uvod:
Naš dohodak predstavlja mali deo jedne veće ekonomske slike. Ukupni
dohodak SAD iznosio je 2002. godine oko 10.000milijardi dolara. Ljudi su
taj dohodak različito zaradili. Radnici su zaradili oko tri četvrtine
dohotka u vidu plata i dodatnih beneficija. Ostatak je otišao na vlasnike
zemlje i vlasnike kapitala – ukupne opreme i gradjevinskih objekata u
privredi – u vidu renti, profita i kamata. Postavlja se pitanje šta određuje
iznos koji odlazi radnicima? Zašto neki radnici ostvaruju veću, a neki
manju zaradu, zašto neki zemljoposednici ostvaruju veći, a neki manju
dohodak od renti, a neki vlasnici kapitala veći profit od drugih?
Odgovori na ova pitanja zavise od ponude i tražnje. Ponuda i tražnja za
radom, zemljom i kapitalom određuju cene koje se isplaćuju radnicima,
zemljoposednicima i vlasnicima kapilata.
1
1. TRŽIŠTE RADA
Tržištima rada kao i ostalim tržištima u ekonomiji, upravljaju sile
ponude i tražnje. Tržišta rada razlikuju se od većine drugih tržišta, jer je
tražnja za radom izvedena tražnja.
1
Tržište rada:
Tražnju za radom, izvedenu tražnju i plate
Granični fizički proizvod, granični prihod proizvoda i graničnu
produktivnost rada
Smanjenje graničnog fizičkog proizvoda (MPP
L
) i graničnog
prihoda rada (MRP
L
)
Odluku o angažovanju radnika i tražnju za radom u preduzeću
1.1. Tražnja za radom – izvedena tražnja
1.1.1. Tražnja za radom
. Tražnja za radom je količina rada koju su
poslodavci spremni i u stanju da angažuju po različitim platama,
odnosno zaradama u datom periodu.
1.1.2. Izvedena tražnja za radom i ostalim imputima proizvodnje
.
Zavisi od tražnje za finalnim proizvodima (autputima), tj. Robama i
uslugama koje ti inputi proizvode. Možemo da zaključimo da tražnja za
radom zavisi od tražnje za proizvodima tog rada. Kada se maksimizira
profit, firme traže stope produktivnosti po kojoj granični prihod znači i
1
Dr. N. Gregori Mankju,
“Principi ekonomije”,
CID, EF, Beograd, 2004., str. 396
2
1.1.3. Plata ili zarada
. Količina rada koja se traži zavisiće od cene tog
rada, odnosno plate ili zarade.
1.2. Granični fizički proizvod, granični prihod proizvoda
i granična produktivnost rada
1.2.1. Granični fizički proizvod rada
. Vrednost radnika za njegovu
firmu meri se njegovim graničnim fizičkim proizvodom rada
3
, a to je
promena ukupnog učinka u odnosu na promenu količine inputa,
odnosno koji se javljaju kada se primi sledeći radnik. U većini slučajeva
granični fizički proizvod rada opada sa angažovanjem više radnika.
Granični fizički proizvod rada (MPP
L
) = promena ukupnog učinka /
promena količine rada.
Promena u ukupnom učinku za dodatu
jedinicu radne snage, predstavlja granični fizilki proizvod rada. U većini
slučajeva granični fizički proizvod rada opada sa angažovanjem viška
radnika.
1.2.2. Granični prihod proizvoda.
Novčana vrednost ukupnog
doprinosa učinku, zove se granični prihod proizvoda rada, a to je
promena u ukupnom prihodu koja se javlja kada se angažuje dodatna
jedinica rada.
Granični prihod proizvoda (MRP
L
) = promena ukupnog prihoda /
promena količine rada.
1.2.3. Zakon smanjenja prinosa i granična produktivnost rada.
Kritični koncept je granična produktivnost rada, a to znači:
ako je
marginalna produktivnost veća
od
plata
, preduzetniku novouposleni
radnik donosi profit i zato će ga preduzetnik zaposliti i
ako je
marginalna produktivnost manja od plata
, tada se peduzetniku ne bi
isplatilo da zaposli nekog novog radnika, jer bi imao veće troškove od
prihoda, čime bi smanjio profit pa nema zapošljavanja. Prvo pravilo o
zapošljavanju radnika glasi:
preduzetnik zapošljava nove radnike sve
dok je
njihova marginalna produktivnost veća od njihovih plata
,
što ilustruje
slika 1-2
.
3
Dr. J. Jednak, Dr. R. Tomić,
“Osnovi ekonomije”
, Novi Sad, 2007., str.285-286
4
Slika br. 1-2.
Granična linija zaposlenih
Tražnja za radom je predodređena graničnom produktivnošću rada.
Vertikalni odseci predstavljaju dodatni proizvod prvom, drugom...jedinicom
rada.
Pri plati od 60 eura, preduzetnik će zaposliti
L
radnika, od 0 do 10
(10 radnika x 6 eura = 60 eura)
Poslednji zaposleni radnik ima platu koja je jednaka marginalnoj produktivnosti
rada. Sa njegovim zaposlenjem privatni preduzetnik ne povećava, a ni smanjuje
svoj profit.
1.3. Smanjenje graničnog fizičkog proizvoda i graničnog
prihoda rada
1.3.1. Smanjenje graničnog fizičkog proizvoda rada
. Odluka da se
angažuje studen Novosadskog univerziteta potiče od njegovog graničnog
fizičkog proizvoda rada, a to je 5 gajbi malina koje on može ubrati za sat
vremena.
Slika 1-3
. pokazuje kako se, kada su maline u pitanju menja
učinak kako se zaposle novi radnici, sto ilustruje tabela 1-1. Prvi student
ubere 5 gajbi za jedan sat. Ukupni učinak i njegov granični fizički učinak
su jednaki, jer je on jedini angažovani radnik. Kada uzgajivač angažuje
još jednog studenta, tada ukupni učinak raste 10 gajbi na sat. Može se
zaključiti da je granični fizički proizvod rada drugog studenta 5 gajbi na
sat, isto kao i prvog. Uzgajivač će nastaviti da traži još studenata i što ih
više zaposliti, ukupni učinak od berbe malina i dalje raste, ali ne i
izbliza tako brzo.
5
