Univerzitet u Kotoru
Fakultet za Turizam i Hotelijerstvo
PREDMET: POSLOVNO PRAVO
TUMAČENJE UGOVORA
Mentor: Student:
Prof. Vukan Slavković Ivan Badnjar 52-H-15
Kotor, Decembar 2018.
4
I POJAM UGOVORA
Kako bi došlo do sklapanja ugovora moraju se ispuniti određeni uslovi. Oni se odnose na
sposobnost ugovaranja ugovornika, saglasnost volja ugovarača, predmet ugovora i osnov ugovora.
Ovi uslovi se nazivaju opšti uslovi a njihovo ispunjenje neophodno je kod svih vrsta ugovora.
Za zaključenje određenih ugovora, pored opštih potrebno je ispunjenje i nekih drugih uslova.
Potrebno je ispuniti određenu formu, obično se radi o pisanoj formi mada postoje i usmeni ugovori.
Nakon toga je potrebno izvršiti predaju stvari (realna forma) ili postići saglasnost nekog trećeg lica.
Sve navedeno predstavlja posebne uslove ugovora, i oni su potrebni za nastanak ugovora jedino u
situacijama koje su predviđene zakonom.
1
Sposobnost ugovaranja podrazumeva da osoba koja zaključuje ugovor ima poslovnu sposobnost
koju zakon zahteva za sklapanje nekog ugovora. Ovo svojstvo ne posjeduju sva fizička lica.
Potpunu ili neograničenu sposobnost ugovaranja poseduju lica koja su punoljetna po zakonu, koja
nisu stavljena pod starateljstvo, i maloljetna lica koja su sklopila brak, na osnovu odluke suda.
Za potpuno nesposobna za ugovaranje smatraju se ona lica koja su u potpunosti lišena poslovne
sposobnosti. Tu se ubrajaju maloljetnici starosti do 14 godina života, kao i punoljetna lica koja su
kompletno lišena poslovne sposobnosti zbog nekog mentalnog oboljenja. Umjesto njih ugovore
zaključuju roditelji, staratelji ili određeni zakonski zastupnici.
2
Ograničenu ili djelimičnu sposobnost ugovaranja posjeduju oni maloljetnici koji su stariji od 14
godina i punoljetna lica koja su sudskom odlukom djelimično lišena poslovne sposobnosti.
Pravna lica mogu sklapati ugovore u pravnom prometu isključivo u okviru svoje poslovne
sposobnosti, dok u suprotnom zaključeni ugovor ne može proizvesti pravno dejstvo. Savesnoj
1
McKendrick, Ewan (2005). Contract Law - Text, Cases and Materials. Oxford University Press
2
Scott Fruehwald, "Reciprocal Altruism as the Basis for Contract," 47 University of Louisville Law Review 489 (2009).
5
strani priznaje se samo pravo nadoknade pretrpljene štete koja je nastala zbog zaključenja takvog
ugovora.
Za sklapanje
ugovora, kao dvostranog pravnog posla potrebna je izjava volje obe ugovorne strane.
Ovde nije važno samo da ove stranke izjave svoju volju, već i da se njihove volje podudaraju ali ne
po sadržaju nego po cilju. To se naziva saglasnost volja. Jedna ugovorna strana predlaže drugoj da
se sklopi ugovor, a druga strana treba da taj predlog prihvati da bi došlo do ugovora. Izjava prve
strane se naziva ponuda, a izjava druge strane se naziva prihvatanje ponude.
Prije sklapanja nekog ugovora često postoji faza vođenja pregovora. U ovoj fazi zainteresovane
strane usklađuju svoje stavove. Pregovori mogu dovesti do sklapanja ugovora a i ne moraju.
Ponuda predstavlja jednostranu izjavu volje jedne strane, kojom iznosi predlog drugoj strani da
sklope ugovor koji će imati određenu sadržinu i sadržati sve važne sastojke ugovora, u skladu sa
zakonskim propisima. Ponuda mora u sebi da sadrži sasvim jasnu i ozbiljno izraženu nameru
ponudioca ugovora, da ima želju da sklopi ugovor u skladu sa predloženim uslovima. Ponuda ima
svoj rok, ponudilac ne može biti neograničeno obavezan njome. U propisanom roku on ima
obavezu da održi ponudu, nakon toga više ne.
Prihvat ponude zapravo je jednostrana izjava volje onoga kome je iznijeta ponuda, usmjerena ka
ponudiocu. Prihvatom se izražava pristanak na učinjenu ponudu. Prihvatanjem ponude dolazi do
definitivnog nastanka ugovora. Ponuđeni mora da prihvati ponudu u cjelini, tj. onakvu kakva jeste,
bez izmijena, uslova ili rezervi. Ukoliko ponuđeni da izjavu da ponudu prihvata i istovremeno
iznese predlog da se ona izmeni ili dopuni, može se smatrati da je zapravo odbio ponudu i učinio
kontraponudu.
.Predmet ugovora je prestacija tj. činidba, koju jedna ugovorna strana duguje drugoj ugovornoj
srani, a koja se sastoji u određenom davanju, činjenju, nečinjenju ili trpljenju.
Kako bi ugovor nastao i mogao da proizvede neko pravno dejstvo, predmet tog ugovora mora
ispunjavati sledeće uslove:
7
1.1 Poslovna sposobnost ugovornika
Poslovna sposobnost je sposobnost zaključivanja pravnih poslova, a pod ovima se podrazumijevaju
izjave volje koje proizvode građanskopravna dejstva, tj. nastanak, prenos, promenu ili prestanak
subjektivnih građanskih prava.
Sposobnost sačiniti testament, zaključiti kupoprodajni ugovor, poklon, zakup, trampu sposobnost
svojim izjavama volje proizvoditi pravna dejstva.
1.2 Saglasnost volja kod ugovora
Saglasnost izjavljenih volja (podudaranje) je neophodan uslov za zaključenje ugovora, ali ne
mora biti dovoljan, potrebno je da je dozvoljen i moguć predmet, osnov i nekad ako je potrebna
posebna forma. Pregovori su priprema za stvaranje ugovora. To su sve radnje koje prethode
postizanju saglasnosti volja. Kada se postigne saglasnost volja o bitnim elementima ugovora,
možemo reći da je nastao ugovor. Pregovori ne obavezuju i svaka strana ih može raskinuti kad
hoće, jedino će odgovarati (za štetu nastalu vođenjem pregovora) ona strana koja je vodila
pregovore bez namjere da zaključi ugovor ili je imala namjeru pa odustala bez osnovanog
razloga. Ugovor je zaključen onog časa kada ponudilac primi izjavu ponuđenog da prihvata
ponudu.
4
1.3 Predmet ugovora
Prestacija ili činidba kako se još zove, je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik
na osnovu obligacionog odnosa dužan izvršiti povjeriocu. Naziva se još i predmetom obaveze. Ona
je objekat obligacionih odnosa. Da bi se neka radnja ili propuštanje smatralo činidbom, mora imati
sledeće karakteristike:
4
Đorđe Nikolić. Obligaciono pravo, Priručnik za polaganje pravosudnog ispita. Beograd: Projuriš.
