SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI
Odjel za ekonomiju i turizam
Seminarski rad iz Turističke geografije svijeta
TUNIS
U Puli, lipanj 2016. Vernesa Karahasanović
Ak. god 2015./2016.
3
turizam na pješčanim plažama. U nastavku je pobliže opisan geografski položaj te klimatska
obilježja Tunisa.
2.1. Geografski položaj Tunisa
Tunis je država od velikog strateškog značenja zbog smještaja u samom središtu Afričkog
Sredozemlja (Curić i dr.,2013,120) . Nalazi se u Sjevernoj Africi uz obalu Sredozemnog mora
i graniči na zapadu s Alžirom te Libijom na istoku ( sl.1 ) i obuhvaća površinu od 163 610 m2
te je kao takva najmanja afrička država (
http://proleksis.lzmk.hr)
. Glavni grad Tunisa,Tunis,
ime je dobio po samoj državi. Iako je 40% teritorija pokriveno saharskom pustinjom, ostatak
tla je plodan što se ponajviše vidi na primjeru nacionalnog parka. Obala Tunisa prostire se na
1148 km na kojoj je koncentriran sam turizam s pješčanim plažama. Hidrogeografski su
faktori valorizirani za potrebe kupališnog turizma, najvažnijeg oblika turističke ponude, na
obali Sredozemnog mora(Curić i dr.,2013,120).
Slika 1. Položaj Tunisa
(Izvor: Al Hakawati, http://al-hakawati.net/english/States/Images/Tunis-map.jpg,2016)
2.2. Klimatska obilježja
Zbog svoga geografskog smještaja u suptropskom pojasu Mediterana, tropsko – suptropska
4
klima prevladava u unutrašnjosti, a na sjeveru je modificirana zbog većih nadmorskih visina u
planinskom području(Curić i dr.,2013,120).
Najveću klimatski granicu između sjevera i ostatka zemlje čini Tuniški planinski lanac. U
nastavku ćemo vidjeti klimatsku klasifikaciju Tunisa.
Slika 2. Koppenova klasifikacija klime u Tunisu
(Izvor:WikimediaCommons,https://commons.wikimedia.org/wiki/
File:Tunisia_map_of_K%C3%B6ppen_climate_classification.svg,2016)
Prema Koppenovoj klasifikaciji klime
(http://www.hydrol-earth-syst-sci.net)
, u Tunisu
prevladava BWh klima na jugu i pokriva 68,4% teritorija - vruća pustinjska klima s manje od
250 mm padaline godišnje i sa srednjom godišnjom temperaturom višom od 18 stupnjeva
Celzijevih. Csa klima pokriva 20,5% teritorija na sjeveru- sredozemna klima, s blagim i
kišovitim zimama a sušnim i vrućim ljetima; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca viša je
od 22 stupnja Celzijusa. Mali dio, svega 11,2 % pokriven je s BSh klimom – vruća stepska
klima s između 250 i 550 mm padalina godišnje (sl.2).
Jak je utjecaj suhih vjetrova iz Sahare i vlažnih sa Sredozemnoga mora. Prosječna srpanjska
temperatura iznosi na sjeverozapadu 24,9 stupnjeva Celzijevih, na jugozapadu 32,7 stupnjeva
Celzijevih, a siječanjska 4,9 stupnjeva Celzijevih na zapadu i 11,7 stupnjeva Celzijevih na
istoku (
http://www.enciklopedija.hr/
)
. Najviša prosječna temperatura mora u srpnju iznosi 26,6
stupnjeva, a najniža u veljači 14,2 stupnjeva Celzijevih (
http://meteodb.com
)
. Godišnja količina
oborina pada od zapada (na Tell Atlasu 1500 mm) prema jugoistoku (600 do 400 mm) i jugu
6
3.1.Kulturno – povijesna i prirodna baština upisana na UNESCO–v popis svjetske
baštine
U Tunisu pod zaštitom UNESCO-ve baštine se nalazi osam atrakcija, 7 kulturno-povijesnih i
jedna prirodna.
Pod kulturno-povijesne spadaju: Amfiteatar El Jem (1979), arheološko nalazište Kartage
(1979), Dougga (1997), Kairouan (1988), Medina Sousse (1988), Medina Tunis (1979),
Punski grad Kerkuane i njegov nekropolis (1985). Pod prirodne spada Nacionalni park
Ichkeul (1980 ).
Etnosocijalna i kulturno-povijesna atraktivnost očitava se kroz tragove feničanske, grčke i
rimske, odnosno bizantijske, arapsko-islamske i zapadnoeuropske civilizacije. Tunis zaslužuje
svoje mjesto na UNESCO-voj baštini zbog svojih biotropnih i antropogenih resursa.
3.2. Manifestacije
Tunis se može pohvaliti antropogenim atrakcijama, zanimljivim i privlačnim međunarodnim,
nacionalnim i lokalnim festivalima te manifestacijama tijekom cijele godine, no najviše ih je
tijekom ljetne sezone. Najdominantniji su glazbeni no ima i nekih specifičnih. Od takvih
specifičnijih,najpoznatiji je festival u Sahari koji privlači brojne posjetitelje te u vrijeme
njegova održavanja teško je pronaći slobodnu sobu. Održavaju se utrke devama, jahanje deva,
tradicionalna vjenčanja, pjesničke večeri i slično(
http://www.tunis-info.com/
). Festival Sousse
slavi kulturnu raznolikost s mnogim karnevalima i glumačkim predstavama i održava se od
sredine srpnja do sredine kolovoza. Tijekom lipnja se održava festival sokolova koji okuplja
više od 2.000 uzgajivača koji za cilj imaju osvijestiti ljude o zaštiti sokolova. Jedan od
najposjećenijih glazbenih je i jazz festival u Kartagi koji se održava tijekom travnja, zatim
internacionalni simfonijski festival koji se održava od sredine srpnja do sredine kolovoza te
internacionalni festival Malouf koji se održava u srpnju (
http://www.tourismtunisia.com/festi
vals-in-tunisia/
).
4. RAZVOJ TURIZMA U TUNISU
Tunis je prva mediteranska zemlja koja je potpisala sporazum s Europskom Unijom
7
1995.godine o slobodnoj trgovini koji je na snagu stupio 1998. godine. Iako je BDP po
stanovniku niži od skoro svih europskih zemalja ova država spada među najbogatije zemlje
Afrike.
Budući da ima izlaz na Mediteransko more , Tunis kao turistička industrija ima velike koristi
od toga. Jedna od strategija ,koja je postala tradicija, je plasiranje paket aranžmana po niskim
cijenama zemljama zapadne Europe(Nagle,2000).Čak 90% Tuniškog turizma baziran je na
obali(Burton,1995).
Turizam u Tunisu počeo se razvijati 60-ih godina pod utjecajem rada vlade kao i privatnog
sektora. Godine 1962., turizam u ovoj zemlji uprihodovao je dva milijuna US$ na osnovu
52.000 posjete turista u zemlji i iskorištenosti kapaciteta od 4.000 kreveta. Godine 1987. čak
83% od 1,8 milijuna posjetioca dolazilo je iz Europe(Burton,1995).
Trenutačni kapacitet ležajeva u cijeloj tuniškoj regiji prema podacima iz 2014.godine iznosi
240.077 kreveta (
http://www.ins.tn
). Najzastupljeniji turisti su svakako Europljani zbog
blizine destinacije ali i zbog činjenice da je Tunis malo više politički orijentiran prema
Europi(Burton,1995).
Prema podacima za mjesec srpanj 2015.godine u Tunisu je zabilježen ulazak 741.300
putnika, od kojih su najveći broj ostvarili Tunižani 372.900 , zatim slijede Alžirci 117.200 ,
Libijci 102.800 te Francuzi s 66.400 ulazaka (
Bulletin Mensuel de Statistique,Février 2016;
Ministère de l'Intérieur
). U istome mjesecu iste godine zabilježen je u najvećem broju dolazak
zračnim putem, zatim terenskim te vodenim putevima(
Bulletin Mensuel de Statistique,Février
2016;
Ministère de l'Intérieur
).
U nastavku ćemo vidjeti koliko je, u razdoblju od 2005.-2014.godine, turistički sektor imao
direktan doprinos BDP-u države, uz projekcije za 2015. te 2025.godinu.
9
Slika 4. Broj dolazaka turista u Tunisu od 1995.-2014.godine
(Izvor:Knoema,
https://knoema.com/atlas/Tunisia/Number-of-arrivals
,2016)
Na ovome grafu prikazan je broj turista koji su posjećivali Tunis od 1995. do 2014. godine.
Uočavamo da je broj turista rastao od 1996. do 2001. godine, zatim je nakon terorističkog
napada u Sjedinjenim Američkim Državama došlo do pada, zbog toga što je ovo islamska
zemlja, međutim ubrzo poslije toga dolazi do znatnog rasta, tj. ekspanzije turističkih posjeta
Tunisu sve do 2010.godine, kada zbog političke situacije i narodne revolucije, turizam u
Tunisu doživljava snažan pad od koga se ni dan danas nije u potpunosti oporavio. Godine
2011. Tunis doživljava nagli pad od -30.68 % manje broja turista u odnosu na godinu prije.
Godine 2012. uočavamo ponovni porast za čak 24.35% povećanja broja turista, no ipak je i
dalje riječ o čak 1,050,000 manje turista nego najbolje 2008.godine. Po broju posjeta Tunis se
nalazi na 44.mjestu, iza Brazila i ispred Argentine, dok je na prvom mjestu prema podacima
2014.godine zasjela Francuska (
https://knoema.com
).
10
4.2. Prihod od turizma
Na sljedećoj slici prikazano je kretanje prihoda ostvarenog od turizma u Tunisu.
Slika 5. Prihod ostvaren od turizma u Tunisu od 1995.-2014.godine
(Izvor: Knoema,
https://knoema.com/atlas/Tunisia/Tourism-receipts
,2016)
Na ovom grafu je prikazan prihod u US$ koji je Tunis ostvario od 1995-2014. godine. Kao i
na prethodnome, vide se oscilacije prihoda u odnosu na kretanja turista, nastalih uslijed
političkih događanja u ovoj zemlji. Od 2003.godine kada je prihod iznosio 1,935,000,000
US$, do 2008.godine narastao je na 3,909,000,000 US$ gdje nakon toga nastavlja padati sve
do 2011.godine kada se došlo na razliku od -27.26% manje prihoda od turizma. Nakon
2011.godine lagano se prihod počeo povećavati te je 2014.godine iznosi 3,042,000 US$.
12
Kartaga. Minareti i džamije se mogu vidjeti po cijeloj zemlji, budući da je ovo zemlja islama,
a najpoznatije džamije su Velika džamija, Sidi-Ben Arusova džamija i Sidi-Yussefova
džamija(Natek i Natek,2003). Pored svoje kulturne baštine, Tunis nudi hidrogeografske,
klimatske, biogeografske te pejsažne turističke resurse. Na jednome mjestu možemo ih vidjeti
u najvećem nacionalnom parku Lake Ichkeul, veličine 126 metara kvadratnih (sl.7)
(http://whc.unesco.org).
Slika 7. Nacionalni park Ichkeul
(Izvor:UNESCO,
http://whc.unesco.org/en/list/8
,2016)
Jedna od društvenih atrakcija grada Tunisa je muzej Bardo(sl.8) koji je otvoren svaki dan
osim ponedjeljka. Najviše ga posjećuju oni koji žele otkriti sve - povijest Tunisa ali isto tako i
da vide skulpture, slike, antičke predmete i mozaike te da se upoznaju s etnosocijalnim
raznolikostima.
Slika 8. Muzej Bardo
(Izvor: Istra 365,http://www.istra365.si/data/albums/novice/b/1_5d2011173383bad053c888ff593f9eeb.jpg,2016)
13
5.3 Dougga
Dougga je drevni rimski grad koji se nalazi za sjeveru Tunisa, koji sadrži 65 hektara
arheološkog nalazišta(sl.9). UNESCO je ovo nalazište 1997. godine proglasio svjetskom
kulturnom baštinom vjerujući da ona predstavlja ''najbolje očuvan mali rimski grad u
Sjevernoj Africi''. Dougga je zaštićena od moderne urbanizacije i restauracije za razliku od
Kartage koja je obnavljana u više navrata. Ima dobro očuvane spomenike kao i drevnu rimsku
i bizantijsku povijest što ga čini izuzetnim, među ostalim Saturnov hram, kazalište, velike
podzemne cisterne za vodu te grad Nimiđanina Atabana(Natek i Natek,2003).
Slika 9. Dougga
(Izvor: UNESCO,http://whc.unesco.org/en/list/794,2016)
5.4 Yasmine Hammamet
Nova turistička i hotelska zona izrasla u posljednjih nekoliko godina, još uvijek u
neprekidnoj izgradnji, nalazi se 10 km južno od centra Hamameta. Zamišljena i projektirana
po uzoru na poznata europska ljetovališta na Mediteranu, danas je najluksuznija i najpotpunija
turistička zona u Tunisu. Preko 40.000 ležaja smješteno je u desetinama modernih hotela i
apartmanskih kompleksa s pečatom mavarsko-arapskog arhitektonskog stila, koji su
raspoređeni u dvostrukom nizu duž 3 kilometra duge plaže. Smještajni kapaciteti su
upotpunjeni bogatim pratećim sadržajima(sl.10),turističkom marinom, jednom od
najmodernijih i najvećih na Mediteranu, novom tvrđavom Medinom u kojoj su smješteni
butici, restorani, zabavni park
Carthage Land
(sl.11), turistička promenada dužine 2
kilometra pored obale s brojnim kafićima, restoranima i trgovinama, kockarnicama, čak i prvo
15
5.5 Sousse
Sousse je smješten na južnoj obali zaljeva Hammamet u središnjem Tunisu(sl.12). Osnovan u
11.stoljeću pr.n.e. (tada nosio ime Hadrumetum), danas predstavlja privredni i fakultetski
centar. Međunarodni aerodrom u Monastiru udaljen je svega 20 km. Rivijera se prostire na
dužini od preko 20 km, uključujući i poznato ljetovalište Port El Kantaoui. Gostima u ponudi
na raspolaganje stoje plaže, noćni klubovi, muzeje i Medina, stara gradska jezgra koja je
okružena 2,5 kilometara dugim zidinama iz 9.stoljeća u kojoj se nalazi tvrđava s 27 metara
visokim stražarskim tornjem i Velika džamija(Natek i Natek,2003). U toj jezgri se nalazi i
tradicionalni Souk – trgovačka četvrt prepuna štandova gdje se kupuje uz cjenkanje, što čini
kupovinu izuzetno zanimljivom. Sousse je također dio Unescove svjetske baštine(
http://wh
c.unesco.org
) .
Slika 12. Pogled na Sousse
(Izvor: UNESCO,http://whc.unesco.org/en/list/498,2016)
16
6. ZAKLJUČAK
Istražujući i čitajući različite podatke, slučajeve i primjere o ovoj zemlji, mogu zaključiti da
Tunis ima izuzetan položaj, povoljnu klimu i dobru infrastrukturu za razvoj turizma. Jedna od
prednosti za razvijanje turizma tijekom cijele godine je klima kao prirodni resurs, koja nije ni
pretopla niti prehladna pa omogućava turističke ture tijekom svih godišnjih doba. Tijekom
proučavanja došla sam do zaključka da je ponuda smještaja doista raznolika i pristupačna za
sve vrste gostiju. Pored toga, ova zemlja obiluje antropogenim resursima koji su iskorišteni na
odličan način, a neki su zaštićeni od strane UNESCO-a.Postoji mnogo biotropnih i
antropogenih atrakcija koje se mogu posjetiti.
Nažalost, u Tunisu je politička situacija posljednjih godina loša, što itekako utječe na
turističku industriju zbog same sigurnosti turista koji dolaze tamo,a ništa posebno nisu
pomogli ni prošlogodišnji teroristički napadi.
Pri izradi seminarskoga rada, primijetila sam kako se nijedna obavezna literatura ne bavi
previše ovim područjem, stoga sam se najviše oslanjala na mrežnu literaturu.
