Turizam u Transilvaniji
Seminarski rad iz predmeta:
Osnovi Turizma i Hotelijerstva
Profesor:
Kovačevic Berleković dr. Bojana
Student:
Miloš Aksentijević
Novi Sad, decembar, 2014
Sadržaj
Uvod………………………………………………….………………….3
Turističko-geografski položaj………….….....................4
Klima i reljef Rumunije………………..….…………………….5
Istorija Erdelja (Transilvanije)……………………………………….6
Turističke destinacije…………………………………………………….8
Manifestacije………………………………………………………………11
Receptivni kapaciteti i materijalna baza………………………12
Swot analiza…………………………………………………………………13
Proizvodni miks……………………………………………………………14
Razvijenost i mogućnosti
unapređenja turizma…………………………………………………..15
Zakljućak…………………………………………………………………..…16

Turističko-geografski položaj
Istorijski Erdelj se nalazi na istočnom delu karpatskog basena i oivičen je na jugu sa
Snežnikom -
Havasalfold
i južnim Karpatima, na istoku sa Moldavijom i Bukovinom. Dok su
severne i zapadne granice Maramureš, Satumare, Silađšag i Alfold. Od planinskih delova
Karpata najpoznatija je Hargita, a od reka kroz Erdelj protiču Mureš, Samoš i Olt koji i izvire
u Erdelju.
Ovaj region obuhvata 16 opština, sa prostranstvom od 99,837 km
2
koji je stacioniran u
centralnoj i severo-zapadnoj Rumuniji. Opštine u Transilvaniji: Alba, Arad, Bihor, Bistriţa-
Năsăud, Brașov(Brašov), Caraș-Severin, Cluj(Kluž), Covasna, Harghita, Hunedoara,
Maramureș, Mureș, Sălaj, Satu Mare, Sibiu(Sibinj), and Timiș.
Turistički položaj ove regije je izuzetno povoljan, jer se proteže kroz prometno-važne oblasti
(srednja Evropa, Podunavlje, Panonska nizija, Balkan, oblast Crnog mora). Zbog toga postoje
izvanredne mogućnosti za razvoj saobraćaja i saobraćajne mreže, ali zbog teške skorašnje
istorije pravi razvoj ove oblasti tek predstoji. Rumunija uopšteno ima razvijen drumski, vodni
i vazdušni saobraćaj. Najveći saobraćajni čvor predstavlja glavni grad Rumunije- Bukurešt,
ali zbog prostranstva države i postojanja jakih oblasnih središta, važni saobraćajni čvorovi su
u Temišvaru, Klužu, Konstanci, Brašovu, Krajovu i Jaši.
Klima i reljef Rumunije
Reljef
Najznačajnija 3 reljefna oblika u zemlji su ravnice, bregovi i planine. Na površini od 238.391
km2 smeštena su tri značajna gorska sastava. To su Karpati, Transilvanijski alpi (Južni
Karpati) i Bihor. Ravnice zauzimaju 33% zemlje, brda i gore 37% , a planine 30%. Iz ovog
statističkog podatka je vidljiva jednakost ukupne teritorijalne obuhvatnosti.
Ravnice dominiraju i predstavljaju najvrednija područja Rumunije. Najznačajnija dolina je
tzv. Vlaška. Nalazi se u centralnom delu zemlje.
Klima
Rumunija se može podeliti u nekoliko klimatskih zona. Većina zemlje ima umereno-
kontinentalnu klimu. Veliki deo Rumunije daleko je od mora, a samo Crno more nema
velikog uticaja na količinu padavina, pa se sa udaljavanjem na istok, količina padavina
smanjuje. Crno more okruženo je velikim kopnenim masama, pa je njegov uticaj minimalan i
sveden na uski obalni pojas.
Klima u Rumuniji je pretežno umeremo kontinentalna ako izuzmemo Transilvaniju, gde su
zime dosta oštrije i duže zbog područja bogata planinama. Transilvaniju oličava nešto hladnija
zime i vruća leta. Tome je kriva kontinentalnost koja uzrokuje nešto oštriju klimu, ali takva
klima ima i određenih prednosti.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti