Učešće Crne Gore u PzM i mirovnim misijama
ČLANAK, UNIVERZITET DONJA GORICA, PODGORICA, 2010.
UČEŠĆE CRNE GORE U PzM I MAP-u
...............................................................................................................................................
Tahirović Mehmedin
REZIME
Svaka država se kroz Okvirni dokument Partnerstva za mir (PzM) koji potpisuje sa NATO-om,
obavezuje da će po ustanovljenoj proceduri pristupiti realizaciji istih. U prezentacionom dokumentu Crne
Gore istaknuti su principi, na kojima se bazira saradnja sa Alijansom, ciljevi učešća u Partnerstvu za mir,
prioritetna područja saradnje, aktivnosti u PzM i finansiranje učestvovanja u Programu. Preuzimanje i
implementacija NATO standarda u dostizanju zahtijevanog nivoa interoperabilnosti snaga i sredstava,
zahtijeva primjenu mehanizama PzM, ustanovljavanje pravno-normativne regulative, ljudske resurse koji to
znaju i mogu da primijene i finansijska sredstva koja su neophodna da bi se čitav proces nesmetano
odvijao. Nakon formiranja Ministarstva odbrane u drugoj polovini 2006. godine, kao težišne civilne
institucije u procesu euroatlantskih integracija Crne Gore, krenulo se u stvaranje normativnih pretpostavki
za reformu sistema odbrane. Na Ministarskom sastanku Sjevernoatlantskog savjeta NATO-a (NAC),
održanog 3. i 4. decembra 2009. godine u Briselu, Crna Gora je pozvana da pristupi članstvu u MAP. U
završnoj izjavi ministara inostranih poslova NATO-a u tački 7 naglašeno je: "da je Crna Gora postigla
zavidan uspjeh u reformama i nastavila da daje aktivan doprinos bezbjednosti u regionu." Akcioni plan za
članstvo se realizuje u više godišnjih ciklusa kroz Godišnje nacionalne programe - ANP
(
Annual National
Program
), koji su orjentisani na sadržaje iz pet područja: 1)
politička i društvena
; 2)
odbrambena i vojna
;
3)
finansijska
; 4)
bezbjednosna
i 5)
pravna pitanja
.
Informisanje i edukacija građana Crne Gore o
savremenim izazovima i prijetnjama po bezbjednost društva u cjelini, znatno je doprinijelo povećanu
svijesti i odnosa građana prema potrebi iznalaženja najboljih bezbjednosnih rješenja, koja se najefikasnije
ostvaruju u okviru NATO-a.
UVOD
Nakon 21. maja 2006. godine, kada je na referendumu stekla nezavisnost, Crna
Gora je otvorila novu stranicu u svojoj istoriji.
S obzirom na to, da je u Crnoj Gori još prije sticanja nezavisnosti, 2006. godine,
po pitanju integracija Crne Gore u EU i NATO, postojao potpuni politički konsenzus svih
relevantnih političkih subjekata u državi, Skupština Crne Gore je još u junu 2005. godine,
usvojila Deklaraciju o Evropskim integracijama Crne Gore, u kojoj se jedan dio odnosi
na bezbjednosne integracje.
Imajući u vidu izraženu potrebu države da se intenziviraju
integracijski procesi, već 03. jula 2006. godine, Skupština je usvojila Deklaraciju o
nezavisnosti Republike Crne Gore u kojoj je istaknuto strateško opredjeljenje Crne Gore
Pukovnik mr Mehmedin Tahirovic, Šef Verifikacionog Centra za kontrolu naoružanja u Ministarstvu
odbrane Crne Gore. mehmedin.
Deklaracija o pridruživanju Evropskoj uniji, Službeni list Crne Gore. br.36/3 od 16.06.2005.godine
„da pristupi evropskim i euroatlanskim-NATO bezbjednosnim strukturama i da nastavi
da doprinosi učvršćivanju regionalne stabilnosti i bezbjednosti.“
Kao nagradu za doprinos demokratizaciji i jačanju mira i stabilnosti u regionu,
NATO je na Samitu u Rigi, 29. novembra 2006. godine, uručio poziv Crnoj Gori da
pristupi NATO-vom programu Partnerstvo za mir. Vrlo brzo nakon toga, tačnije 14.
decembra 2006. godine, predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, je u sjedištu NATO-a u
Briselu potpisao
Okvirni dokument Partnerstva za mir.
Potpisivanjem Okvirnog
dokumenta, Crna Gora je postala članica Partnerstva za mir, čime je praktično preuzela
obaveze predviđene ovim dokumentom. Već nakon četiri mjeseca Crna Gora je NATO-u
predala i svoj
Prezentacioni dokument
25. aprila 2007. godine. Bio je to prvi test za
institucije sistema Crne Gore u euroatlantskim integracijama, jer učestvovanje u PzM nije
pitanje samo jedne institucije u državi već cijelog sistema države, koji je uspješno
položen.
U prezentacionom dokumentu Crne Gore istaknuti su principi, na kojima se bazira
saradnja sa Alijansom, ciljevi učešća u Partnerstvu za mir, prioritetna područja saradnje,
aktivnosti u PzM i finansiranje učestvovanja u Programu. U svrhu njihove efikasnije
implementacije i praćenja, Vlada Republike Crne Gore je 28. decembra 2006. godine
uspostavila Inter-resornu komisiju za aktivnosti Crne Gore u Partnerstvu za mir, a nedugo
zatim, 24. januara 2007. godine, je donijela odluku o formiranju Savjeta za partnerstvo za
mir, kojim predsjedava predsjednik Vlade. Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo
odbrane su uspostavili interne organizacione strukture za pitanja u vezi sa Partnerstvom
za mir i NATO. Posebno je važno napomenuti, da je Crna Gora za 2007. godinu
opredijelila 2,04 odsto BDP za potrebe sektora odbrane
.
Vlada Crne Gore se preko
Prezentacionog dokumenta PzM, obavezala da će nastojati da za sljedeći srednjeročni
period, izdvajanja za odbranu budu na nivou od 2% BDP.
Kao i većina država članica PzM Crna Gora, je potpisala dva sporazuma radi
obezbeđivanja nesmetanih uslova za prelaz vojnih snaga preko teritorije Crne Gore i to:
Deklaracija o nezavisnosti Crne Gore, Skupština RCG, 03.07.2006.
Okvirni document Partnerstva za mir, Crna Gora-NATO, Brisel, 14. decembar 2006., Vidjeti u cijelosti u
Prlogu – 10.
Prezentacioni dokument Crne Gore, NATO, Brisel, 25. april 2007., Usvojen od strane Vlade Crne Gore na
sjednici od 05. aprila 2007. godine).,

Nakon uspješne realizacije preuzetih obaveza u NATO programu Partnerstvo za
mir kroz PzM mehanizme IPP, PARP, IPAP i ID, Crna Gora je krajem 2009. godine
pozvana u MAP - Akcioni plan za članstvo, čime je obezbjedila status neposrednog
kandidata za članstvo u NATO.
1. Mehanizmi PzM
Mehanizmi Partnerstva za mir predstavljaju uređeni sistem odnosa između
Partnera i NATO-a u procesu ostvarenja zajedničkih ciljeva. Svaka država se kroz
Okvirni dokument koji potpisuje sa NATO-om, obavezuje da će po ustanovljenoj
proceduri pristupiti realizaciji istih. To takođe zavisi i od ciljeva i oblasti saradnje za koje
se dotična država opredijelila kroz svoj Prezentacioni dokument.
Od momenta
pristupanja Partnerstvu za mir, Crna Gora sa NATO-om realizuje četiri mehanizma
saradnje: Individualni partnerski program – IPP, Proces planiranja i revizije – PARP,
Individualni partnerski akcioni plan – IPAP i Intenzivirani dijalog – ID.
Individualni partnerski program - IPP
(
Individual Partnership Program
) je
bilateralni sporazum između zemlje partnera i NATO, kojim se reguliše zajednička
realizacija izabranih aktivnosti iz euroatlanstskog partnerskog radnog plana (Euro-
Atlantic Partnership Work Plan - EAPWP). Aktivnosti se odnose na obrazovanje,
civilno-vojne odnose, upravljanje kriznim situacijama, komunikacije i informacione
sisteme, zaštitu vazdušnog prostora i dr. Sve države članice i partneri u saradnji sa NATO
vrše odabir aktivnosti koje im mogu biti od najveće koristi u procesu prilagođavanja
svojih sistema odbrane zahtjevima NATO-a, u saglasnosti sa ciljevima iznijetim u
Prezentacionom dokumentu. U pripremi i realizaciji IPP koristi se elektronski program
ePRIME (
Electronic Partnership Realtime Information Managment and Exchange
Sistem
) koji se koristi putem interneta.
Nakon usvajanja Ustava Crne Gore u oktobru 2007. godine, već u novembru iste godine formiran je
Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore.
Gordana Djurović, Lidija Čehulić, Mehmedin Tahirović, Danijela Jaćimović, Nikola Milović, "
Crna
Gora u 21. stoljeću u eri kompetitivnosti - Integracija u evropske i evroatlantske strukture
", Crnogorska
akademija nauka i umjetnosti 73/4, Podgorica, 2010. str. 223-237
Prvi IPP Crne Gore je izrađen u oktobru 2007. godine i prihvaćen je od strane
NATO-a u januaru 2008. godine. Bilo je planirano da Crna Gora tokom 2008. godine
učestvuje u 69 aktivnosti, a opredijelila se za sledeće prioritete: izučavanje jezika,
medicinska podrška, vojna edukacija, obuka i vojna doktrina. Nakon konsultacija s
NATO, aktivnosti za IPP u 2008. godini revidirane su, tako da je broj ukupnih aktivnosti
sveden na 48 u skladu s realnim mogućnostima i kapacitetima Crne Gore. U januaru
2009. godine izvršena je godišnja analiza realizacije IPP-a za 2008. godinu a stepen
realizacije je 71%.
Finalni sastanak za usaglašavanje IPP za 2009. godinu održan je u Briselu, 10.
decembra 2008. godine gdje je određeno 48 aktivnosti sa 71 učesnikom iz Crne Gore,
dok je krajem 2009. godine urađen i IPP za 2010-2011. godinu kojim je Planirano 53
aktivnosti sa 80 učesnika.
Proces planiranja i revizije - PARP
(
Planning and Review Process
) predstavlja
jedan od ključnih mehanizama Partnerstva za mir. PARP omogućava partnerima da
razviju sposobnosti, za svoje bezbjednosne potrebe i za doprinos operacijama NATO-a.
Učešćem u Procesu planiranja i revizije partneri sebi postavljaju zahtjeve u razvoju
sopstvenih sposobnosti, u vidu Partnerskih ciljeva - PGs (
Partnership Goals
) koje žele
da dostignu. Države partneri se opredjeljuju na osnovu slobodnog izbora -
Prezentacionog dokumenta, ili na osnovu naknadno donijete političke odluke o sadržaju
PARP-a.
U septembru 2007. godine Crna Gora je predala odgovore na prvi PARP upitnik
koji je 31.03.2008. godine predstavljen u Briselu, gdje je usvojen sa 32 partnerska cilja
Crne Gore
Prioriteti u partnerskim ciljevima su bili učenje jezika i priprema jedinica za
učešće u međunarodnim mirovnim misijama.
U junu 2008. godine Crna Gora je dobila drugi PARP upitnik za koji su izrađeni
odgovori i predati NATO-u 29.09.2008. godine. Odgovori na PARP upitnik za 2008.
godinu tj. PARP procjena, su usvojeni u Briselu 16.02.2009. godine
.
Partnerski ciljevi se određuju na period od 2 godine. 32 partnerska cilja je Crna Gora izabrala sa NATO-
om u 2008. godini. Novi paket partnerskih ciljeva će biti usvojen 2010. godine (dio partnerskih ciljeva će
biti isti jer traju duži period ili su trajni - kao učenje jezika, a dio partnerskih ciljeva će biti novi).
Radi usaglašavanja odgovora na PARP upitnik (PARP procjene) ekspertski tim NATO-a je
boravio u
Crnoj Gori 26.-29.01.2009. godine.

IPAP-om podijeljeni su u četiri cjeline:
1. Političko bezbjednosna pitanja; 2. Odbrana,
bezbjednost i vojni ciljevi; 3. Informisanje javnosti, nauka, životna sredina i pitanja
vezana za planiranje kriznih situacija i 4. Administrativna pitanja i bezbjednost
informacija.
Od 01 - 03. marta 2010. godine, delegacija NATO-a boravila je u Crnoj Gori sa
ciljem izvršenja IPAP procjene. Zvanična ocjena od strane NATO-a o realizaciji IPAP-a,
dostavljena je Crnoj Gori polovinom marta 2010. godine, kada je konstatovana uspješna
realizacija ovog mehanizma, čime je okončan IPAP između NATO-a i Crne Gore.
Intenzivirani dijalog - ID
(
Intensified Dialogue
) se na osnovu odredaba Studije o
proširenju NATO-a iz 1995. godine, izvodi u formi sastanaka između Sjeveroatlantskog
savjeta i visokih predstavnika pojedinih zemalja kao što su predsjednici vlada, ministri
spoljnih poslova i odbrane, oko pitanja vezanih za pridruživanje NATO-u. Cilj
Intenziviranog dijaloga je da se pomogne državi aspirantu da definiše područja na kojima
je potrebno uskladiti i formulisati zajedničke preporuke za postizanje interoperabilnosti,
te se na tim sastancima raspravlja o političkim, vojnim, finansijskim i bezbjednosnim
pitanjima vezanim za buduće članstvo u NATO. Nakon uspostavljanja MAP procesa
1999. godine sve zemlje koje su do tada učestvovale u procesu Intenziviranog dijaloga su
po sistemu automatizma ušle u MAP koji je predstavljen kao njegova nadgradnja
Intenzivirani dijalog (ID) i IPAP su mehanizmi koji se paralelno realizuju. Za
Crnu Goru ID je predstavljao završne pripreme za dobijanje statusa kandidata za članstvo
u NATO, tj. otpočinjanje akcionog plana za članstvo - MAP.
Crna Gora je 11.01.2008. godine zvanično izrazila zainteresovanost za
otpočinjanje procesa ID sa NATO, a na Samitu NATO-a u Bukureštu 03.04.2008. godine
Crna Gora je zvanično pozvana da otpočne proces ID. Već u junu 2008. godine Inicijalni
dokument za diskusiju ID je usvojio Savjet za PzM. Nakon toga je otpočela primjena
dokumeta ID koji se sastoji od niza tematskih sastanaka
iz oblasti koje obuhvata ID
.
NATO Handbook 2006, Membership Action plan – MAP.
Održani su sljedeći sastanci vezani za ID: 24.06.2008. godine - Održan je plenarni sastanak za
Intenzivirani dijalog predstavnika Crne Gore s predstavnicima NATO u sjedištu NATO u Briselu;
04.09.2008. godine - Održan ID sastanak o pitanjima odbrane i bezbjednosti između predstavnika Crne
Gore i NATO; 20.01.2009. godine - Sastanak ID o implementaciji Komunikacione strategije o
evroatlantskim integracijama; 27.01.2009. godine - Dva tematska sastanaka ID o bezbjednosti i zaštiti
povjerljivih informacija i sastanak o pravnim pitanjima.
Dokument Intenziviranog dijaloga (ID) obuhvata sljedećih 6 oblasti: Crna Gora i proširenje NATO,
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti