Učesnici na tržištu kapitala
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK
FAKULTET:
POSLOVNA EKONOMIJA
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA:
I CIKLUS; III GODINA
SMJER:
MENADŽMENT FINANSIJA, BANKARSTVA I OSIGURANJA
„UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA“
SEMINARSKI RAD
Travnik, 03.03.2013. godine
2
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK
FAKULTET:
POSLOVNA EKONOMIJA
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA:
I CIKLUS; III GODINA
SMJER:
MENADŽMENT FINANCIJA, BANKARSTVA I OSIGURANJA
„UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA“
SEMINARSKI RAD
IZJAVA: Ja
__________
student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Travnik,
Indeks broj:
_________
odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane
literature i pomoć profesora odnosno asistenata.
Potpis studenta:_____________
STUDENT:
PREDMET:
Instrumenti tržišta kapitala
PROFESOR:
ASISTENT:

1. UVOD
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKTI ISTRAŽIVANJA
Tržište kapitala predstavlja prostor na kome se sučeljavaju ponuda i tražnja za
kapitalom
.
Kapital predstavljaju sve hartije od vrijednosti sa rokom dospijeća dužim
od godinu dana
.
Postoji primarno i sekundarno tržište kapitala. Tržište kapitala
inkorporira u sebi slijedeća tri tržišta: kreditno – investiciono tržište; hipotekarno
tržište i tržište vrijednosnih papira dugoročnog karaktera. Izvori kapitala u okviru
jedne nacionalne ekonomije su: novčana štednja, transformacija u kapital (zajmovni
kapital i akcijski kapital). Kupac i prodavac kapitala dogovaraju se o predmetu i
uslovima kupoprodaje. Najbitniji uslov svake kupoprodaje kapitala jeste njegova
cijena.
Kao učesnici na tržištu kapitala se najčešće pojavljuju: investitori kapitala,
preduzetnici kapitala, posrednici u formi banaka i drugih bankarskih organizacija
specijalizovanih finansijskih isntitucija kao berzi i država
.
Sa aspekta tržišnog
odnosa, učesnici na tržištu kapitala se mogu svrstati u neposredne učesnike i
posredne učesnike.
Posrednici na tržištu kapitala su najmalobrojniji, a najvažniji učesnici na
tržištu kapitala. Mogu se svrstati u slijedeće grupe: banke i druge finansijske
organizacije, investicioni fondovi i berze kao specijalizovane funkcije. Banke koriste
tržište kapitala za obavljanje tzv. prerađivačke funkcije novčanih sredstava. Ulogu
banaka na tržištu kapitala možemo pratiti kroz njihovu aktivnost na primarnom i na
sekundarnom tržištu kapitala.
U savremenim tržišnim ekonomijama dolazi do snažnog razvoja investicionih
fondova čiji je cilj da poboljša proces kupovine vrijednosnih papira od strane
investitora. Postoje razni oblici investicionih fondova: otvoreni, zatvoreni i oročeni
investicioni fond. Generalna sistematizacija investicionoh fondova izgleda ovako:
investicioni fondovi koji sredstva ulažu u akcije, investicione fondove koji sredstva
ulažu u obveznice i investicioni fondovi koji sredstva ulažu u instumente novčanog
tržišta.
2
Kompanije za osiguranje predstavljaju značajne institucionalne investitore na
tržištu kapitala. Mogu se organizovati kao akcionarska društva, ili kao zajedničke
kompanije. Prema predmetu osiguranja mogu se podeliti na: koje osiguravaju život i
na koje osiguravaju imovinu.
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE
Tržište kapitala predstavlja prostor na kome se sučeljavaju ponuda i tražnja za
kapitalom. Kapital predstavljaju sve hartije od vrijednosti sa rokom dospijeća dužim
od godinu dana.
Ttržište kapitala predstavlja institucionalno organizovani prostor sa svim
potrebnim elementima neophodnim za njegovo funkcionisanje u tačno određenom
vremenu, kao i pravila i uzanse ponašanja učesnika.
Posrednici na tržištu kapitala su najmalobrojniji, a po kvalitativnim
elementima, najvažniji učesnici na tržištu kapitala. Za posrednike na tržištu kapitala
je karakteristično, da u poslovnim odnosima trebaju štititi interese komitenata, što je
u određenim slučajevima u suprotnosti sa njihovim interesima.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Tržište kapitala kao institucionalno organizovan prostor zahtjeva definiciju,
podjelu. S obzirom na probleme ove tematike glavni cilj je sistematizacija samog
tržišta i njegovih djelova te definisanje učesnika na tom tržištu te određivanje
njihovih uloga.
Glavni cilj jeste objasniti funkcionisanje tržišta kapitala i njegovih učesnika
kroz primjer tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini kako bi istakli razliku između
teorijski predstavljene definicije i tržišta kapitala u praksi.
1.4. STRUKTURA RADA
Strukturu rada čini njegova podjela u 3 zasebna odjeljka kroz koje je
obuhvaćena ista tema na tri različita načina i to kroz: povijesno – teorijski dio,
analitičko – eksperimentalni dio i perspektivni dio.
U prvom predstavljen je pojam tržišta kapitala u njegovoj početnoj fazi
razvoja te tržište kapitala danas, odakle potiče sama riječ i razvoj učesnika na tržištu
kapitala.

4
2. UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA
2.1. POVIJESNO – TEORIJSKI DIO
Teorija kapitala je sastavni dio teorije imovine i ona predstavlja centralno
pitanje i srž političke ekonomije u okviru koje se detaljno i izučava.
Riječ kapital potiče od latinske riječi caput, što znači glava, odnosno od
pridjeva capitalis-glavni. Kapital kao riječ se prvi put pojavljuje u srednjem vijeku sa
širenjem trgovačkog bogatstva i pojavom kredita. Ono što se obično tada, pa i danas
podrazumjevalo pod kapitalom jeste ukupnost dobara koja donose kamate.
Kao trgovina kapitala smatra se trgovina likvidnim novcem raspoloživim u
roku dužem od jedne godine. Drugim riječima, tržište kapitala predstavlja
institucionalno organizovani prostor sa svim potrebnim elementima neophodnim za
njegovo funkcionisanje u tačno određenom vremenu, kao i pravila i uzanse
ponašanja učesnika.
2.2. ANALITIČKO – EKSPERIMENTALNI DIO
Dosadašnja prakticna iskustva tržišta kapitala ukazuju da se, kao ucesnici
najcešce pojavljuju:
Investitori kapitala u ulozi prodavaca;
Preduzetnici kapitala u ulozi kupaca;
Posrednici u formi banaka i drugih bankarskih organizacija specijalizovanih
finansijskih isntitucija kao berzi;
Država, u ulozi regulatora i kontrolora.
Uspješno partnerstvo, uvažavaju se principi medusobnog poverenja i
obostrane korisnosti. Poslovi izmedu kupaca i prodavaca završavaju se veoma često
bez prisustva kapitala kao specifične robe i bez svjedoka, gde je iz tih razloga
neophodno i međusobno poverenje izmedu korisnika.Sa aspekta tržišnog odnosa,
učesnici na tržištu kapitala se mogu svrstati u:
Neposredne učesnike;
http://www.maturskiradovi.net/srb/citaonica/trziste-kapitala-diplomski-rad
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti