Elektrotehnički fakultet

Univerzitet u Banjoj Luci

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

TELEKOMUNIKACIONA ELEKTRONIKA

Ugaona modulacija

2

UGAONA MODULACIJA

  

Prenos   signala   u   osnovnom   opsegu   se   rijetko   koristi   zbog   potreba   za   usklađivanjem 

osobina signala sa karakteristikama prenosnog medijuma,povećanja otpornosti na smetnje kao i 
mogućnosti   višestrukog   korišćenja   prenosnog   sistema   na   bazi   multipleksnog   pristupa.Zbog 
navedenih   razloga   pribjegava   se   postupku   modulacije   gdje   se   orginalni   informacioni   signal 
“utiskuje” u tzv. noseći talas koji ima sinusoidalni oblik.Dakle postupkom modulacije vršimo 
translaciju spektra informacionog signala iz osnovnog osega frekvencija u viši frekvencijski 
opseg.U   ovom   postupku   informacioni   signal   nazivamo   modulišućim   signalom,da   bi   nakon 
obavljene modulacije dobili modulisan signal.

 

  U   nastojanju   da   se   poboljšaju   performanse   radiokomunikacionog   kanala,pojavio   se 

interes   za   ugaone   modulacije.Tako   je   Armstrong   1932     počeo     da   eksperimentiše   sa 
frekvencijskom(FM) modulacijom.Ubrzo se pokazalo da ova modulacija pruža niz prednosti nad 
AM,prvenstveno obezbjeđuje bolji odnos signal/šum na ulazu prijemnika(veća otpornost na šum 
u kanalu).Armstrong je 1936 razvio prvi uspješan FM radio sistem.

  

Ako vršimo promjenu frekvencije nosećeg signala u ritmu informacionog(modulišućeg) 

signala   dobivamo   frekvencijsku   modulaciju   (FM-Frequency   Modulation).Ako   pak 
informacionim signalom utičemo na fazu nosećeg signala dobivamo faznu modulaciju (PM-
Phase Modulation).Jedna od osnovnih karakteristika ove modulacije je nelinearnost.Za razliku 
od AM ugaona modulacija je slučaj gdje ne važi princip superpozicije te je riječ o nelinearnom 
procesu zbog čega imamo i korišćenje termina eksponencijalna modulacija.Dakle u postupku 
ugaone   modulacije   amplituda   nosioca   ostaje   nepromjenjena   a   njegov   ugao   se   modifikuje 
modulišućim signalom i postaje karakterističan parameter u kojem je sadržana informacija.

Ako pođemo od izraza za sinusni nosilac:

u

0

 (t)=

U

0

cos

(

ω

0

t

+

φ

(

t

)

)

Gdje faza direktno zavisi od modulišućeg signala:

φ

=

φ

(

t

)=

γ

(

u

m

(

t

)

)

Tada opšti izraz za ugaono modulisan signal iznosi:

u

(

t

)=

U

0

cos

ϕ

(

t

)=

U

0

cos

(

ω

0

t

+

φ

(

t

)

)

=

U

0

cos

(

ω

0

t

+

γ

[

u

m

(

t

)

]

)

Ugao

background image

Ugaona modulacija

4

Pretpostavimo da se njegov trenutni fazni ugao linearno mijenja u zavisnosti od modulišućeg 
signala s

m

(t):

θ

PM

(

t

)=

ω

0

t

+

K

φ

s

m

(

t

)=

θ

0

+

δθ

(

t

)

Trenutna ucestanost fazno modulisanog signala je:

ω

PM

(

t

)=

d θ

PM

(

t

)

dt

=

ω

0

+

K

φ

d s

m

(

t

)

dt

gdje je 

K

φ

konstanta proporcionalnosti.

Ako modulišući signal predstavimo kao:

s

m

(

t

)=

A

m

m

(

t

)

A

m

=

|

s

m

(

t

)

|

max

|

m

(

t

)

|

1

normalizovana funkcija

|

|

max

=

K

φ

|

s

m

(

t

)

|

max

=

K

φ

|

A

m

m

(

t

)

|

max

=

K

φ

A

m

=

∆ θ

0

tada veličinu  

∆ θ

0

 nazivamo maksimalna devijacija faze  ili devijacija faze.

Sada 

θ

(

t

)

 ima formu:

θ

PM

(

t

)=

θ

(

t

)=

ω

0

t

+

K

φ

s

m

(

t

)=

ω

0

t

+

∆ θ

0

m

(

t

)

Konačno, izraz za fazno modulisan signal glasi

:

s

PM

(

t

)=

A

0

cos

(

ω

0

t

+

K

φ

s

m

(

t

)

)

=

A

0

cos

(

ω

0

t

+

∆ θ

0

m

(

t

)

)

m

(

t

)=

s

m

(

t

)

A

m

normalizovani modulišući signal

Signal   je   frekvencijski   modulisan   ako   je   njegova   trenutna   učestanost   linearna   funkcija 
modulišućeg signala 

s

m

(

t

)

.

ω

FM

=

ω

0

+

K

f

s

m

(

t

)

ω

FM

=

ω

0

+

δω

(

t

)

|

δω

(

t

)

|

max

=

K

f

|

s

m

(

t

)

|

max

=

K

f

|

A

m

m

(

t

)

|

max

=

K

f

A

m

=

∆ ω

0

Ugaona modulacija

5

Sada trenutna kružna učestanost ima formu:

ω

FM

=

ω

0

+

δω

(

t

)=

ω

0

+

(

t

)

dt

=

ω

0

+

K

f

s

m

(

t

)=

ω

0

+

∆ ω

0

m

(

t

)

Trenutna faza 

θ

(

t

)

 je integral trenutne frekvencije:

θ

FM

(

t

)=

[

ω

0

+

K

f

s

m

(

t

)

]

dt

=

¿

ω

0

t

+

K

f

s

m

(

t

)

dt

=

ω

0

t

+

K

f

A

m

m

(

t

)

dt

=

¿

ω

0

+

∆ ω

0

m

(

t

)

dt

¿

Konačno izraz za frekvencijski modulisan signal dobija formu:

s

FM

(

t

)=

A

0

cos

[

ω

0

t

+

K

f

s

m

(

t

)

dt

]

=

A

0

cos

[

ω

0

t

+

∆ ω

0

m

(

t

)

dt

]

Iz izraza za ugaono modulisani signal 

s

(

t

)=

A

0

cos

(

ω

0

t

+

φ

(

t

)

)

ne može da se zna o kojoj modulaciji je riječ. U stvari FM i PM po samoj prirodi uvijek se  
pojavljuju zajedno. Poznavanje slijedećih zavisnosti određuje da li je riječ o PM ili FM signalu. 

φ

(

t

)=

K

φ

s

m

(

t

)

fazna modulacija

φ

(

t

)=

K

f

s

m

(

t

)

dt frekvencijska modulacija

Tip modulacije

Modulišući signal

Ugaono modulisani signal

PM

V(t)

V

cos[ω

0

t+KV(t)]

FM

V(t)

V

cos[ω

0

t+2πK

1

ʃ V(t)dt]

PM

V

cosω

a

t

V

cos[ω

0

t+KV

a

cosω

a

t]

FM

- V

cosω

a

t

V

cos(ω

0

t+(2πK

1

V

a

)/ω

a

 cos ω

a

t)

FM

V

cosω

a

t

V

cos(ω

0

t+(2πK

1

V

a

)/ω

a

 sin ω

a

t)

1.Tabela  Jednačine za fazno i frekvencijski modulisane signale 

background image

Ugaona modulacija

7

0

2

4

6

8

10

12

14

-1

-0.8

-0.6

-0.4

-0.2

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

t[s]

signal poruke
FM signal

Slika 1. FM signal i signal poruke u vremenskom domenu

Funkcija za generisanje FM signala :

---spmod.m---

function 

[y_out]=spmod(x,Fc,Ac,Fs,kf)

if 

(nargin~=5) error(

'Funkcija mora imati cetiri argumenta!'

); 

end

;

if 

(Fs<(2*Fc)) error(

'Frekvencija Fs mora biti barem 2*Fc'

);

end

;

if 

(kf < 0) error(

'Faktor modulacije kf mora biti >= 0'

);

end

;

len=length(x);

t = (0:1/Fs:((len-1)/Fs));

Želiš da pročitaš svih 36 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti