1
Uvod
U ovom seminarskom radu obradit ćemo temu “Ugovor o međunarodnoj prodaji robe”.
Obradit ćemo bitne elemente ugovora o međunarodno prodaji robe kao i predmet ugovora.
Zatim ćemo objasniti sve o cijeni robe, formi ugovora, mjestu i trenutku zaključenja ugovora.
Nakon toga ćemo objasniti obaveze prodavca i kupca robe, kao i posebne vrste prodaje robe i
najznačajnije izvore prava o prodaji robe. Na kraju ćemo objasniti Bečku konvenciju o
međunarodnoj prodaji roba. Ugovor o međunarodnoj prodaji robe je ugovor u međunarodnom
poslovanju, pravni posao na osnovu kojeg se jedna strana (prodavac) obavezuje da drugoj
ugovornoj strani (kupcu) prenese pravo svojine na robi i da tu robu preda, a kupac se
obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme robu.
2
1.Ugovor o međunarodnoj prodaji robe
Ugovor o međunarodnoj prodaji robe je ugovor u međunarodnom poslovanju, pravni posao na
osnovu kojeg se jedna strana (prodavac) obavezuje da drugoj ugovornoj strani (kupcu)
prenese pravo svojine na robi i da tu robu preda, a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu
i preuzme robu. Ugovorne strane su, po pravilu, privredni subjekti – preduzeća, društva,
fizička lica koja imaju svojstvo trgovca. Ugovor o međunarodnoj prodaji robe je dvostrano
obavezan, teretan i komutativni ugovor. Može biti sa trenutnim ili trajnim izvršenjem
obaveza. Može biti adhezioni, na unapred datom formularu, ali i ugovorne strane mogu birati
formu u kojoj će ugovor da zaključe.
1
MEĐUNARODNI KARAKTER
Element inostranosti u ugovoru o prodaji može se sastojati
ili u subjektima ugovornog odnosa, ili u predmetu ugovora ili u pravima i obavezama koje
ugovor proizvodi. Element inostranosti u subjektima ugovornog odnosa postoji kad ugovorne
strane u trenutku zaključenja ugovora pripadaju različitim državama tj. kad imaju
državljanstvo, domicil ili ako je riječ o pravnom licu - sjedište na teritoriji različitih država
(subjektivni kriterijum).
Element inostranosti u objektu ugovornog odnosa postoji u slučaju
kad se predmet ugovora
nalazi na teritoriji strane države i kad dolazi do njegovog transfera s
teritorije jedne na teritoriju druge države (objektivni kriterijum). Element inostranosti u
pravima i obavezama izražen je u slučaju kad se mjesto zaključenja i mjesto izvršenja
ugovora nalaze na različitim nacionalnim teritorijama (mješoviti kriterijum).
PRAVNE KARAKTERISTIKE
Ugovor o prodaji je imenovan ugovor jer je posebno
regulisan Zakonom o obligacionim odnosima.
To je neformalan ugovor s obzirom da je za njegovo zaključenje, po pravilu, dovoljna prosta
saglasnost volja o bitnim elementima ugovora. Izuzetak u tom pogledu predstavlja ugovor o
kupoprodaji nepokretnosti za koji se zahtijeva ispunjenje pismene forme, a potpisi ugovarača
moraju biti ovjereni u sudu.
Ugovor o prodaji najčešće se zaključuje kao ugovor sa sporazumno određenom sadžinom.
Ugovor o prodaji je ugovor koji se po pravilu zaključuje bez obzira na svojstva ličnosti, što
znači da izvršenje obaveze nije strogo vezano za ličnost ugovornika. Ipak, ugovor o prodaji
može biti zaključen i kao ugovor intuitu personae, u slučaju kad lična svojstva ugovornika
predstavljaju odlučujući motiv zaključenja ugovora, u kom slučaju je ispunjenje obaveze
1
Skripta međunarodno poslovno pravo
4
Kvalitet robe predstavlja skup svojstava robe (hemijska, tehnička, fizička, estetska). U
ugovoru mogu biti opisana svojstva robe ili se mogu koristiti prospekti, katalozi i tehnička
dokumentacija koja se ovjerava i čini sastavni dio ugovora. Obaveza je kupca da odmah po
isporuci ili čim to bude moguće, utvrdi kvalitet robe. Pri međunarodnoj prodaji kvalitet se
može utvrđivati po uzorku, po standardu, sa pozivom na određene izraze (“kakva-takva” roba
– bez prebiranja, “viđeno-odobreno”), po specifikaciji.
1.3 Cijena robe
Cijena robe je ekvivalent vrijednosti za kupljenu robu koju plaća kupac prodavcu.
3
U ugovoru
cijena je određena ili odrediva. Tržišna cijena je cijena koja postoji određenog dana na
konkretnom tržištu. Berzanska cijena je ona koja postoji na određenoj berzi na određeni dan i
koja se objavljuje na listi berze. Fabrička cijena predstavlja cijenu nekog proizvoda prema
kalkulaciji proizvođača koji je tu robu stavio u promet (najčešće se obračunava prema cijeni
utrošenog materijala, troškova proizvodnje, cijeni radne snage, transportnih troškova i dr.).
Cijena može biti i propisana od strane nadležnog organa. Cijena iz zaključenog ugovora može
se izuzetno mijenjati u slučaju promenjenih okolnosti. Cijena obuhvata neto težinu robe, bez
kasa skonta ili rabata, koju prodavac odbija od kupovne cijene robe. Kupac plaća cijenu samo
za neto težinu, a ambalažu plaća jedino, ako je u pitanju neka posebno vredna ambalaža na
kojoj je kupac insistirao, a inače nije uobičajena. Obračun cijene vrši se fakturom ili računom
koju ispostavlja prodavac i predaje kupcu za isporučenu robu. Na osnovu nje kupac isplaćuje
kupovnu cijenu. Ona sadrži oznaku mijesta plaćanja, rok plaćanja, račun prodavca, kamate,
ugovornu kaznu, troškove transporta i pregleda robe, rabate i druga sniženja. Faktura se
dostavlja pri isporuci robe ili kasnije, a može joj prethoditi profaktura koja kupcu služi da
plati cijenu i pribavi upotrebne dozvole.
1.4 Forma ugovora
Ovaj ugovor je neformalan, ali, u pojedinim slučajevima se propisima može predvidjeti
obavezna pismena forma ili se obe strane mogu sporazumijeti da ona bude obavezna.
3
http://sr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_o_prodaji_robe
