UNIVERZITET U NOVOM SADU

 

 

FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA 

 

DEPARTMAN ZA SAOBRAĆAJ  

 

 

 
 
 
 
 
 

 

 
 
 

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: 

ORGANIZACIJA VODNOG SAOBRAĆAJA

 

 
 
 
 

TEMA:  

UGOVORI U POMORSKOM TRANSPORTU

 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Mentor: 

Prof. dr Todor Bačkalić

 

 

Studenti: 

 

 

                                                                

 
 
 

Novi Sad

 

 

 

 

 

S A D R Ž A J 

 
 

1. UVOD ....................................................................................................................... 

 

 

 

2. 

ISTORIJSKI RAZVOJ UGOVORA U POMORSKOM 

TRANSPORTU.........................................................................................

 

 

 

 

 

3. 

VRSTE UGOVORA U POMORSKOM TRANSPORTU.................

 

 

 

 

   

3.1. BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE (VOYAGE CHARTER)....... 

 

 

 

 

3.2. BRODARSKI UGOVOR NA VREME (TIME CHARTER)....................... 

 

 

 

 

3.3. UGOVOR O PREVOZU POJEDINIH STVARI MOREM…...................... 

 

 

 

 

3.4. UGOVORI O PREVOZU PUTNIKA I PRTLJAGA………………………  14 

 

 

 

 

3.5. UGOVOR O TEGLJENJU………………………………………………… 

15 

 

 

 

 

3.6. UGOVOR O PLOVIDBENOM AGENCIJSKOM POSLU………………. 

16 

 

 

 

 

3.7. UGOVOR O ZAKUPU BRODA……………….…………………………. 

17 

 

 

 

4. OBAVEZE I ODGOVORNOSTI UGOVORNIH STRANA................................  18 
 

 

 

5. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………  18 
 

 

 

6. LITERATURA……………………………………………………………………..  19 

background image

 

jedan deo. Kad bi se ti delovi ponovo spojili, davali bi celinu, pa se delom ugovora koji se 
davao  naručiocu  i  vlasniku  robe,  dokazivalo  pravo  na  ukrcanu  robu  u  određenoj  luci. 
Upravo  je  odatle  i  nastao  naziv  u  engleskom  jeziku  za  takav  ugovor 

Charter  party

,  što 

dolazi iz latinskih reči "carta partita", tj. raspolovljeni papir. U doba malih jedrenjaka, čija 
zapremina nije redovno prelazila 300 tona, nije bilo teško da jedan naručilac takav ugovor 
namiri  vlastitom  robom.  U  doba  slabo  razvijene  trgovine  i  produkcije,  malo  je  bilo 
trgovaca koji bi se bavili pomorskom trgovinom, pa je bila redovna pojava da se za prevoz 
robe morem uzima celi brod. Brodari i trgovci dajući robu na prevoz, stvarali su posebnu 
zajednicu  pomorskog  plovidbenog  poduhvata,  pa  su  zbog  toga  i  stvarane  posebne  forme 
trgovačkih pomorskih poslova, kao što su: entega, colegantija i rogantija [2]. 
 

Entega

  jeste  pomorsko-pravni  ugovor  grčkog  porekla,  koji  se  primenjivao  u 

srednjovekovnoj Sredozemnoj trgovini. Udruživanjem vlasnika novca i brodara stvaralo se 
društvo radi sticanja dobiti, obično na rok od više meseci. Stranke su slobodno ugovarale 
snošenje  rizika,  podelu  dobiti  i  druge  okolnosti  posla.  Većinom  je  rizik  od  slučajne 
propasti stvari padao na vlasnika novca, a pri podeli dobiti načelno je veći udeo pripadao 
brodaru na ime vrednosti broda i posade, osim ako se plovilo izvan Jadrana [2]. 
 
Druga forma ugovora koji se naziva 

colegantija 

nastao je na područiju Jadrana, posebno je 

važio  za  Dubrovčane  koji  nisu  samostalno  mogli  da  putuju  i  trguju.  Ono  se  pored 
Dubrovnika javlja takođe i u drugim dalmatinskim gradovima, kao što su Split, Zadar, Pag, 
Šibenik, itd [2].  
 

Rogantija

  je  treća  vrsta  forme  trgovačkih  ugovora.  To  je  ugovor  na  kojem  se  zasniva 

specijalna vrsta mandatnog posla kojim se prva ugovorna strana "rogans" poverava drugoj 
ugovorenoj strani "rogatus" da nešto, neku određenu stvar prenese i preda nekom trećem 
licu.  Razvojem  sredstava  proizvodnje  pojavljuju  se  veće  količine  robe  za  razmenu  i  veći 
broj zainteresovanih koji žele da im se roba preveze, što uslovljava izgradnju većeg broja 
brodova  i  brodova  većeg  kapaciteta.  Ta  pojava  i  dan  danas  utiče  na  izgradnju  posebnih 
vrsta  brodova,  kao  i  na  izgradnju  sve  većih  brodova  namenjenih  za  prevoz  kako  putnika 
tako i stvari morem. Zbog toga su se i formirale razne, tj. zasebne vrste ugovora o prevozu 
robe  morem.  Povećanje  zapremine  brodova  dovodi  do  pojave  brodarskih  ugovora  o 
prevozu  stvari  delom  broda  ili  određenim  brodskim  prostorom.  Ovi  tipovi  ugovora 
prevladavaju do punog razvoja snaga privrede u savremenom dobu, kad se pojavila potreba 
za  prevozom  mnogo  manjih  količina  i  jedinica  tereta,  što  je  uslovljavalo  izgradnju 
posebnih  brodova  za  prevoz  tzv.  generalnog  tereta,  i  stvaranje  posebnog  tipa  prevoza 
(linijski prevoz) kao i posebnog tipa ugovora o prevozu - pomorskog vozarskog posla [2].

 

3. VRSTE UGOVORA U POMORSKOM TRANSPORTU 

 
Vrste ugovora u pomorskom transportu su: 

 

Ugovori o pomorsko-plovidbenom poslu, 

 

Ugovori o zakupu broda. 

 

Vrste pomorskih prevoznih ugovora (ugovora o pomorsko plovidbenom poslu) su: 

 

Ugovor o prevozu robe morem, 

 

Ugovor o prevozu putnika, 

 

Ugovor o tegljenju, 

 

Ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove. 

 
Svi ugovori o prevozu stvari morem dele se na: 

 

brodarske ugovore, 

 

ugovore o prevozu pojedinih stvari (pomorsko – prevozni ugovori). 

 
Brodarski ugovori dele se prema dva kriterijuma: 

 

prema brodskom prostoru, 

 

prema trajanju ugovora. 

Prema brodskom prostoru ugovori mogu biti ugovori za prevoz: 

 

celim brodom, 

 

srazmernim delom broda (npr. 1/3 broda), 

 

određenim brodskim prostorom (npr. skladište). 

Prema trajanju brodarski ugovori mogu biti: 

 

ugovori na vreme (time charter), 

 

ugovori na putovanje (voyage charter). 

 

3.1. BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE (VOYAGE CHARTER) 

 
Ovaj  brodarski  ugovor  je  najčešća  vrsta  ugovora  o  prevozu  u  pomorskom  saobraćaju, 
ugovor  sklapaju  direktno  brodar  i  naručilac.  Brodar  je  strana  koja  nudi  svoje  usluge  i 
prevozi  robu,  a  naručilac  od  brodara  naručuje  prevoz  određene  robe.  Po  ovom  ugovoru 
cena prevoza ugovara se po slobodnoj plovidbi, s tim što je u interesu brodara da za prevoz 
robe  dobije  naknadu  za  troškove  i  ostvari  izvesnu  dobit.  Brodarskim  ugovorom  na 
putovanje

 

može se ugovoriti prevoz celim brodskim prostorom ili samo određenim delom 

brodskog prostora. Ovaj ugovor se razlikuje od ostalih, po tome što vozarina brodaru se ne 
plaća  na  određeno  vreme,  već  na  određeno  putovanje.  Vozarina  se  plaća  ili  unapred  ili 
posle  završenog  putovanja.  Iako  raspolaže  brodskim  prostorom  i  ukrcava  robu,  naručilac 
ne može davati naknadne naloge za prevoz robe, jer je ugovorom utvrđeno jedno ili više 
unapred  utvrđenih  putovanja.  U  ovom  ugovoru  mogu  da  se  pojave  i  treća  lica  koja 
učestvuju  u  obavljanju  prevoza  robe,  to  su  pošiljalac,  krcatelj  i  primalac  robe.  Krcatelj  i 
primalac mogu ugovoriti prevoz tereta sa brodarom. Kao punomoćnik naručioca izvoznika 
ili uvoznika krcatelj kao ovlašćeno lice, na osnovu ugovora o prevozu predaje robu brodaru 
koji  će  je  prevesti.  Primalac  robe  je  lice  ovlašćeno  da  primi  robu  od  brodara.  Ovlašćeni 

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti