Visoka škola za primjenjene i pravne nauke
"Prometej" Banja Luka
Ul.Knjaza Miloša 10A
SEMINARSKI RAD
PREDMET:JAVNE FINANSIJE
TEMA: ULOGA CENTRALNE BANKE U MONETARNOM
SISTEMU
Mentor: Student:
Indeks br:
Banja Luka, novembar 2014.
4
politika i aktivnosti centralne banke utiču na sve sektore, prvenstveno privrednog života u
zemlji.
1. POJAM I PRAVNI STATUS CENTRALNE BANKE
U bankarskom sistemu svake zemlje glavnu ulogu igra njena centralna emisiona
ustanova odnosno Centralna banka, ona reguliše rad i vrši kontrolu bankarskog sektora.
Prilikom definisanja pojma Centralna banka bitno je istaći da je to specifična državna
institucija koja se javlja kao „banka-banaka” i „banka-države”.
Iz ostalih dužnosti Centralne banke možemo vidjeti razlike između nje i (običnih)
banaka. Glavna karakteristika banke je njena profitabilnost, dok je Centralna banka
neprofitabilna institucija. Centralna banka ne može uspostavljati direktne odnose sa
nebankarskim sektorom osim sa državom, te ne predstavlja konkurenta ostalim bankama.
Ona je odgovorna za vođenje monetarne politike, što znači dinamiziranje ponude
novca, a sa ciljem: stabilnih cijena, ekonomskog rasta, povećanje zaposlenosti i stabilan
platni bilans. Funkcije Centralne banke su:
1
a. formiranje i dinamiziranje mase opticajnog novca, i
b. uspostavljanje kreditnih i depozitnih odnosa sa bankama, državom i inostranim
pravnim licima.
U prvoj funkciji ogleda se njena osnovna funkcija monetarne politike čija je osnova
kvantificiranje i dinamiziranje ponude novca.
Druga funkcija predstavlja „Posljednje utočište bankama ili zajmodavac u krajnjoj
instanci”. Iz ovog se vidi njena makroekonomska uloga u kojoj obezbjeđuje likvidnost u
uslovima rastuće privrede, što ostvaruje snabdijevanjem poslovnih banaka potrebnim
kvantumom novca i kredita. Centralna banka time pokriva trenutni deficit novčanih
sredstava poslovnog bankarstva. Ovim postupcima Centralna banka ne garantuje
bezuslovno likvidnost svake banke pojedinačno. Također, Centralna banka propisuje
uslove za likvidnost i nelikvidnost te time disciplinuje banke na odbranu svoje likvidnosti i
solventnosti.
Teoretski, pod pojmom Centralna banka smatra se državna institucija koja vrši:
a. emisiju novčanica i kovanog novca,
b. reguliše ponudu novca i kredita, devizni kurs i kamatne stope, -
nadzor finansijskog sistema,
c. ulogu zajmodavca u krajnjoj instanci,
1
Bajraktarović,L.,(2010),Monetarno-kreditni i devizni sistem, Beograd,str.163
5
d. upravljanje deviznim rezervama zemlje,
e. čuvanje depozita banaka i drugih finansijskih organizacija,
f. organizovanje platnog prometa,
g. plaćanje i kreditne poslove sa inostranstvom.
Navedene aktivnosti Centralne banke su osnovne, one se razlikuju od zemlje do zemlje u
zavsnosti od političkog sistema svake zemlje te specifičnosti njenog ekonomskog i
bankarskog sektora.
Centralna banka Bosne i Hercegovine j e osnovana 20.06.1997. godine Zakonom o
Centralnoj banci usvojenim od strane Parlamentarne skupštine BiH
1
. Centralna banka
počinje sa radom 11. 08. 1997. godine. Dejtonski mirovni sporazum je Centralnu banku
Bosne i Hercegovine pavno regulisao na slijedeći način:
" Centralna banka Bosne i Hercegovine; Postojaće Centralna banke Bosne i
Hercegovine koja će biti jedina odgovorna za izdavanje novca i monetarnu politiku u
cijeloj Bosni i Hercegovini. Nadležnosti Centralne banke određivaće Parlamentarna
skupština. Međutim u prvih šest godina od stupanja na snagu ovog ustava, Centralna banka
neće moći davati kredite štampanjem novca i u tom pogledu će funkcionisati kao
currency
board
, poslije toga Parlamentarna skupština može tu nadležnost dati Centralnoj banci.
Upravni odbor Centralne banke će se sastojati od guvernera kojeg imenuje Međunarodni
monetarni fond, nakon konsultacije sa Predsjedništvom, i tri člana koje imenuje
Predsjedništvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bošnjak i jedan Hrvat, koji će djeliti
jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, a svi će imati mandat od 6 godina. Guverner neće
biti državljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države. U slučajevima
podjednakih glasova, glas guvernera biće odlučujući. Nakon toga Upravni odbor Centralne
banke Bosne i Hercegovine će se sastojati od pet lica koje imenuje Predsjedništvo na
period od 6 godina. Odbor će među svojim članovima imenovati guvernera na period od 6
godina."
2
2
Dejtonski mirovni sporazum, okvirni sporazum o miru, 1996, OHR-Sarajevo.,
